Приказ основних података о документу
Pojačan nadzor u drugoj porodici i hraniteljstvo – dileme i mogućnosti
dc.creator | Maljković, Marija | |
dc.date.accessioned | 2022-03-11T09:15:52Z | |
dc.date.available | 2022-03-11T09:15:52Z | |
dc.date.issued | 2016 | |
dc.identifier.isbn | 978-86-84765-48-4 | |
dc.identifier.uri | http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/4225 | |
dc.description.abstract | Promene u zakonodavstvu i zaštiti dece i mladih u sukobu sa zakonom u Srbiji, poslednjih decenija ogledaju se u transformaciji institucija, pre svega uvođenjem mera vaninstitucionalnog (otvorenog) ili poluinstitucionalnog karaktera. Težnja je da semladima koji dospeju u pravosudni sistem između os- talog, obezbedi zdrava porodična sredina u kojoj će moći da dobiju pozitivan porodični model i podršku za promenu i integraciju u društvenu i porodičnu sredinu. Vaspitna mera pojačan nadzor u drugoj porodici uvedena je sa idejom da se ma- loletnici čiji roditelji nisu u mogućnosti da nad njim vrše nadzor, smeste u drugu porodicu koja je voljna da ih primi i koja ima mogućnosti da nad njima vrši adekvatan nadzor. Iako je u sistem krivičnih sankcija uvedena još 1959. godine, a predviđena je i Zakonom o maloletnim učiniocima krivičnih dela i krivičnopravnoj zaštiti maloletnih lica (2006. god.), kao i Nacrtom zakona o maloletnim učiniocima krivičnih dela i zaštiti maloletnih lica u krivič- nom postupku (2015. god.), ova mera spada u grupu retko izricanih tj. neafirmisa- nih vaspitnih mera. U periodu od 2007. – 2013. godine izrečena je svega 27 puta, što je ispod 0,3% u odnosu na ukupan broj izrečenih vaspitnih mera pojačanog nadzora. Jedna od mera reformskog tipa jeste i hraniteljstvo odnosno nastojanje da ono bude zamena za institucionalno tretiranje mladih bez odgovarajućeg roditenjs- kog staranja, mladih sa posebnim potrebama ili problemima i poremećajima u ponašanju. Prema podacima Centra za porodični smeštaj i usvojenje za 2013. go- dinu, od ukupnog broja dece na usvojenju (1068) svega 4,1% (44) je sa poremećajem u ponašanju ili težim emocionalnim problemima. Činjenica je da se za ovu decu najteže nalaze hraniteljske porodice. Pojačan nadzor u hraniteljskoj porodici kao modalitet ove mere, može imati veliki značaj u razvoju sistema maloletničkog pravosuđa uz obezbeđivanje ne- ophodnih uslova. Cilj rada je da kritički analizira predložena rešenja, da ukaže na nedostatak adekvatnih procedura za primenu ove mere, manjak resursa hraniteljskih i srodničkih porodica koje su spremne da prihvate maloletnika, kao i na nužnost daljeg razvoja, unapređenja i afirmisanja ove vaspitne mere. | sr |
dc.language.iso | sr | sr |
dc.publisher | Drustvo defektologa Srbije | sr |
dc.rights | openAccess | sr |
dc.rights.uri | https://creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0/ | |
dc.source | Zbornik rezimea – Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije”, Beograd, 11-14. Februar 2016 | sr |
dc.subject | pojačan nadzor | sr |
dc.subject | u drugoj porodici | sr |
dc.subject | hraniteljska porodica | sr |
dc.subject | mladi sa poremećajem u ponašanju | sr |
dc.subject | vaspitne mere | sr |
dc.title | Pojačan nadzor u drugoj porodici i hraniteljstvo – dileme i mogućnosti | sr |
dc.type | conferenceObject | sr |
dc.rights.license | BY-SA | sr |
dc.citation.epage | 41 | |
dc.citation.spage | 41 | |
dc.identifier.fulltext | http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/bitstream/id/6559/ewq.pdf | |
dc.identifier.rcub | https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4225 | |
dc.type.version | publishedVersion | sr |