Problemski zadaci u nastavi matematike kod dece sa lakom intelektualnom ometenošću
Problem - solving tasks in teaching of mathematics at children with intellectual disability
2012
Преузимање 🢃
Аутори
Japundža-Milisavljević, MirjanaĐurić-Zdravković, Aleksandra
Maćešić-Petrović, Dragana
Остала ауторства
Glumbić NenadVučinić Vesna
Конференцијски прилог (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
Problemski zadaci koji su sastavni deo nastave matematike predstavljaju skup poznatih
i nepoznatih podataka koji su definisani u određeni odnos. Nepoznata vrednost
u zadacima treba da se ustanovi na osnovu poznatih podataka. Veoma je značajno
da se veličine, koje su predstavljene rečima izraze matematičkim simbolima na pravi
način. Problemski zadaci povezuju sadržaje matematike i saznanja o svakodnevnom
okruženju i pri njihovom rešavanju neophodno je bazirati se na vlastito iskustvo.
Cilj rada se odnosi na utvrđivanje uspešnosti rešavanja različitih aritmetičkih problemskih
zadataka kod dece s lakom intelektualnom ometenošću (LIO), kao i na utvrđivanje
odnosa između tačno rešenih aritmetičkih zadataka i pola ispitanika. Ukupno
trideset šest učenika uzrasta od 10 do 14 godina rešavalo je po pet zadataka pramene,
kombinovanja i upoređivanja. U skladu sa postavljenim ciljem istraživanja primenjene
su metode neparametrijske statistike.
Pri rešavanju problemskog aritmetičkog zad...atka uspešni učenici našeg uzorka su
koristili takozvani smisleniji pristup koji podrazumeva konstruisanje modela na osnovu
situacije koja je opisana u zadatku. Plan rešavanja se bazira na tom modelu. Nasuprot
njima neuspešni učenici su plan rešavanja bazirali na brojevima i ključnim rečima
koje su bile izdvojene iz konteksta zadatka, odnosno koristili su pristup prečicom. Ukupno
trinaest ispitanika našeg uzorka uspešno je reši/o aritmetičke zadatke pramene
(36,1%), sedam ispitanika tačno rešava zadatke tipa kombinovanja (19,4%), dok samo
tri ispitanika tačno rešava zadatke upoređivanja (8,3%). Nije dobijena statistički značajna
korelacija kada je u pitanju procena uspešnosti pri reševanju aritmetičkih zadataka
kod učenika s LIO različitog pola (p = 0,124).
Tokom samog istraživanja uočena je neophodnost potrebe za diferenciranjem nivoa
zahteva pri definsanju aritmetičkog problemskog zadatka koji obuhvata stepen
preglednosti, stepen apstrakcije, stepen formalizacije, stepen poznavanja nepoznatih i
poznatih podataka kao i stepen kompleksnosti zadatka.
Problems-solving tasks are integral parts of mathematics and represent agglomeration
of known and unknown data that defined by certain relationship. Unknown data in tasks
should be defined by known data. ft is very important that a sizes described by words to be
expressed by mathematical symbols. Problem-solving tasks connecting mathematical content
with knowledge of environment and personal experience is necessary to salve this kind of ta s ks.
The basic aim of this paper is the determination of level efficiency during a solving
various arithmetic problem-so/ving tasks by children with mild intellectual disability, as well
as determination of relation between correct solved arithmetic tasks and gender. Each of 36
students, age 10-14, solved by five of change, combine and compare problems. In accordance
with given order of this research has been used method of nonparametric statistics.
In order to salve arithmetic task successful participations of our research have used so
c...alled Meaningful approach, that means constructing a model according to a situation that has
described in the task. Plan of solving is based on that model. In contrast to them unsuccessful
participations used different plan for solving that based on numbers and key words that
have been separated from task context, in fact they used Shortcut approach. Altogether 13
participants (31. 6%) of our sample resolved change problem s, 7 participants (19.4%) resolved
combine problems and only 3 participants (8.3%) reso/ved compare problems. According to
these results there was no significant statistical correlation regarding estimation of efficiency
of solving arithmetic ta s ks in children with intellectual disability of both sexes (p=0.124).
During this research the necessity for differentiation of levels of demand to define the
arithmetic problem-solving task that consisting of visibility, abstraction, formalization,
complexity and known and unknown data levels, was observed.
