@book{
author = "Radoman, Vesna",
year = "2014",
abstract = "Zadatak udžbenika je da se, u ovoj razuđenoj i kompleksnoj oblasti, sa
stanovišta psihološkog pristupa jezičkim poremećajima i normalnom funkcionisanju
jezika, zahvate, sistematizuju i analiziraju najvažnije činjenice,
empirijska istraživanja i teorijske postavke, definišu bazični koncepti i objasni
naučna i stručna terminologija.
U psihologiji jezik se najčešće tretira kao kognitivna sposobnost, a u
uvom udžbeniku ga tretiramo kao kompleksni složaj više različitih sposobnosti
i veština kojima smo u novom izdanju udžbenika pridodali: sposobnost
jezičkog pamćenja i sposobnost situacione upotrebe jezika uz ranije navedene
sposobnosti jezičkog razumevanja i slušanja, artikulisanja, pisanja,
čitanja. Poremećaj jezika se tretira kao poremećaj ove sposobnosti ili nekih
njenih sastavnih delova. Iz tog razloga, jezik i jezički poremećaj u ovom udžbeniku
najčešće smo tretirali kao kognitivnu sposobnost, ali u tesnoj isprepletanosti
sa emocionalnim, voljnim i socijalnim činiocima, a potom smo
ga tretirali i kao ponašanje, pošto bihejvioristički pristup omogućava vrlo
pogodan teorijski okvir za njegovo objektivno naučno sagledavanje i istraživanje
kao vrste ponašanja – jezičkog ponašanja. Bihejviorizam je uneo ovaj
novi pristup eksperimentalnog proučavanja jezika i jezičkih poremećaja kao
vrste ponašanja.
Dopunjeno i prerađeno izdanje donosi određene izmene, proširenja, poboljšanu
sistematizaciju sadržaja, dodatne slikovne ilustracije. Takođe ono
donosi izvesne inovacije kao što je, na primer, proširenje psihološkog okvira
razmatranja jezika i jezičkih poremećaja na razmatranje krupnijeg plana
komunikacije i njenih poremećaja, zatim inovaciju u pogledu definicija i
terminologije u skladu sa novom verzijom klasifikacije poremećaja DSM-5,
kao i brojne nove činjenice, istraživačke nalaze, osavremenjenu domaću i
inostranu literaturu.Obimnije izmene i dopune koje su napravljene u ovom izdanju u prvom
i drugom poglavlju nalaze se u okviru podnaslova: Predmet proučavanja,
Terminologija, definicije, klasifikacije i teorijski modeli, Funkcije jezika
u psihosocijalnom kontekstu, Komunikacija tokom ranih interakcija,
Neverbalna komunikacija, Mišljenje i jezik. U okviru trećeg poglavlja koje
se bavi psihologijom jezičkih poremećaja detaljnije su obrađene i inovirane
teme o psihološkim jezičkim i komunikativnim aspektima mucanja, mutizma,
autizma, shizofrenije, a ubačeni su i novi naslovi kao što su npr. Specifični
poremećaji učenja u okviru neurogenih jezičkih poremećaja, Terapija igrom i
Restrukturiranje okruženja osobe sa jezičkim poremećajem koje je psihološki
relevantno. Takođe, novi naslov u prvom poglavlju je: Teorijski modeli ometenosti
i jezička ometenost, a u drugom poglavlju Emocionalno funkcionisanje i
jezik, Strukturalne dimenzije ličnosti i jezik, Self koncept i jezik i Crte ličnosti,
motivacija i jezik.
Na početku svakog poglavlja, novo izdanje udžbenika, iz didaktičkih
razloga, unosi cilj poglavlja, a na njegovom kraju nalazi se rezime poglavlja
sa najvažnijim sadržajima u njemu. Na kraju poglavlja nalaze se pitanja i zadaci
koji služe da olakšaju studiranje i savladavanje bitnih sadržaja naučne
oblasti koja se u ovoj knjizi obrađuje, kao i za viši nivo logičkog povezivanja
prezentovanih činjenica.
Udžbenik je prerađen i dopunjen, sadržajima koje smo izlagali, tokom
perioda koji traje više od jedne decenije, na predavanjima i kroz power point
prezentacije namenjene studentima logopedije na Fakultetu za specijalnu
edukaciju i rehabilitaciju Univerziteta u Beogradu.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju (ICF)",
title = "Psihologija jezika i jezičkih poremećaja prerađeno i dopunjeno izdanje",
pages = "371-1",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3886"
}