Muzika u zajednici gluvih
Music in the deaf community
Conference object (Published version)
Metadata
Show full item recordAbstract
Uvod: Dominantno je mišljenje da je stvaranje i izvođenje muzike dostupno samo osobama koje čuju. Ovakvo mišljenje sadrži pretpostavku da je muzika oblast umetnosti u kojoj gluve osobe ne mogu da uživaju tj. da je nedostižna za njih. Prema ovom audiocentričnom viđenju muzike, gluve osobe žive u svetu tišine, odsečene od stvaranja i od uživanja u muzičkim delima.
Cilj: Cilj rada je da ukaže na koji način se u zajednici Gluvih percipira, stvara i interpretira muzika.
Metod: Primenjene metode su komparativna analiza, evaluacija i sistem dedukcije i indukcije.
Rezultati: Istorijski podaci ukazuju da su se još od 1848. godine stručnjaci zalagali za muzičko obrazovanje gluvih osoba, te potvrdili da i vid pomaže u stvaranju muzike ispravljanjem grešaka, a ne samo sluh. Koncept muzike u zajednici Gluvih podrazumeva različita auditivna i vizuelna iskustva koja se kreću od onih koja su poznata čujućoj populaciji, poput sviranja na instrumentu i komponovanja, do onih koja su manje poznata čuju...ćoj populaciji, poput percepcije vibracija i izvođenja ili gledanja pesama koje se artikulišu na znakovnom jeziku. Iskustva ukazuju da su se u zajednici Gluvih razvili prepoznatljivi muzički performansi kao forma akcione umetnosti koja sadrži elemente pantomime, plesa, znakovanja i muzike.
Muzičke numere koje se izvode na znakovnom jeziku ili putem znakovanja mogu se podeliti u dve vrste: pesme koje se izvode udaraljkama (perkusionisti) i prevedene pesme. Pesme koje se izvode udaraljkama uključuju slaganje znakova uz pomoć udaraljki u ritmičke obrasce, a prevedene pesme uključuju prevođenje tekstova pesama na znakovni jezik i njihovo izvođenje.
Zaključak: Muzičke interpretacije koje uključuju znakovni jezik postoje od početka 20. veka i dalje se razvijaju kako u kulturi Gluvih tako i u čujućoj populaciji.
Introduction: The dominant opinion is that the creation and performance of music is possible only by people who hear. This opinion leads us to the assumption that music is an area of art which deaf people cannot enjoy, that it is unattainable for them. According to this audiocentric view of music, deaf people live in a world of silence, cut off from both creation and enjoyment of musical works.
Aim: The aim of this paper is to point out how music is perceived, created and interpreted in the Deaf community.
Method: The applied methods are comparative analysis, evaluation and deduction and induction system.
Results: Historical data indicate that since 1848, experts have advocated for the musical education of deaf people, and confirmed that sight also helps to create music by correcting mistakes, and not just hearing. The concept of music in the Deaf community involves a variety of auditory and visual experiences ranging from those known to the hearing population, such as playing an in...strument and composing, to those less known to the hearing population, such as perceiving vibrations and performing or watching songs articulated in sign language. Experience indicates that in the community of the Deaf, recognizable musical performances have developed as a form of action art that contains elements of pantomime, dance, signification and music. Music tracks performed in sign language or by sign can be divided into two types: percussion songs and translated songs. Percussion songs involve arranging signs with percussion into rhythmic patterns, and translated songs include translating the lyrics into sign language and performing them.
Conclusion: Musical interpretations involving sign language have existed since the early 20th century and continue to develop in both the culture of the Deaf and the hearing population.
