Nivoi socijalne kompetencije učenika s lakom intelektualnom ometenošću
2021
Преузимање 🢃
Конференцијски прилог (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
Termin socijalna kompetencija u literaturi se uglavnom koristi za označavanje
pozitivnih odnosa sa vršnjacima, iako među autorima ne postoji konsenzus oko
jedinstvenog značenja ove sintagme. Njome se najčešće podrazumevaju različite
socijalne, emocionalne i kognitivne veštine i ponašanja koja su neophodna za uspešnu
socijalnu adaptaciju i efikasnost u socijalnim interakcijama.
Cilj istraživanja je utvrđivanje nivoa socijalne kompetencije kod učenika s lakom
intelektualnom ometenošću (LIO). Uzorak istraživanja je činio 30 učenika sa LIO nižih
razreda osnovne škole. Kao instrument procene korišćeno je drugo izdanje Skale
socijalnog ponašanja u školi i to deo koji procenjuje socijalnu kompetenciju, a sastoji se
od tri supskale: Odnosi sa vršnjacima, Upravljanje sopstvenim ponašanjem i Akademsko
ponašanje.
Prema rezultatima na supskali Odnosi sa vršnjacima, 13,3% ispitanika s LIO
pripadaju nivou veoma rizičnih, iz čega zaključujemo da oni pokazuju značajan deficit pri
relaciji... sa drugima, 20% pripada nivou rizičnih, a na prosečnom nivou se nalazi 56,7%
ispitanika. Na supskali Upravljanje ponašanjem 33,3% ispitanika pripada nivou visoko
funkcionalnih, 53,3% prosečnom nivou, 10% pripadaju nivou rizičnih, dok samo jedan
ispitanik (3,33%) pokazuje značajan deficit. Na supskali Akademsko ponašanje, 13,3%
ispitanika funkcioniše na visoko funkcionalnom nivou, najveći broj ispitanih pripada
nivou prosečnih, 20% ispitanika se nalazi u riziku, dok značajan deficit pokazuje samo
jedan ispitanik (3,3%). Kroz ukupan skor se zaključuje da najveći broj učenika s LIO
funkcioniše na nivou koji je tipičan za prosečne kriterijume, dok su na visoko
funkcionalnom nivou razvrstana samo četiri ispitanika (13,3%). Za ove ispitanike može
da se kaže da su dobro ovladali socijalnom kompetencijom, da su socijalno odgovorni i
da na adekvatan način ostvaruju i održavaju socijalne odnose. Osam ispitanika (26,7%)
pripada nivou rizičnih, tj. onih koji pokazuju različite blaže disfunkcionalnosti u okviru
socijalne kompetencije.
Dobijeni podaci poklapaju se s navodima Američke psihijatrijske asocijacije
vezanim za opis socijalne kompetencije osoba s LIO. Utvrđene disfunkcionalnosti na
koje rad ukazuje treba nužno tretirati ciljanim programima prevencije i programima
povećanja kvaliteta socijalne kompetencije.
Rad je nastao kao rezultat istraživanja na projektu „Kreiranje Protokola za
procenu edukativnih potencijala dece sa smetnjama u razvoju kao kriterijuma za izradu
individualnih obrazovnih programa” (179025), koji finansira Ministarstvo prosvete,
nauke i tehnološkog razvoja RS.