Кључне речи:
intelektualna ometenost / problemski aritmetički zadaci / intel/ectual disability / arithmetic problem-solving tasksИзвор:
Zbornik radova – 6. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 14–16.09.2012, 2012Издавач:
- Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation
Финансирање / пројекти:
- Социјална партиципација особа са интелектуалном ометеношћу (RS-MESTD-Basic Research (BR or ON)-179017)
- Креирање Протокола за процену едукативних потенцијала деце са сметњама у развоју као критеријума за израду индивидуалних образовних програма (RS-MESTD-Basic Research (BR or ON)-179025)
Напомена:
- VI međunarodni naučni skup Specijalna edukacija i rehabilitacija danas
Институција/група
rFASPERTY - CONF AU - Japundža-Milisavljević, Mirjana AU - Đurić-Zdravković, Aleksandra AU - Maćešić-Petrović, Dragana PY - 2012 UR - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2082 AB - Problemski zadaci koji su sastavni deo nastave matematike predstavljaju skup poznatih i nepoznatih podataka koji su definisani u određeni odnos. Nepoznata vrednost u zadacima treba da se ustanovi na osnovu poznatih podataka. Veoma je značajno da se veličine, koje su predstavljene rečima izraze matematičkim simbolima na pravi način. Problemski zadaci povezuju sadržaje matematike i saznanja o svakodnevnom okruženju i pri njihovom rešavanju neophodno je bazirati se na vlastito iskustvo. Cilj rada se odnosi na utvrđivanje uspešnosti rešavanja različitih aritmetičkih problemskih zadataka kod dece s lakom intelektualnom ometenošću (LIO), kao i na utvrđivanje odnosa između tačno rešenih aritmetičkih zadataka i pola ispitanika. Ukupno trideset šest učenika uzrasta od 10 do 14 godina rešavalo je po pet zadataka pramene, kombinovanja i upoređivanja. U skladu sa postavljenim ciljem istraživanja primenjene su metode neparametrijske statistike. Pri rešavanju problemskog aritmetičkog zadatka uspešni učenici našeg uzorka su koristili takozvani smisleniji pristup koji podrazumeva konstruisanje modela na osnovu situacije koja je opisana u zadatku. Plan rešavanja se bazira na tom modelu. Nasuprot njima neuspešni učenici su plan rešavanja bazirali na brojevima i ključnim rečima koje su bile izdvojene iz konteksta zadatka, odnosno koristili su pristup prečicom. Ukupno trinaest ispitanika našeg uzorka uspešno je reši/o aritmetičke zadatke pramene (36,1%), sedam ispitanika tačno rešava zadatke tipa kombinovanja (19,4%), dok samo tri ispitanika tačno rešava zadatke upoređivanja (8,3%). Nije dobijena statistički značajna korelacija kada je u pitanju procena uspešnosti pri reševanju aritmetičkih zadataka kod učenika s LIO različitog pola (p = 0,124). Tokom samog istraživanja uočena je neophodnost potrebe za diferenciranjem nivoa zahteva pri definsanju aritmetičkog problemskog zadatka koji obuhvata stepen preglednosti, stepen apstrakcije, stepen formalizacije, stepen poznavanja nepoznatih i poznatih podataka kao i stepen kompleksnosti zadatka. AB - Problems-solving tasks are integral parts of mathematics and represent agglomeration of known and unknown data that defined by certain relationship. Unknown data in tasks should be defined by known data. ft is very important that a sizes described by words to be expressed by mathematical symbols. Problem-solving tasks connecting mathematical content with knowledge of environment and personal experience is necessary to salve this kind of ta s ks. The basic aim of this paper is the determination of level efficiency during a solving various arithmetic problem-so/ving tasks by children with mild intellectual disability, as well as determination of relation between correct solved arithmetic tasks and gender. Each of 36 students, age 10-14, solved by five of change, combine and compare problems. In accordance with given order of this research has been used method of nonparametric statistics. In order to salve arithmetic task successful participations of our research have used so called Meaningful approach, that means constructing a model according to a situation that has described in the task. Plan of solving is based on that model. In contrast to them unsuccessful participations used different plan for solving that based on numbers and key words that have been separated from task context, in fact they used Shortcut approach. Altogether 13 participants (31. 6%) of our sample resolved change problem s, 7 participants (19.4%) resolved combine problems and only 3 participants (8.3%) reso/ved compare problems. According to these results there was no significant statistical correlation regarding estimation of efficiency of solving arithmetic ta s ks in children with intellectual disability of both sexes (p=0.124). During this research the necessity for differentiation of levels of demand to define the arithmetic problem-solving task that consisting of visibility, abstraction, formalization, complexity and known and unknown data levels, was observed. PB - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation C3 - Zbornik radova – 6. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 14–16.09.2012 T1 - Problemski zadaci u nastavi matematike kod dece sa lakom intelektualnom ometenošću T1 - Problem - solving tasks in teaching of mathematics at children with intellectual disability UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2082 ER -