Keywords:
muzika / zajednica Gluvih / čujuća populacija / music / Deaf community / hearing populationSource:
Zbornik rezimea 11. Međunarodni naučni skup Specijalna edukacija i rehabilitacija danas Beograd, 29–30. oktobar 2021. godine, 2021, 176-177Publisher:
- Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju / University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation
Collections
Institution/Community
rFASPERTY - CONF AU - Radić-Šestić, Marina AU - Šešum, Mia AU - Isaković, Ljubica PY - 2021 UR - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3729 AB - Uvod: Dominantno je mišljenje da je stvaranje i izvođenje muzike dostupno samo osobama koje čuju. Ovakvo mišljenje sadrži pretpostavku da je muzika oblast umetnosti u kojoj gluve osobe ne mogu da uživaju tj. da je nedostižna za njih. Prema ovom audiocentričnom viđenju muzike, gluve osobe žive u svetu tišine, odsečene od stvaranja i od uživanja u muzičkim delima. Cilj: Cilj rada je da ukaže na koji način se u zajednici Gluvih percipira, stvara i interpretira muzika. Metod: Primenjene metode su komparativna analiza, evaluacija i sistem dedukcije i indukcije. Rezultati: Istorijski podaci ukazuju da su se još od 1848. godine stručnjaci zalagali za muzičko obrazovanje gluvih osoba, te potvrdili da i vid pomaže u stvaranju muzike ispravljanjem grešaka, a ne samo sluh. Koncept muzike u zajednici Gluvih podrazumeva različita auditivna i vizuelna iskustva koja se kreću od onih koja su poznata čujućoj populaciji, poput sviranja na instrumentu i komponovanja, do onih koja su manje poznata čujućoj populaciji, poput percepcije vibracija i izvođenja ili gledanja pesama koje se artikulišu na znakovnom jeziku. Iskustva ukazuju da su se u zajednici Gluvih razvili prepoznatljivi muzički performansi kao forma akcione umetnosti koja sadrži elemente pantomime, plesa, znakovanja i muzike. Muzičke numere koje se izvode na znakovnom jeziku ili putem znakovanja mogu se podeliti u dve vrste: pesme koje se izvode udaraljkama (perkusionisti) i prevedene pesme. Pesme koje se izvode udaraljkama uključuju slaganje znakova uz pomoć udaraljki u ritmičke obrasce, a prevedene pesme uključuju prevođenje tekstova pesama na znakovni jezik i njihovo izvođenje. Zaključak: Muzičke interpretacije koje uključuju znakovni jezik postoje od početka 20. veka i dalje se razvijaju kako u kulturi Gluvih tako i u čujućoj populaciji. AB - Introduction: The dominant opinion is that the creation and performance of music is possible only by people who hear. This opinion leads us to the assumption that music is an area of art which deaf people cannot enjoy, that it is unattainable for them. According to this audiocentric view of music, deaf people live in a world of silence, cut off from both creation and enjoyment of musical works. Aim: The aim of this paper is to point out how music is perceived, created and interpreted in the Deaf community. Method: The applied methods are comparative analysis, evaluation and deduction and induction system. Results: Historical data indicate that since 1848, experts have advocated for the musical education of deaf people, and confirmed that sight also helps to create music by correcting mistakes, and not just hearing. The concept of music in the Deaf community involves a variety of auditory and visual experiences ranging from those known to the hearing population, such as playing an instrument and composing, to those less known to the hearing population, such as perceiving vibrations and performing or watching songs articulated in sign language. Experience indicates that in the community of the Deaf, recognizable musical performances have developed as a form of action art that contains elements of pantomime, dance, signification and music. Music tracks performed in sign language or by sign can be divided into two types: percussion songs and translated songs. Percussion songs involve arranging signs with percussion into rhythmic patterns, and translated songs include translating the lyrics into sign language and performing them. Conclusion: Musical interpretations involving sign language have existed since the early 20th century and continue to develop in both the culture of the Deaf and the hearing population. PB - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju / University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation C3 - Zbornik rezimea 11. Međunarodni naučni skup Specijalna edukacija i rehabilitacija danas Beograd, 29–30. oktobar 2021. godine T1 - Muzika u zajednici gluvih T1 - Music in the deaf community EP - 177 SP - 176 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3729 ER -
