Procena prepoznavanja emocija u prozodijskim karakteristikama govora
An assessment of emotion recognition in the prosodic characteristics of speech
Конференцијски прилог (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
Uvod: O emocionalnom stanju sagovornika može se zaključiti i na osnovu auditivne
analize, odnosno, interpretacije specifičnih prozodijskih karakteristika
govora. Iako manje istraženo u odnosu na sposobnost prepoznavanja emocija
u izrazu lica, poteškoće u obradi govorne prozodije mogu predstavljati značajnu
prepreku za adekvatno socijalno funkcionisanje i biti jezgro disfunkcije
pojedinih poremećaja u razvojnom i odraslom dobu.
Cilj: Konstrukcija i provera osnovnih psihometrijskih karakteristika testa za
procenu uspešnosti prepoznavanja emocija na osnovu prozodijskih karakteristika
govora.
Metode: U konstrukciji seta sadržinski neutralnih rečenica, izgovorenih specifičnim
tonom, a karakterističnim za svaku od šest osnovnih emocija uz
kontrolni/neutralni stimulus, učestvovalo je šest glumaca. Nakon prve faze
istraživanja u kojoj je učestvovalo pet ispitanika, odabrano je 35 stimulusa sa
najvećim procentom tačnih odgovora, nakon čega je druga faza istraživanja
sprovedena na ...uzorku od 45 ispitanika – 34 sa našeg govornog područja i 11
kojima srpski jezik nije maternji. Na osnovu procenta tačnosti prepoznavanja,
za finalni set su odabrana 3 stimulusa po emociji, ukupno 21.
Rezultati: Pouzdanost finalnog seta je α = 0,68. Empirijska distribucija mera
značajno odstupa od modela normalne raspodele (W = 0,94, p = 0,02). Najveći
procenat tačnosti prepoznavanja je zabeležen za emociju ljutnje (91,1%), dok
se gađenje pokazalo kao najteže za prepoznati (53,3%). Nisu pronađene značajne
razlike između ispitanika čiji se maternji jezici razlikuju (U = 135,00, p =
0,17). Postoji statistički značajna negativna povezanost između godina i ukupnog
skora na testu (rs = -0,31, p = 0,04), dok se statistički značajne razlike
između muškaraca i žena nisu ispoljile (p = 0,49).
Zaključak: Test procene govorne prozodije, kao mera sposobnosti prepoznavanja
emocionalnog stanja drugog, pokazuje potencijal za dalje korišćenje i razvoj.
Introduction: The emotional state of the interlocutor can be deduced by way of auditory
analysis, that is, the interpretation of specific prosodic characteristics of speech. Despite
being less researched than the ability to recognize emotions in facial expressions, difficulties
in processing speech prosody can be a major obstacle to adequate social functioning and the
core of the dysfunction of certain disorders both during development and in adulthood.
Aim: To develop and examine basic psychometric characteristics of the test for
evaluating the success of emotion recognition based on the prosodic characteristics of
speech.
Methods: Six actors participated in the construction of a set of content- neutral
sentences, spoken in a specific tone and representative of each of the six basic emotions
with a control/neutral stimulus. Following the first phase of the research, in which five
subjects took part, 35 stimuli with the highest percentage of correct answers were selected,
a...fter which the second phase of the research was conducted on a sample of 45 participants
– 34 native speakers and 11 non-native speakers of Serbian. Based on the percentage of
recognition accuracy, 3 stimuli per emotion, or 21 in total, were selected for the final set.
Results: The reliability of the final set is α=.68. The empirical distribution of measures
deviates significantly from the normal distribution model (W=0.94, p=.02). The highest
percentage of recognition accuracy was recorded for anger (91.1%), while disgust showed to
be the most difficult to recognize (53.3%). No significant differences were found among the
participants who spoke different mother tongues (U=135.00, p=.17). There is a significant
negative correlation between age and the total test score (rs= -.31, p=.04), while no significant
differences between males and females were noticed (p=.49).
Conclusion: As a measure of the ability to recognize the emotional state of another
person, the speech prosody assessment test shows potential for further use and development.