@conference{ author = "Japundža-Milisavljević, Mirjana and Đurić-Zdravković, Aleksandra and Maćešić-Petrović, Dragana", year = "2012", abstract = "Problemski zadaci koji su sastavni deo nastave matematike predstavljaju skup poznatih i nepoznatih podataka koji su definisani u određeni odnos. Nepoznata vrednost u zadacima treba da se ustanovi na osnovu poznatih podataka. Veoma je značajno da se veličine, koje su predstavljene rečima izraze matematičkim simbolima na pravi način. Problemski zadaci povezuju sadržaje matematike i saznanja o svakodnevnom okruženju i pri njihovom rešavanju neophodno je bazirati se na vlastito iskustvo. Cilj rada se odnosi na utvrđivanje uspešnosti rešavanja različitih aritmetičkih problemskih zadataka kod dece s lakom intelektualnom ometenošću (LIO), kao i na utvrđivanje odnosa između tačno rešenih aritmetičkih zadataka i pola ispitanika. Ukupno trideset šest učenika uzrasta od 10 do 14 godina rešavalo je po pet zadataka pramene, kombinovanja i upoređivanja. U skladu sa postavljenim ciljem istraživanja primenjene su metode neparametrijske statistike. Pri rešavanju problemskog aritmetičkog zadatka uspešni učenici našeg uzorka su koristili takozvani smisleniji pristup koji podrazumeva konstruisanje modela na osnovu situacije koja je opisana u zadatku. Plan rešavanja se bazira na tom modelu. Nasuprot njima neuspešni učenici su plan rešavanja bazirali na brojevima i ključnim rečima koje su bile izdvojene iz konteksta zadatka, odnosno koristili su pristup prečicom. Ukupno trinaest ispitanika našeg uzorka uspešno je reši/o aritmetičke zadatke pramene (36,1%), sedam ispitanika tačno rešava zadatke tipa kombinovanja (19,4%), dok samo tri ispitanika tačno rešava zadatke upoređivanja (8,3%). Nije dobijena statistički značajna korelacija kada je u pitanju procena uspešnosti pri reševanju aritmetičkih zadataka kod učenika s LIO različitog pola (p = 0,124). Tokom samog istraživanja uočena je neophodnost potrebe za diferenciranjem nivoa zahteva pri definsanju aritmetičkog problemskog zadatka koji obuhvata stepen preglednosti, stepen apstrakcije, stepen formalizacije, stepen poznavanja nepoznatih i poznatih podataka kao i stepen kompleksnosti zadatka., Problems-solving tasks are integral parts of mathematics and represent agglomeration of known and unknown data that defined by certain relationship. Unknown data in tasks should be defined by known data. ft is very important that a sizes described by words to be expressed by mathematical symbols. Problem-solving tasks connecting mathematical content with knowledge of environment and personal experience is necessary to salve this kind of ta s ks. The basic aim of this paper is the determination of level efficiency during a solving various arithmetic problem-so/ving tasks by children with mild intellectual disability, as well as determination of relation between correct solved arithmetic tasks and gender. Each of 36 students, age 10-14, solved by five of change, combine and compare problems. In accordance with given order of this research has been used method of nonparametric statistics. In order to salve arithmetic task successful participations of our research have used so called Meaningful approach, that means constructing a model according to a situation that has described in the task. Plan of solving is based on that model. In contrast to them unsuccessful participations used different plan for solving that based on numbers and key words that have been separated from task context, in fact they used Shortcut approach. Altogether 13 participants (31. 6%) of our sample resolved change problem s, 7 participants (19.4%) resolved combine problems and only 3 participants (8.3%) reso/ved compare problems. According to these results there was no significant statistical correlation regarding estimation of efficiency of solving arithmetic ta s ks in children with intellectual disability of both sexes (p=0.124). During this research the necessity for differentiation of levels of demand to define the arithmetic problem-solving task that consisting of visibility, abstraction, formalization, complexity and known and unknown data levels, was observed.", publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation", journal = "Zbornik radova – 6. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 14–16.09.2012", title = "Problemski zadaci u nastavi matematike kod dece sa lakom intelektualnom ometenošću, Problem - solving tasks in teaching of mathematics at children with intellectual disability", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2082" }
Japundža-Milisavljević, M., Đurić-Zdravković, A.,& Maćešić-Petrović, D.. (2012). Problemski zadaci u nastavi matematike kod dece sa lakom intelektualnom ometenošću. in Zbornik radova – 6. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 14–16.09.2012 Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation.. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2082
Japundža-Milisavljević M, Đurić-Zdravković A, Maćešić-Petrović D. Problemski zadaci u nastavi matematike kod dece sa lakom intelektualnom ometenošću. in Zbornik radova – 6. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 14–16.09.2012. 2012;. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2082 .
Japundža-Milisavljević, Mirjana, Đurić-Zdravković, Aleksandra, Maćešić-Petrović, Dragana, "Problemski zadaci u nastavi matematike kod dece sa lakom intelektualnom ometenošću" in Zbornik radova – 6. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 14–16.09.2012 (2012), https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2082 .