Кључне речи:
socijalna kompetencija / LIO / programi intervencijeИзвор:
Zbornik rezimea – „Stručno-naučna konferencija sa međunarodnim učešćem Dani defektologa Srbije”, Zlatibor, Srbija, 18–21.02.2021., 2021, 70-Издавач:
- Društvo defektologa Srbije
Финансирање / пројекти:
- Креирање Протокола за процену едукативних потенцијала деце са сметњама у развоју као критеријума за израду индивидуалних образовних програма (RS-MESTD-Basic Research (BR or ON)-179025)
Институција/група
rFASPERTY - CONF AU - Kisić, Sara AU - Roknić, Ana AU - Dragović, Sandra AU - Đurić-Zdravković, Aleksandra PY - 2021 UR - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3357 AB - Termin socijalna kompetencija u literaturi se uglavnom koristi za označavanje pozitivnih odnosa sa vršnjacima, iako među autorima ne postoji konsenzus oko jedinstvenog značenja ove sintagme. Njome se najčešće podrazumevaju različite socijalne, emocionalne i kognitivne veštine i ponašanja koja su neophodna za uspešnu socijalnu adaptaciju i efikasnost u socijalnim interakcijama. Cilj istraživanja je utvrđivanje nivoa socijalne kompetencije kod učenika s lakom intelektualnom ometenošću (LIO). Uzorak istraživanja je činio 30 učenika sa LIO nižih razreda osnovne škole. Kao instrument procene korišćeno je drugo izdanje Skale socijalnog ponašanja u školi i to deo koji procenjuje socijalnu kompetenciju, a sastoji se od tri supskale: Odnosi sa vršnjacima, Upravljanje sopstvenim ponašanjem i Akademsko ponašanje. Prema rezultatima na supskali Odnosi sa vršnjacima, 13,3% ispitanika s LIO pripadaju nivou veoma rizičnih, iz čega zaključujemo da oni pokazuju značajan deficit pri relaciji sa drugima, 20% pripada nivou rizičnih, a na prosečnom nivou se nalazi 56,7% ispitanika. Na supskali Upravljanje ponašanjem 33,3% ispitanika pripada nivou visoko funkcionalnih, 53,3% prosečnom nivou, 10% pripadaju nivou rizičnih, dok samo jedan ispitanik (3,33%) pokazuje značajan deficit. Na supskali Akademsko ponašanje, 13,3% ispitanika funkcioniše na visoko funkcionalnom nivou, najveći broj ispitanih pripada nivou prosečnih, 20% ispitanika se nalazi u riziku, dok značajan deficit pokazuje samo jedan ispitanik (3,3%). Kroz ukupan skor se zaključuje da najveći broj učenika s LIO funkcioniše na nivou koji je tipičan za prosečne kriterijume, dok su na visoko funkcionalnom nivou razvrstana samo četiri ispitanika (13,3%). Za ove ispitanike može da se kaže da su dobro ovladali socijalnom kompetencijom, da su socijalno odgovorni i da na adekvatan način ostvaruju i održavaju socijalne odnose. Osam ispitanika (26,7%) pripada nivou rizičnih, tj. onih koji pokazuju različite blaže disfunkcionalnosti u okviru socijalne kompetencije. Dobijeni podaci poklapaju se s navodima Američke psihijatrijske asocijacije vezanim za opis socijalne kompetencije osoba s LIO. Utvrđene disfunkcionalnosti na koje rad ukazuje treba nužno tretirati ciljanim programima prevencije i programima povećanja kvaliteta socijalne kompetencije. Rad je nastao kao rezultat istraživanja na projektu „Kreiranje Protokola za procenu edukativnih potencijala dece sa smetnjama u razvoju kao kriterijuma za izradu individualnih obrazovnih programa” (179025), koji finansira Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja RS. PB - Društvo defektologa Srbije C3 - Zbornik rezimea – „Stručno-naučna konferencija sa međunarodnim učešćem Dani defektologa Srbije”, Zlatibor, Srbija, 18–21.02.2021. T1 - Nivoi socijalne kompetencije učenika s lakom intelektualnom ometenošću SP - 70 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3357 ER -
