Samoprocena stepena hendikepa osoba sa hipokinetičkom dizartrijom
Конференцијски прилог (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
Hipokinetička dizartrija je motorni poremećaj govora koji se rano
dijagnostikuje kod osoba sa Parkinsonovom bolešću. Ovaj tip dizartrije
podrazumeva veliki broj promena u govoru i glasu i utiče na kvalitet
komunikacije.
Cilj istraživanja se odnosio na utvrđivanje stepena hendikepa koji
doživljava osoba sa hipokinetičkom dizartrijom zbog patologije glasa i govora.
Prethodna istraživanja su pokazala da je nedostatak svesti o govornom poremećaju
kod pacijenata sa Parkinsonovom bolešću važan aspekt komunikacionih
deficita. Osim toga, želeli smo da utvrdimo da li postoje razlike vezane za pol
i uzrast prilikom samoprocene kvaliteta komunikacije koju ostvaruju ove osobe.
Istraživanje je izvršeno na uzorku od 30 ispitanika sa Parkinsonovom
bolešću. Ispitanici su bili oba pola (11 muškaraca i 19 žena), uzrasta između
59 i 94 godine. Osobe iz uzorka su odgovorile na 30 pitanja petostepene skale
Likertovog tipa, pod nazivom ,,Indeks glasovnog oštećenja", čime su vrednovale
kvalitet... sopstvene komunikacije i procenile stepen hendikepa koji doživljavaju
zbog problema sa glasom.
Rezultati su pokazali da većina osoba iz uzorka ne primećuje promene u
glasu kao ni abnormalnosti u sopstvenom govoru. Blag poremećaj zabeležen je kod
73,3% ispitanika, umeren kod 6,7% i težak kod 20% ispitanika. Takođe je
utvrđeno u kojim komunikacionim situacijama osobe sa hipokinetičkom
dizartrijom imaju najviše problema. Pokazalo se da ne postoji statistički
značajna razlika između muškaraca i žena ni na jednom ajtemu skale. Međutim,
statistički značajna negativna korelacija zabeležena je između varijable uzrasta
i pojedinih ajtema na funkcionalnoj, fizičkoj i emocionalnoj supskali čime se
pokazalo da mlađi ispitanici u odnosu na starije imaju više problema u vezi sa
pojedinim tvrdnjama.
Potrebno je istaći da je samoprocena stepena hendikepa i kvaliteta
komunikacije pojedinaca sa hipokinetičkom dizartrijom veoma važna kako bi se
odredio adekvatan tretman i kako bi se utvrdilo da li te osobe imaju realnu sliku
o težini sopstvenog govornog poremećaja.
Кључне речи:
hipokinetička dizartrija / hendikep / kvalitet komunikacijeИзвор:
Zbornik rezimea sa stručno-naučne konferencije Dani defektologa Srbije,, 2019, 112-112Издавач:
- Društvo defektologa Srbije
Институција/група
rFASPERTY - CONF AU - Arsenić, Ivana AU - Jovanović-Simić, Nadica PY - 2019 UR - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3233 AB - Hipokinetička dizartrija je motorni poremećaj govora koji se rano dijagnostikuje kod osoba sa Parkinsonovom bolešću. Ovaj tip dizartrije podrazumeva veliki broj promena u govoru i glasu i utiče na kvalitet komunikacije. Cilj istraživanja se odnosio na utvrđivanje stepena hendikepa koji doživljava osoba sa hipokinetičkom dizartrijom zbog patologije glasa i govora. Prethodna istraživanja su pokazala da je nedostatak svesti o govornom poremećaju kod pacijenata sa Parkinsonovom bolešću važan aspekt komunikacionih deficita. Osim toga, želeli smo da utvrdimo da li postoje razlike vezane za pol i uzrast prilikom samoprocene kvaliteta komunikacije koju ostvaruju ove osobe. Istraživanje je izvršeno na uzorku od 30 ispitanika sa Parkinsonovom bolešću. Ispitanici su bili oba pola (11 muškaraca i 19 žena), uzrasta između 59 i 94 godine. Osobe iz uzorka su odgovorile na 30 pitanja petostepene skale Likertovog tipa, pod nazivom ,,Indeks glasovnog oštećenja", čime su vrednovale kvalitet sopstvene komunikacije i procenile stepen hendikepa koji doživljavaju zbog problema sa glasom. Rezultati su pokazali da većina osoba iz uzorka ne primećuje promene u glasu kao ni abnormalnosti u sopstvenom govoru. Blag poremećaj zabeležen je kod 73,3% ispitanika, umeren kod 6,7% i težak kod 20% ispitanika. Takođe je utvrđeno u kojim komunikacionim situacijama osobe sa hipokinetičkom dizartrijom imaju najviše problema. Pokazalo se da ne postoji statistički značajna razlika između muškaraca i