Кључне речи:
prepoznavanje emocija / prozodija / procena / emotion recognition / prosody / assessmentИзвор:
12. Međunarodni naučni skup Specijalna edukacija i rehabilitacija danas Beograd, 27–28. oktobar 2023. Godine, 2023, 377-384Издавач:
- Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation
Колекције
Институција/група
rFASPERTY - CONF AU - Lalatović, Staša AU - Krstić, Nadežda AU - Milovanović, Maja PY - 2023 UR - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/5374 AB - Uvod: O emocionalnom stanju sagovornika može se zaključiti i na osnovu auditivne analize, odnosno, interpretacije specifičnih prozodijskih karakteristika govora. Iako manje istraženo u odnosu na sposobnost prepoznavanja emocija u izrazu lica, poteškoće u obradi govorne prozodije mogu predstavljati značajnu prepreku za adekvatno socijalno funkcionisanje i biti jezgro disfunkcije pojedinih poremećaja u razvojnom i odraslom dobu. Cilj: Konstrukcija i provera osnovnih psihometrijskih karakteristika testa za procenu uspešnosti prepoznavanja emocija na osnovu prozodijskih karakteristika govora. Metode: U konstrukciji seta sadržinski neutralnih rečenica, izgovorenih specifičnim tonom, a karakterističnim za svaku od šest osnovnih emocija uz kontrolni/neutralni stimulus, učestvovalo je šest glumaca. Nakon prve faze istraživanja u kojoj je učestvovalo pet ispitanika, odabrano je 35 stimulusa sa najvećim procentom tačnih odgovora, nakon čega je druga faza istraživanja sprovedena na uzorku od 45 ispitanika – 34 sa našeg govornog područja i 11 kojima srpski jezik nije maternji. Na osnovu procenta tačnosti prepoznavanja, za finalni set su odabrana 3 stimulusa po emociji, ukupno 21. Rezultati: Pouzdanost finalnog seta je α = 0,68. Empirijska distribucija mera značajno odstupa od modela normalne raspodele (W = 0,94, p = 0,02). Najveći procenat tačnosti prepoznavanja je zabeležen za emociju ljutnje (91,1%), dok se gađenje pokazalo kao najteže za prepoznati (53,3%). Nisu pronađene značajne razlike između ispitanika čiji se maternji jezici razlikuju (U = 135,00, p = 0,17). Postoji statistički značajna negativna povezanost između godina i ukupnog skora na testu (rs = -0,31, p = 0,04), dok se statistički značajne razlike između muškaraca i žena nisu ispoljile (p = 0,49). Zaključak: Test procene govorne prozodije, kao mera sposobnosti prepoznavanja emocionalnog stanja drugog, pokazuje potencijal za dalje korišćenje i razvoj. AB - Introduction: The emotional state of the interlocutor can be deduced by way of auditory analysis, that is, the interpretation of specific prosodic characteristics of speech. Despite being less researched than the ability to recognize emotions in facial expressions, difficulties in processing speech prosody can be a major obstacle to adequate social functioning and the core of the dysfunction of certain disorders both during development and in adulthood. Aim: To develop and examine basic psychometric characteristics of the test for evaluating the success of emotion recognition based on the prosodic characteristics of speech. Methods: Six actors participated in the construction of a set of content- neutral sentences, spoken in a specific tone and representative of each of the six basic emotions with a control/neutral stimulus. Following the first phase of the research, in which five subjects took part, 35 stimuli with the highest percentage of correct answers were selected, after which the second phase of the research was conducted on a sample of 45 participants – 34 native speakers and 11 non-native speakers of Serbian. Based on the percentage of recognition accuracy, 3 stimuli per emotion, or 21 in total, were selected for the final set. Results: The reliability of the final set is α=.68. The empirical distribution of measures deviates significantly from the normal distribution model (W=0.94, p=.02). The highest percentage of recognition accuracy was recorded for anger (91.1%), while disgust showed to be the most difficult to recognize (53.3%). No significant differences were found among the participants who spoke different mother tongues (U=135.00, p=.17). There is a significant negative correlation between age and the total test score (rs= -.31, p=.04), while no significant differences between males and females were noticed (p=.49). Conclusion: As a measure of the ability to recognize the emotional state of another person, the speech prosody assessment test shows potential for further use and development. PB - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation C3 - 12. Međunarodni naučni skup Specijalna edukacija i rehabilitacija danas Beograd, 27–28. oktobar 2023. Godine T1 - Procena prepoznavanja emocija u prozodijskim karakteristikama govora T1 - An assessment of emotion recognition in the prosodic characteristics of speech EP - 384 SP - 377 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5374 ER -
