Povezanost empatije, samopoštovanja i znanja o mentalnim bolestima sa socijalnom distancom prema osobama sa dijagnozom mentalne bolesti
Apstrakt
Cilj sprovedenog istraživanja je bio da se utvrdi koji su konstrukti poveza-
ni sa socijalnom distancom ispoljenom prema osobama sa dijagnozom mentalne
bolesti. Istraživanje je obuhvatalo 471 ispitanika, uzrasta od 13 do 80 godi-
na, različitog obrazovnog nivoa (od osnovne škole do postdiplomskih studija).
Ukupno je 61% ispitanika imalo prethodni kontakt sa osobama sa dijagnozom
mentalne bolesti, a 57% uzorka su sačinjavale osobe ženskog pola. Ispitanici
su imali za zadatak da popune Skalu socijalne distance, Skraćenu skalu količni-
ka empatije, Rozenbergovu skalu samopoštovanja i Subskalu znanja o mentalnim
bolestima. Pirsonova korelaciona analiza je primenjena kako bi se utvrdilo
koji konstrukti su međusobno povezani. Uočeno je da ispitanici koji imaju viši
stepen empatije, imaju i više samopoštovanje (r = 0,395, p < 0,01), veći stepen
znanja o mentalnim bolestima (r = 0,376, p < 0,01), i niži stepen socijalne dis-
tance prema osobama sa dijagnozom mentalne bolesti (r = -...0,129, p < 0,01). Dalje,
analiza pokazuje da osobe sa višim samopoštovanjem imaju i veće znanje o men-
talnim bolestima (r = 0,153, p < 0,01), ali i veći stepen socijalne distance (r =
0,101, p < 0,05). Uočeno je da osobe koje su imale veći skor na testu znanja imale
niži stepen socijalne distance (r = -0,226, p < 0,01), kao i niži stepen samopro-
cenjenog znanja o mentalnim bolestima (r = -0,095, p < 0,05). Stariji ispitanici
su ispoljili veći stepen socijalne distance (r = 0,159, p < 0,01). Dobijeni rezul-
tati ukazuju da su od značaja znanje o mentalnim bolestima, empatija i samopo-
štovanje za ispoljenu socijalnu distancu prema osobama sa dijagnozom mental-
ne bolesti. Ova studija potvrđuje značaj znanja za pozitivnost stava i stavlja
kao imperativ informisanje pripadnika opšte populacije o karakteristikama
mentalnih bolesti. Takođe, prethodna istraživanja su pokazala da je moguće in-
dukovati empatiju, na primer putem mas medija, što je još jedan dokaz o značaju
učestovanja više instanci, kako bi se poboljšao položaj osoba sa dijagnozom
mentalne bolesti.
Ključne reči:
socijalna distanca / mentalna bolest / samopoštovanje / empatijaIzvor:
Zbornik rezimea – Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije”, Beograd, 11-14. Februar 2016, 2016, 164-164Izdavač:
- Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation
Institucija/grupa
rFASPERTY - CONF AU - Čolić, Marija AU - Milačić-Vidojević, Ivona PY - 2016 UR - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/4232 AB - Cilj sprovedenog istraživanja je bio da se utvrdi koji su konstrukti poveza- ni sa socijalnom distancom ispoljenom prema osobama sa dijagnozom mentalne bolesti. Istraživanje je obuhvatalo 471 ispitanika, uzrasta od 13 do 80 godi- na, različitog obrazovnog nivoa (od osnovne škole do postdiplomskih studija). Ukupno je 61% ispitanika imalo prethodni kontakt sa osobama sa dijagnozom mentalne bolesti, a 57% uzorka su sačinjavale osobe ženskog pola. Ispitanici su imali za zadatak da popune Skalu socijalne distance, Skraćenu skalu količni- ka empatije, Rozenbergovu skalu samopoštovanja i Subskalu znanja o mentalnim bolestima. Pirsonova korelaciona analiza je primenjena kako bi se utvrdilo koji konstrukti su međusobno povezani. Uočeno je da ispitanici koji imaju viši stepen empatije, imaju i više samopoštovanje (r = 0,395, p < 0,01), veći stepen znanja o mentalnim bolestima (r = 0,376, p < 0,01), i niži stepen socijalne dis- tance prema osobama sa dijagnozom mentalne bolesti (r = -0,129, p < 0,01). Dalje, analiza pokazuje da osobe sa višim samopoštovanjem imaju i veće znanje o men- talnim bolestima (r = 0,153, p < 0,01), ali i veći stepen socijalne distance (r = 0,101, p < 0,05). Uočeno je da osobe koje su imale veći skor na testu znanja imale niži stepen socijalne distance (r = -0,226, p < 0,01), kao i niži stepen samopro- cenjenog znanja o mentalnim bolestima (r = -0,095, p < 0,05). Stariji ispitanici su ispoljili veći stepen socijalne distance (r = 0,159, p < 0,01). Dobijeni rezul- tati ukazuju da su od značaja znanje o mentalnim bolestima, empatija i samopo- štovanje za ispoljenu socijalnu distancu prema osobama sa dijagnozom mental- ne bolesti. Ova studija potvrđuje značaj znanja za pozitivnost stava i stavlja kao imperativ informisanje pripadnika opšte populacije o karakteristikama mentalnih bolesti. Takođe, prethodna istraživanja su pokazala da je moguće in- dukovati empatiju, na primer putem mas medija, što je još jedan dokaz o značaju učestovanja više instanci, kako bi se poboljšao položaj osoba sa dijagnozom mentalne bolesti. PB - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation C3 - Zbornik rezimea – Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije”, Beograd, 11-14. Februar 2016 T1 - Povezanost empatije, samopoštovanja i znanja o mentalnim bolestima sa socijalnom distancom prema osobama sa dijagnozom mentalne bolesti EP - 164 SP - 164 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4232 ER -
@conference{ author = "Čolić, Marija and Milačić-Vidojević, Ivona", year = "2016", abstract = "Cilj sprovedenog istraživanja je bio da se utvrdi koji su konstrukti poveza- ni sa socijalnom distancom ispoljenom prema osobama sa dijagnozom mentalne bolesti. Istraživanje je obuhvatalo 471 ispitanika, uzrasta od 13 do 80 godi- na, različitog obrazovnog nivoa (od osnovne škole do postdiplomskih studija). Ukupno je 61% ispitanika imalo prethodni kontakt sa osobama sa dijagnozom mentalne bolesti, a 57% uzorka su sačinjavale osobe ženskog pola. Ispitanici su imali za zadatak da popune Skalu socijalne distance, Skraćenu skalu količni- ka empatije, Rozenbergovu skalu samopoštovanja i Subskalu znanja o mentalnim bolestima. Pirsonova korelaciona analiza je primenjena kako bi se utvrdilo koji konstrukti su međusobno povezani. Uočeno je da ispitanici koji imaju viši stepen empatije, imaju i više samopoštovanje (r = 0,395, p < 0,01), veći stepen znanja o mentalnim bolestima (r = 0,376, p < 0,01), i niži stepen socijalne dis- tance prema osobama sa dijagnozom mentalne bolesti (r = -0,129, p < 0,01). Dalje, analiza pokazuje da osobe sa višim samopoštovanjem imaju i veće znanje o men- talnim bolestima (r = 0,153, p < 0,01), ali i veći stepen socijalne distance (r = 0,101, p < 0,05). Uočeno je da osobe koje su imale veći skor na testu znanja imale niži stepen socijalne distance (r = -0,226, p < 0,01), kao i niži stepen samopro- cenjenog znanja o mentalnim bolestima (r = -0,095, p < 0,05). Stariji ispitanici su ispoljili veći stepen socijalne distance (r = 0,159, p < 0,01). Dobijeni rezul- tati ukazuju da su od značaja znanje o mentalnim bolestima, empatija i samopo- štovanje za ispoljenu socijalnu distancu prema osobama sa dijagnozom mental- ne bolesti. Ova studija potvrđuje značaj znanja za pozitivnost stava i stavlja kao imperativ informisanje pripadnika opšte populacije o karakteristikama mentalnih bolesti. Takođe, prethodna istraživanja su pokazala da je moguće in- dukovati empatiju, na primer putem mas medija, što je još jedan dokaz o značaju učestovanja više instanci, kako bi se poboljšao položaj osoba sa dijagnozom mentalne bolesti.", publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation", journal = "Zbornik rezimea – Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije”, Beograd, 11-14. Februar 2016", title = "Povezanost empatije, samopoštovanja i znanja o mentalnim bolestima sa socijalnom distancom prema osobama sa dijagnozom mentalne bolesti", pages = "164-164", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4232" }
Čolić, M.,& Milačić-Vidojević, I.. (2016). Povezanost empatije, samopoštovanja i znanja o mentalnim bolestima sa socijalnom distancom prema osobama sa dijagnozom mentalne bolesti. in Zbornik rezimea – Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije”, Beograd, 11-14. Februar 2016 Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation., 164-164. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4232
Čolić M, Milačić-Vidojević I. Povezanost empatije, samopoštovanja i znanja o mentalnim bolestima sa socijalnom distancom prema osobama sa dijagnozom mentalne bolesti. in Zbornik rezimea – Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije”, Beograd, 11-14. Februar 2016. 2016;:164-164. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4232 .
Čolić, Marija, Milačić-Vidojević, Ivona, "Povezanost empatije, samopoštovanja i znanja o mentalnim bolestima sa socijalnom distancom prema osobama sa dijagnozom mentalne bolesti" in Zbornik rezimea – Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije”, Beograd, 11-14. Februar 2016 (2016):164-164, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4232 .