žena ni na jednom ajtemu skale. Međutim, statistički značajna negativna korelacija zabeležena je između varijable uzrasta i pojedinih ajtema na funkcionalnoj, fizičkoj i emocionalnoj supskali čime se pokazalo da mlađi ispitanici u odnosu na starije imaju više problema u vezi sa pojedinim tvrdnjama. Potrebno je istaći da je samoprocena stepena hendikepa i kvaliteta komunikacije pojedinaca sa hipokinetičkom dizartrijom veoma važna kako bi se odredio adekvatan tretman i kako bi se utvrdilo da li te osobe imaju realnu sliku o težini sopstvenog govornog poremećaja. PB - Društvo defektologa Srbije C3 - Zbornik rezimea sa stručno-naučne konferencije Dani defektologa Srbije, T1 - Samoprocena stepena hendikepa osoba sa hipokinetičkom dizartrijom EP - 112 SP - 112 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3233 ER -
@conference{ author = "Arsenić, Ivana and Jovanović-Simić, Nadica", year = "2019", abstract = "Hipokinetička dizartrija je motorni poremećaj govora koji se rano dijagnostikuje kod osoba sa Parkinsonovom bolešću. Ovaj tip dizartrije podrazumeva veliki broj promena u govoru i glasu i utiče na kvalitet komunikacije. Cilj istraživanja se odnosio na utvrđivanje stepena hendikepa koji doživljava osoba sa hipokinetičkom dizartrijom zbog patologije glasa i govora. Prethodna istraživanja su pokazala da je nedostatak svesti o govornom poremećaju kod pacijenata sa Parkinsonovom bolešću važan aspekt komunikacionih deficita. Osim toga, želeli smo da utvrdimo da li postoje razlike vezane za pol i uzrast prilikom samoprocene kvaliteta komunikacije koju ostvaruju ove osobe. Istraživanje je izvršeno na uzorku od 30 ispitanika sa Parkinsonovom bolešću. Ispitanici su bili oba pola (11 muškaraca i 19 žena), uzrasta između 59 i 94 godine. Osobe iz uzorka su odgovorile na 30 pitanja petostepene skale Likertovog tipa, pod nazivom ,,Indeks glasovnog oštećenja", čime su vrednovale kvalitet sopstvene komunikacije i procenile stepen hendikepa koji doživljavaju zbog problema sa glasom. Rezultati su pokazali da većina osoba iz uzorka ne primećuje promene u glasu kao ni abnormalnosti u sopstvenom govoru. Blag poremećaj zabeležen je kod 73,3% ispitanika, umeren kod 6,7% i težak kod 20% ispitanika. Takođe je utvrđeno u kojim komunikacionim situacijama osobe sa hipokinetičkom dizartrijom imaju najviše problema. Pokazalo se da ne postoji statistički značajna razlika između muškaraca i žena ni na jednom ajtemu skale. Međutim, statistički značajna negativna korelacija zabeležena je između varijable uzrasta i pojedinih ajtema na funkcionalnoj, fizičkoj i emocionalnoj supskali čime se pokazalo da mlađi ispitanici u odnosu na starije imaju više problema u vezi sa pojedinim tvrdnjama. Potrebno je istaći da je samoprocena stepena hendikepa i kvaliteta komunikacije pojedinaca sa hipokinetičkom dizartrijom veoma važna kako bi se odredio adekvatan tretman i kako bi se utvrdilo da li te osobe imaju realnu sliku o težini sopstvenog govornog poremećaja.", publisher = "Društvo defektologa Srbije", journal = "Zbornik rezimea sa stručno-naučne konferencije Dani defektologa Srbije,", title = "Samoprocena stepena hendikepa osoba sa hipokinetičkom dizartrijom", pages = "112-112", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3233" }
Arsenić, I.,& Jovanović-Simić, N.. (2019). Samoprocena stepena hendikepa osoba sa hipokinetičkom dizartrijom. in Zbornik rezimea sa stručno-naučne konferencije Dani defektologa Srbije, Društvo defektologa Srbije., 112-112. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3233
Arsenić I, Jovanović-Simić N. Samoprocena stepena hendikepa osoba sa hipokinetičkom dizartrijom. in Zbornik rezimea sa stručno-naučne konferencije Dani defektologa Srbije,. 2019;:112-112. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3233 .
Arsenić, Ivana, Jovanović-Simić, Nadica, "Samoprocena stepena hendikepa osoba sa hipokinetičkom dizartrijom" in Zbornik rezimea sa stručno-naučne konferencije Dani defektologa Srbije, (2019):112-112, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3233 .