@conference{
author = "Gligorović, Milica and Buha, Nataša and Vučinić, Vesna",
year = "2019",
abstract = "Akademske veštine, motoričke veštine, motoričke
sposobnosti, muzika, učenici sa cerebralnom paralizom
Cilj istraživanja je da se utvrdi nivo selektivnosti vizuelne pažnje kod
adolescenata sa lakom i umerenom intelektualnom ometenošću.
U istraživanju je učestvovalo pedeset tri ispitanika sa intelektualnom
ometenošću, oba pola (25/47,2% devojaka i 28/52,8% mladića), starosti 15-21
godina (AS=17,86; SD=2,16). Grupu ispitanika sa lakom intelektualnom
ometenošću (LIO) činilo je 27 (50,9%), a grupu sa umerenom intelektualnom
ometenošću (UIO) 26 (49,1%) ispitanika. Grupe su ujednačene prema uzrastu
(p=0,112) i polu (p=0,443).
Za procenu vizuelne selektivne pažnje primenjena su tri zadatka
poništavanja iz Protokola za procenu kognitivnih sposobnosti, u kojima se od
ispitanika očekuje identifikacija ciljnih stimulusa u različitim uslovima
(nasumično ili linearno raspoređeni stimulusi i sukcesivna promena ciljnih
stimulusa, namenjena proceni fleksibilnosti vizuelne pažnje). Beleženo je
vreme potrebno za dovršavanje zadatka i broj grešaka.
U statističkoj obradi podataka korišćeni su Pirsonov koeficijent
korelacije, t test i analiza varijanse.
Analizom rezultata utvrđena je statistički značajna pozitivna korelacija
starosti ispitanika i vremena rešavanja zadataka sa nasumičnim (p=0,269;
r=0,050) i linearnim rasporedom (r=0,272; p=0,048) stimulusa, dok uspešnost na
zadatku kojim se procenjuje fleksibilnost pažnje nije povezana sa starošću
(p=0,522). Primenom analize varijanse nije potvrđen statistički značajan odnos
starosti ispitanika i uspešnosti na zadacima selektivnosti. Ispitanici sa
LIO rešavaju zadatke poništavanja u linearnom rasporedu (t(51)=2,907; p=0,005)
i sa sukcesivnom promenom ciljnog stimulusa (t(51)=1,998; p=0,050) statistički
značajno brže i sa manje grešaka (p=0,026-0,001) nego ispitanici sa UIO. Nije
utvrđena statistički značajana povezanost uspešnosti (vremena i broja grešaka)
na zadacima za procenu selektivnosti pažnje i pola ispitanika (p=0,646-0,066).
Sumirajući rezultate, možemo da zaključimo da kod adolescenata sa LIO
i UIO sa uzrastom dolazi do izvesnog, ali ne i statistički značajnog porasta
uspešnosti u rešavanju zadataka selektivnosti vizuelne pažnje. Ispitanici sa
LIO su uspešniji u zadacima koji zahtevaju finiju vizuelnu diskriminaciju i
fleksibilnost pažnje nego njihovi vršnjaci sa UIO.__, Cilj istraživanja je da se utvrdi nivo selektivnosti vizuelne pažnje kod
adolescenata sa lakom i umerenom intelektualnom ometenošću.
U istraživanju je učestvovalo pedeset tri ispitanika sa intelektualnom
ometenošću, oba pola (25/47,2% devojaka i 28/52,8% mladića), starosti 15-21
godina (AS=17,86; SD=2,16). Grupu ispitanika sa lakom intelektualnom
ometenošću (LIO) činilo je 27 (50,9%), a grupu sa umerenom intelektualnom
ometenošću (UIO) 26 (49,1%) ispitanika. Grupe su ujednačene prema uzrastu
(p=0,112) i polu (p=0,443).
Za procenu vizuelne selektivne pažnje primenjena su tri zadatka
poništavanja iz Protokola za procenu kognitivnih sposobnosti, u kojima se od
ispitanika očekuje identifikacija ciljnih stimulusa u različitim uslovima
(nasumično ili linearno raspoređeni stimulusi i sukcesivna promena ciljnih
stimulusa, namenjena proceni fleksibilnosti vizuelne pažnje). Beleženo je
vreme potrebno za dovršavanje zadatka i broj grešaka.
U statističkoj obradi podataka korišćeni su Pirsonov koeficijent
korelacije, t test i analiza varijanse.
Analizom rezultata utvrđena je statistički značajna pozitivna korelacija
starosti ispitanika i vremena rešavanja zadataka sa nasumičnim (p=0,269;
r=0,050) i linearnim rasporedom (r=0,272; p=0,048) stimulusa, dok uspešnost na
zadatku kojim se procenjuje fleksibilnost pažnje nije povezana sa starošću
(p=0,522). Primenom analize varijanse nije potvrđen statistički značajan odnos
starosti ispitanika i uspešnosti na zadacima selektivnosti. Ispitanici sa
LIO rešavaju zadatke poništavanja u linearnom rasporedu (t(51)=2,907; p=0,005)
i sa sukcesivnom promenom ciljnog stimulusa (t(51)=1,998; p=0,050) statistički
značajno brže i sa manje grešaka (p=0,026-0,001) nego ispitanici sa UIO. Nije
utvrđena statistički značajana povezanost uspešnosti (vremena i broja grešaka)
na zadacima za procenu selektivnosti pažnje i pola ispitanika (p=0,646-0,066).
Sumirajući rezultate, možemo da zaključimo da kod adolescenata sa LIO
i UIO sa uzrastom dolazi do izvesnog, ali ne i statistički značajnog porasta
uspešnosti u rešavanju zadataka selektivnosti vizuelne pažnje. Ispitanici sa
LIO su uspešniji u zadacima koji zahtevaju finiju vizuelnu diskriminaciju i
fleksibilnost pažnje nego njihovi vršnjaci sa UIO.__",
publisher = "Društvo defektologa Srbije",
journal = "Zbornik apstrakata, Zbornik rezimea sa stručno-naučne konferencije Dani defektologa Srbije",
title = "Selektivnost vizuelne pažnje kod adolescenata sa lakom i umerenom intelektualnom ometnošću",
pages = "91-91",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3040"
}