Profesionalno sagorevanje vaspitača – preliminarni nalazi o ulozi emocionalne inteligencije i strategija regulacije emocija
Конференцијски прилог (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
Emocionalna inteligencija (EI) kao crta ličnosti poslednjih godina sve češće nalazi mesto u istraživanjima usmerenim na obrazovanje. Emocionalno zahtevne interakcije sa decom i odraslima koje se u ovom kontekstu podrazumevaju prepoznate su kao zona u kojoj EI i načini regulacije emocija igraju bitnu ulogu. Na uzorku vaspitača (N=64) ispitana je mogućnost predikcije sindroma profesionalnog sagorevanja putem faktora crte EI i strategija regulacije emocija iz Grosovog modela regulacije - ponovne procene i suzbijanja ekspresije emocija. Crta EI procenjena je putem srpske verzije Upitnika o emocionalnoj inteligenciji kao crti (Trait Emotional Intelligence Questionnaire -TEIQue). Na ovaj način su sagledana 4 faktora crte EI: dobrobit, samokontrola, emocionalnost i socijabilnost. Podaci o primeni ponovne procene i suzbijanja ekspresije emocija kao strategija regulacije emocija dobijeni su putem Upitnika o regulaciji emocija (Emotion Regulation Questionnaire - ERQ). Za procenu sindroma profesi...onalnog sagorevanja korišćen je Kopenhagenski inventar sagorevanja (Copenhagen Burnout Inventory - CBI) u verziji prilagođenoj za vaspitače, kojom je obuhvaćeno sagorevanje: na ličnom, na poslovnom i na planu rada sa klijentima. U ovom istraživanju korišćena je globalna mera profesionalnog sagorevanja. Testiran je hijerarhijski regresioni model sa faktorima crte EI (prvi set prediktora) i strategijama regulacije emocija (drugu set prediktora). Rezultati su ukazali na značaj samokontrole (0= -0,369) kao faktora EI u predikciji globalne mere profesionalnog sagorevanja (F(4,59)=2,870, p<0,05), dok ostali faktori crte EI nisu demonstrirali prediktivnu moć. Ovim setom prediktora objašnjeno je 16,3% varijanse u kriterijumskoj meri u drugom koraku faktori crte EI udruženi sa strategijama regulacije emocija ne uspevaju značajno da predvide kriterijumsku varijablu (F(6,57)=2,157, p>0,05). Ovakav nalaz ukazuje na izostanak inkrementalnog doprinosa ponovne procene i suzbijanja ekspresije emocija u predviđanju ukupne mere sindroma profesionalnog sagorevanja. Preliminarni nalazi nagoveštavaju protektivni značaj adaptivnih oblika kontrole emocija, niske impulsivnosti i uspeha u upravljanju stresom (kao odlika faktora samokontrola) u potencijalno emocionalno izazovnim kontekstima. Osim toga, rezultati ukazuju i na važnost razvijanja strategija emocionalne samokontrole sa ciljem prevencije fizičkog i psihološkog umora i iscrpljenosti čiji su izvori vezani za profesionalno okruženje.