@conference{ author = "Kisić, Sara and Roknić, Ana and Dragović, Sandra and Đurić-Zdravković, Aleksandra", year = "2021", abstract = "Termin socijalna kompetencija u literaturi se uglavnom koristi za označavanje pozitivnih odnosa sa vršnjacima, iako među autorima ne postoji konsenzus oko jedinstvenog značenja ove sintagme. Njome se najčešće podrazumevaju različite socijalne, emocionalne i kognitivne veštine i ponašanja koja su neophodna za uspešnu socijalnu adaptaciju i efikasnost u socijalnim interakcijama. Cilj istraživanja je utvrđivanje nivoa socijalne kompetencije kod učenika s lakom intelektualnom ometenošću (LIO). Uzorak istraživanja je činio 30 učenika sa LIO nižih razreda osnovne škole. Kao instrument procene korišćeno je drugo izdanje Skale socijalnog ponašanja u školi i to deo koji procenjuje socijalnu kompetenciju, a sastoji se od tri supskale: Odnosi sa vršnjacima, Upravljanje sopstvenim ponašanjem i Akademsko ponašanje. Prema rezultatima na supskali Odnosi sa vršnjacima, 13,3% ispitanika s LIO pripadaju nivou veoma rizičnih, iz čega zaključujemo da oni pokazuju značajan deficit pri relaciji sa drugima, 20% pripada nivou rizičnih, a na prosečnom nivou se nalazi 56,7% ispitanika. Na supskali Upravljanje ponašanjem 33,3% ispitanika pripada nivou visoko funkcionalnih, 53,3% prosečnom nivou, 10% pripadaju nivou rizičnih, dok samo jedan ispitanik (3,33%) pokazuje značajan deficit. Na supskali Akademsko ponašanje, 13,3% ispitanika funkcioniše na visoko funkcionalnom nivou, najveći broj ispitanih pripada nivou prosečnih, 20% ispitanika se nalazi u riziku, dok značajan deficit pokazuje samo jedan ispitanik (3,3%). Kroz ukupan skor se zaključuje da najveći broj učenika s LIO funkcioniše na nivou koji je tipičan za prosečne kriterijume, dok su na visoko funkcionalnom nivou razvrstana samo četiri ispitanika (13,3%). Za ove ispitanike može da se kaže da su dobro ovladali socijalnom kompetencijom, da su socijalno odgovorni i da na adekvatan način ostvaruju i održavaju socijalne odnose. Osam ispitanika (26,7%) pripada nivou rizičnih, tj. onih koji pokazuju različite blaže disfunkcionalnosti u okviru socijalne kompetencije. Dobijeni podaci poklapaju se s navodima Američke psihijatrijske asocijacije vezanim za opis socijalne kompetencije osoba s LIO. Utvrđene disfunkcionalnosti na koje rad ukazuje treba nužno tretirati ciljanim programima prevencije i programima povećanja kvaliteta socijalne kompetencije. Rad je nastao kao rezultat istraživanja na projektu „Kreiranje Protokola za procenu edukativnih potencijala dece sa smetnjama u razvoju kao kriterijuma za izradu individualnih obrazovnih programa” (179025), koji finansira Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja RS.", publisher = "Društvo defektologa Srbije", journal = "Zbornik rezimea – „Stručno-naučna konferencija sa međunarodnim učešćem Dani defektologa Srbije”, Zlatibor, Srbija, 18–21.02.2021.", title = "Nivoi socijalne kompetencije učenika s lakom intelektualnom ometenošću", pages = "70", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3357" }
Kisić, S., Roknić, A., Dragović, S.,& Đurić-Zdravković, A.. (2021). Nivoi socijalne kompetencije učenika s lakom intelektualnom ometenošću. in Zbornik rezimea – „Stručno-naučna konferencija sa međunarodnim učešćem Dani defektologa Srbije”, Zlatibor, Srbija, 18–21.02.2021. Društvo defektologa Srbije., 70. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3357
Kisić S, Roknić A, Dragović S, Đurić-Zdravković A. Nivoi socijalne kompetencije učenika s lakom intelektualnom ometenošću. in Zbornik rezimea – „Stručno-naučna konferencija sa međunarodnim učešćem Dani defektologa Srbije”, Zlatibor, Srbija, 18–21.02.2021.. 2021;:70. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3357 .
Kisić, Sara, Roknić, Ana, Dragović, Sandra, Đurić-Zdravković, Aleksandra, "Nivoi socijalne kompetencije učenika s lakom intelektualnom ometenošću" in Zbornik rezimea – „Stručno-naučna konferencija sa međunarodnim učešćem Dani defektologa Srbije”, Zlatibor, Srbija, 18–21.02.2021. (2021):70, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3357 .