@conference{ author = "Radić-Šestić, Marina and Šešum, Mia and Isaković, Ljubica", year = "2021", abstract = "Uvod: Dominantno je mišljenje da je stvaranje i izvođenje muzike dostupno samo osobama koje čuju. Ovakvo mišljenje sadrži pretpostavku da je muzika oblast umetnosti u kojoj gluve osobe ne mogu da uživaju tj. da je nedostižna za njih. Prema ovom audiocentričnom viđenju muzike, gluve osobe žive u svetu tišine, odsečene od stvaranja i od uživanja u muzičkim delima. Cilj: Cilj rada je da ukaže na koji način se u zajednici Gluvih percipira, stvara i interpretira muzika. Metod: Primenjene metode su komparativna analiza, evaluacija i sistem dedukcije i indukcije. Rezultati: Istorijski podaci ukazuju da su se još od 1848. godine stručnjaci zalagali za muzičko obrazovanje gluvih osoba, te potvrdili da i vid pomaže u stvaranju muzike ispravljanjem grešaka, a ne samo sluh. Koncept muzike u zajednici Gluvih podrazumeva različita auditivna i vizuelna iskustva koja se kreću od onih koja su poznata čujućoj populaciji, poput sviranja na instrumentu i komponovanja, do onih koja su manje poznata čujućoj populaciji, poput percepcije vibracija i izvođenja ili gledanja pesama koje se artikulišu na znakovnom jeziku. Iskustva ukazuju da su se u zajednici Gluvih razvili prepoznatljivi muzički performansi kao forma akcione umetnosti koja sadrži elemente pantomime, plesa, znakovanja i muzike. Muzičke numere koje se izvode na znakovnom jeziku ili putem znakovanja mogu se podeliti u dve vrste: pesme koje se izvode udaraljkama (perkusionisti) i prevedene pesme. Pesme koje se izvode udaraljkama uključuju slaganje znakova uz pomoć udaraljki u ritmičke obrasce, a prevedene pesme uključuju prevođenje tekstova pesama na znakovni jezik i njihovo izvođenje. Zaključak: Muzičke interpretacije koje uključuju znakovni jezik postoje od početka 20. veka i dalje se razvijaju kako u kulturi Gluvih tako i u čujućoj populaciji., Introduction: The dominant opinion is that the creation and performance of music is possible only by people who hear. This opinion leads us to the assumption that music is an area of art which deaf people cannot enjoy, that it is unattainable for them. According to this audiocentric view of music, deaf people live in a world of silence, cut off from both creation and enjoyment of musical works. Aim: The aim of this paper is to point out how music is perceived, created and interpreted in the Deaf community. Method: The applied methods are comparative analysis, evaluation and deduction and induction system. Results: Historical data indicate that since 1848, experts have advocated for the musical education of deaf people, and confirmed that sight also helps to create music by correcting mistakes, and not just hearing. The concept of music in the Deaf community involves a variety of auditory and visual experiences ranging from those known to the hearing population, such as playing an instrument and composing, to those less known to the hearing population, such as perceiving vibrations and performing or watching songs articulated in sign language. Experience indicates that in the community of the Deaf, recognizable musical performances have developed as a form of action art that contains elements of pantomime, dance, signification and music. Music tracks performed in sign language or by sign can be divided into two types: percussion songs and translated songs. Percussion songs involve arranging signs with percussion into rhythmic patterns, and translated songs include translating the lyrics into sign language and performing them. Conclusion: Musical interpretations involving sign language have existed since the early 20th century and continue to develop in both the culture of the Deaf and the hearing population.", publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju / University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation", journal = "Zbornik rezimea 11. Međunarodni naučni skup Specijalna edukacija i rehabilitacija danas Beograd, 29–30. oktobar 2021. godine", title = "Muzika u zajednici gluvih, Music in the deaf community", pages = "177-176", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3729" }
Radić-Šestić, M., Šešum, M.,& Isaković, L.. (2021). Muzika u zajednici gluvih. in Zbornik rezimea 11. Međunarodni naučni skup Specijalna edukacija i rehabilitacija danas Beograd, 29–30. oktobar 2021. godine Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju / University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation., 176-177. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3729
Radić-Šestić M, Šešum M, Isaković L. Muzika u zajednici gluvih. in Zbornik rezimea 11. Međunarodni naučni skup Specijalna edukacija i rehabilitacija danas Beograd, 29–30. oktobar 2021. godine. 2021;:176-177. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3729 .
Radić-Šestić, Marina, Šešum, Mia, Isaković, Ljubica, "Muzika u zajednici gluvih" in Zbornik rezimea 11. Međunarodni naučni skup Specijalna edukacija i rehabilitacija danas Beograd, 29–30. oktobar 2021. godine (2021):176-177, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3729 .