Ključne reci: emocionalna inteligencija, sindrom sagorevanja, strategije regulacije emocija, vaspitač
Кључне речи:
emocionalna inteligencija / sindrom sagorevanja / strategije regulacije emocija / vaspitačИзвор:
Knjiga rezimea – 68. Kongres psihologa Srbije „Psihologija iz dana u dan: Svakodnevni problemi u praksi psihologa i primena psihologije u svakodnevnom životu, 27–28.10.2020, 2020, 40-40Напомена:
- 68. Naučno-stručni skup Kongres psihologa
Институција/група
rFASPERTY - CONF AU - Mijatović, Luka AU - Strižak, Nevena PY - 2020 UR - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3323 AB - Emocionalna inteligencija (EI) kao crta ličnosti poslednjih godina sve češće nalazi mesto u istraživanjima usmerenim na obrazovanje. Emocionalno zahtevne interakcije sa decom i odraslima koje se u ovom kontekstu podrazumevaju prepoznate su kao zona u kojoj EI i načini regulacije emocija igraju bitnu ulogu. Na uzorku vaspitača (N=64) ispitana je mogućnost predikcije sindroma profesionalnog sagorevanja putem faktora crte EI i strategija regulacije emocija iz Grosovog modela regulacije - ponovne procene i suzbijanja ekspresije emocija. Crta EI procenjena je putem srpske verzije Upitnika o emocionalnoj inteligenciji kao crti (Trait Emotional Intelligence Questionnaire -TEIQue). Na ovaj način su sagledana 4 faktora crte EI: dobrobit, samokontrola, emocionalnost i socijabilnost. Podaci o primeni ponovne procene i suzbijanja ekspresije emocija kao strategija regulacije emocija dobijeni su putem Upitnika o regulaciji emocija (Emotion Regulation Questionnaire - ERQ). Za procenu sindroma profesionalnog sagorevanja korišćen je Kopenhagenski inventar sagorevanja (Copenhagen Burnout Inventory - CBI) u verziji prilagođenoj za vaspitače, kojom je obuhvaćeno sagorevanje: na ličnom, na poslovnom i na planu rada sa klijentima. U ovom istraživanju korišćena je globalna mera profesionalnog sagorevanja. Testiran je hijerarhijski regresioni model sa faktorima crte EI (prvi set prediktora) i strategijama regulacije emocija (drugu set prediktora). Rezultati su ukazali na značaj samokontrole (0= -0,369) kao faktora EI u predikciji globalne mere profesionalnog sagorevanja (F(4,59)=2,870, p<0,05), dok ostali faktori crte EI nisu demonstrirali prediktivnu moć. Ovim setom prediktora objašnjeno je 16,3% varijanse u kriterijumskoj meri u drugom koraku faktori crte EI udruženi sa strategijama regulacije emocija ne uspevaju značajno da predvide kriterijumsku varijablu (F(6,57)=2,157, p>0,05). Ovakav nalaz ukazuje na izostanak inkrementalnog doprinosa ponovne procene i suzbijanja ekspresije emocija u predviđanju ukupne mere sindroma profesionalnog sagorevanja. Preliminarni nalazi nagoveštavaju protektivni značaj adaptivnih oblika kontrole emocija, niske impulsivnosti i uspeha u upravljanju stresom (kao odlika faktora samokontrola) u potencijalno emocionalno izazovnim kontekstima. Osim toga, rezultati ukazuju i na važnost razvijanja strategija emocionalne samokontrole sa ciljem prevencije fizičkog i psihološkog umora i iscrpljenosti čiji su izvori vezani za profesionalno okruženje. Ključne reci: emocionalna inteligencija, sindrom sagorevanja, strategije regulacije emocija, vaspitač C3 - Knjiga rezimea – 68. Kongres psihologa Srbije „Psihologija iz dana u dan: Svakodnevni problemi u praksi psihologa i primena psihologije u svakodnevnom životu, 27–28.10.2020 T1 - Profesionalno sagorevanje vaspitača – preliminarni nalazi o ulozi emocionalne inteligencije i strategija regulacije emocija EP - 40 SP - 40 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3323 ER -