@conference{ author = "Lalatović, Staša and Krstić, Nadežda and Milovanović, Maja", year = "2023", abstract = "Uvod: O emocionalnom stanju sagovornika može se zaključiti i na osnovu auditivne analize, odnosno, interpretacije specifičnih prozodijskih karakteristika govora. Iako manje istraženo u odnosu na sposobnost prepoznavanja emocija u izrazu lica, poteškoće u obradi govorne prozodije mogu predstavljati značajnu prepreku za adekvatno socijalno funkcionisanje i biti jezgro disfunkcije pojedinih poremećaja u razvojnom i odraslom dobu. Cilj: Konstrukcija i provera osnovnih psihometrijskih karakteristika testa za procenu uspešnosti prepoznavanja emocija na osnovu prozodijskih karakteristika govora. Metode: U konstrukciji seta sadržinski neutralnih rečenica, izgovorenih specifičnim tonom, a karakterističnim za svaku od šest osnovnih emocija uz kontrolni/neutralni stimulus, učestvovalo je šest glumaca. Nakon prve faze istraživanja u kojoj je učestvovalo pet ispitanika, odabrano je 35 stimulusa sa najvećim procentom tačnih odgovora, nakon čega je druga faza istraživanja sprovedena na uzorku od 45 ispitanika – 34 sa našeg govornog područja i 11 kojima srpski jezik nije maternji. Na osnovu procenta tačnosti prepoznavanja, za finalni set su odabrana 3 stimulusa po emociji, ukupno 21. Rezultati: Pouzdanost finalnog seta je α = 0,68. Empirijska distribucija mera značajno odstupa od modela normalne raspodele (W = 0,94, p = 0,02). Najveći procenat tačnosti prepoznavanja je zabeležen za emociju ljutnje (91,1%), dok se gađenje pokazalo kao najteže za prepoznati (53,3%). Nisu pronađene značajne razlike između ispitanika čiji se maternji jezici razlikuju (U = 135,00, p = 0,17). Postoji statistički značajna negativna povezanost između godina i ukupnog skora na testu (rs = -0,31, p = 0,04), dok se statistički značajne razlike između muškaraca i žena nisu ispoljile (p = 0,49). Zaključak: Test procene govorne prozodije, kao mera sposobnosti prepoznavanja emocionalnog stanja drugog, pokazuje potencijal za dalje korišćenje i razvoj., Introduction: The emotional state of the interlocutor can be deduced by way of auditory analysis, that is, the interpretation of specific prosodic characteristics of speech. Despite being less researched than the ability to recognize emotions in facial expressions, difficulties in processing speech prosody can be a major obstacle to adequate social functioning and the core of the dysfunction of certain disorders both during development and in adulthood. Aim: To develop and examine basic psychometric characteristics of the test for evaluating the success of emotion recognition based on the prosodic characteristics of speech. Methods: Six actors participated in the construction of a set of content- neutral sentences, spoken in a specific tone and representative of each of the six basic emotions with a control/neutral stimulus. Following the first phase of the research, in which five subjects took part, 35 stimuli with the highest percentage of correct answers were selected, after which the second phase of the research was conducted on a sample of 45 participants – 34 native speakers and 11 non-native speakers of Serbian. Based on the percentage of recognition accuracy, 3 stimuli per emotion, or 21 in total, were selected for the final set. Results: The reliability of the final set is α=.68. The empirical distribution of measures deviates significantly from the normal distribution model (W=0.94, p=.02). The highest percentage of recognition accuracy was recorded for anger (91.1%), while disgust showed to be the most difficult to recognize (53.3%). No significant differences were found among the participants who spoke different mother tongues (U=135.00, p=.17). There is a significant negative correlation between age and the total test score (rs= -.31, p=.04), while no significant differences between males and females were noticed (p=.49). Conclusion: As a measure of the ability to recognize the emotional state of another person, the speech prosody assessment test shows potential for further use and development.", publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation", journal = "12. Međunarodni naučni skup Specijalna edukacija i rehabilitacija danas Beograd, 27–28. oktobar 2023. Godine", title = "Procena prepoznavanja emocija u prozodijskim karakteristikama govora, An assessment of emotion recognition in the prosodic characteristics of speech", pages = "384-377", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5374" }
Lalatović, S., Krstić, N.,& Milovanović, M.. (2023). Procena prepoznavanja emocija u prozodijskim karakteristikama govora. in 12. Međunarodni naučni skup Specijalna edukacija i rehabilitacija danas Beograd, 27–28. oktobar 2023. Godine Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation., 377-384. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5374
Lalatović S, Krstić N, Milovanović M. Procena prepoznavanja emocija u prozodijskim karakteristikama govora. in 12. Međunarodni naučni skup Specijalna edukacija i rehabilitacija danas Beograd, 27–28. oktobar 2023. Godine. 2023;:377-384. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5374 .
Lalatović, Staša, Krstić, Nadežda, Milovanović, Maja, "Procena prepoznavanja emocija u prozodijskim karakteristikama govora" in 12. Međunarodni naučni skup Specijalna edukacija i rehabilitacija danas Beograd, 27–28. oktobar 2023. Godine (2023):377-384, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5374 .