@conference{ author = "Mijatović, Luka and Strižak, Nevena", year = "2020", abstract = "Emocionalna inteligencija (EI) kao crta ličnosti poslednjih godina sve češće nalazi mesto u istraživanjima usmerenim na obrazovanje. Emocionalno zahtevne interakcije sa decom i odraslima koje se u ovom kontekstu podrazumevaju prepoznate su kao zona u kojoj EI i načini regulacije emocija igraju bitnu ulogu. Na uzorku vaspitača (N=64) ispitana je mogućnost predikcije sindroma profesionalnog sagorevanja putem faktora crte EI i strategija regulacije emocija iz Grosovog modela regulacije - ponovne procene i suzbijanja ekspresije emocija. Crta EI procenjena je putem srpske verzije Upitnika o emocionalnoj inteligenciji kao crti (Trait Emotional Intelligence Questionnaire -TEIQue). Na ovaj način su sagledana 4 faktora crte EI: dobrobit, samokontrola, emocionalnost i socijabilnost. Podaci o primeni ponovne procene i suzbijanja ekspresije emocija kao strategija regulacije emocija dobijeni su putem Upitnika o regulaciji emocija (Emotion Regulation Questionnaire - ERQ). Za procenu sindroma profesionalnog sagorevanja korišćen je Kopenhagenski inventar sagorevanja (Copenhagen Burnout Inventory - CBI) u verziji prilagođenoj za vaspitače, kojom je obuhvaćeno sagorevanje: na ličnom, na poslovnom i na planu rada sa klijentima. U ovom istraživanju korišćena je globalna mera profesionalnog sagorevanja. Testiran je hijerarhijski regresioni model sa faktorima crte EI (prvi set prediktora) i strategijama regulacije emocija (drugu set prediktora). Rezultati su ukazali na značaj samokontrole (0= -0,369) kao faktora EI u predikciji globalne mere profesionalnog sagorevanja (F(4,59)=2,870, p<0,05), dok ostali faktori crte EI nisu demonstrirali prediktivnu moć. Ovim setom prediktora objašnjeno je 16,3% varijanse u kriterijumskoj meri u drugom koraku faktori crte EI udruženi sa strategijama regulacije emocija ne uspevaju značajno da predvide kriterijumsku varijablu (F(6,57)=2,157, p>0,05). Ovakav nalaz ukazuje na izostanak inkrementalnog doprinosa ponovne procene i suzbijanja ekspresije emocija u predviđanju ukupne mere sindroma profesionalnog sagorevanja. Preliminarni nalazi nagoveštavaju protektivni značaj adaptivnih oblika kontrole emocija, niske impulsivnosti i uspeha u upravljanju stresom (kao odlika faktora samokontrola) u potencijalno emocionalno izazovnim kontekstima. Osim toga, rezultati ukazuju i na važnost razvijanja strategija emocionalne samokontrole sa ciljem prevencije fizičkog i psihološkog umora i iscrpljenosti čiji su izvori vezani za profesionalno okruženje. Ključne reci: emocionalna inteligencija, sindrom sagorevanja, strategije regulacije emocija, vaspitač", journal = "Knjiga rezimea – 68. Kongres psihologa Srbije „Psihologija iz dana u dan: Svakodnevni problemi u praksi psihologa i primena psihologije u svakodnevnom životu, 27–28.10.2020", title = "Profesionalno sagorevanje vaspitača – preliminarni nalazi o ulozi emocionalne inteligencije i strategija regulacije emocija", pages = "40-40", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3323" }
Mijatović, L.,& Strižak, N.. (2020). Profesionalno sagorevanje vaspitača – preliminarni nalazi o ulozi emocionalne inteligencije i strategija regulacije emocija. in Knjiga rezimea – 68. Kongres psihologa Srbije „Psihologija iz dana u dan: Svakodnevni problemi u praksi psihologa i primena psihologije u svakodnevnom životu, 27–28.10.2020, 40-40. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3323
Mijatović L, Strižak N. Profesionalno sagorevanje vaspitača – preliminarni nalazi o ulozi emocionalne inteligencije i strategija regulacije emocija. in Knjiga rezimea – 68. Kongres psihologa Srbije „Psihologija iz dana u dan: Svakodnevni problemi u praksi psihologa i primena psihologije u svakodnevnom životu, 27–28.10.2020. 2020;:40-40. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3323 .
Mijatović, Luka, Strižak, Nevena, "Profesionalno sagorevanje vaspitača – preliminarni nalazi o ulozi emocionalne inteligencije i strategija regulacije emocija" in Knjiga rezimea – 68. Kongres psihologa Srbije „Psihologija iz dana u dan: Svakodnevni problemi u praksi psihologa i primena psihologije u svakodnevnom životu, 27–28.10.2020 (2020):40-40, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3323 .