Motorne i taktilne funkcije kod slepe dece
Само за регистроване кориснике
2007
Књига (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
Oštećenje vida u interakciji sa zapostavljenom bio-psiho-soci jalnom sferom rezultuje nizom sekundarnih smetnji. Izostanak sen zo-motorne stimulacije i taktilnog treninga kod slepe dece, dovode
do slabijeg ili neujednačenog razvoja njihovih taktilnih i motornih
funkcija, teškoća u prostornoj orijentaciji i ispoljavanja stereotipnih
pokreta.
Rezultati istraživanja koje smo organizovali ukazuju i na potrebu
razvoja taktilno-kinestetičke percepcije, taktilnih i motornih funkcija
slepe dece znatno ranije pre polaska u školu. U velikom broju slu čajeva slepa deca su tek polaskom u školu podvrgnuta tiflološkom
tretmanu. U inicijalnoj fazi obrazovanja dominira upotreba nastavnih
sredstava i primena nastavnih metoda koje u najvećoj meri razvijaju
sposobnost topognozije i diskriminacije dve tačke, jer se intenzivno
radi na učenju čitanja i pisanja Brajevog pisma. Složene taktilne funk cije ostaju u takvim uslovima nedovoljno stimulisane.
Slepa deca u značajnom procentu ispo...ljavaju stereotipne pokrete
poput pritiskanja očnih jabučica prstima, savijanja tela napred-nazad
i cupkanja u mestu. Rezultati istraživanja (Jablan, 1997) pokazuju da
su stereotipni pokreti učestaliji kod slepe dece sa slabije razvijenom
motorikom. Prevencija ovih pokreta, poznatijih kao blindizmi, vrši se
putem stimulativnih motornih aktivnosti još u prvoj godini detetovog
života, a odgovarajućim motornim treningom možemo da utičemo i
na pravilan i skladan razvoj motornih funkcija.
S druge strane, potrebno je i u školskim uslovima stvoriti ade kvatnije situacije za učenje i uvežbavanje taktilnih i motornih vešti na, u skladu sa individualnim razlikama dece. Poznato je da se deca
razlikuju po fizičkim i mentalnim sposobnostima, stepenu oštećenja
vida, nivou razvijenosti taktilnih i motornih funkcija. Dok neka de ca ispoljavaju stereotipne pokrete, kod druge se uočava hiperaktivno
ponašanje. U odnosu na prisutne razlike neophodno je izvršiti indivi dualizaciju nastavnih programa. Individualizacija nastave znači ori jentacija na realne tipove, uzimajući u obzir razlike među njima, i
usklađivanje postupaka i metoda putem organizovanih aktivnosti.
8
Svrha ove knjige je da studentima Fakulteta za specijalnu eduka ciju i rehabilitaciju i stručnjacima koji rade sa slepom decom pomog ne u što boljem razumevanju taktilnih i motornih funkcija i osmišlja vanju programa za njihov skladan razvoj.
Na kraju udžbenika prikazano je nekoliko modela taktilno-kine stetičkog treninga sa praktičnim primerima. Taj deo je poželjno po smatrati u kontekstu potrebe za pronalaženjem i definisanjem novih
pristupa i metoda različitih za svako slepo dete.
Zahvaljujem se svima koji su mi pomogli da napišem ovu knjigu.
Извор:
2007, 175-Издавач:
- Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju
Институција/група
rFASPERTY - BOOK AU - Jablan, Branka PY - 2007 UR - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/1625 AB - Oštećenje vida u interakciji sa zapostavljenom bio-psiho-soci jalnom sferom rezultuje nizom sekundarnih smetnji. Izostanak sen zo-motorne stimulacije i taktilnog treninga kod slepe dece, dovode do slabijeg ili neujednačenog razvoja njihovih taktilnih i motornih funkcija, teškoća u prostornoj orijentaciji i ispoljavanja stereotipnih pokreta. Rezultati istraživanja koje smo organizovali ukazuju i na potrebu razvoja taktilno-kinestetičke percepcije, taktilnih i motornih funkcija slepe dece znatno ranije pre polaska u školu. U velikom broju slu čajeva slepa deca su tek polaskom u školu podvrgnuta tiflološkom tretmanu. U inicijalnoj fazi obrazovanja dominira upotreba nastavnih sredstava i primena nastavnih metoda koje u najvećoj meri razvijaju sposobnost topognozije i diskriminacije dve tačke, jer se intenzivno radi na učenju čitanja i pisanja Brajevog pisma. Složene taktilne funk cije ostaju u takvim uslovima nedovoljno stimulisane. Slepa deca u značajnom procentu ispoljavaju stereotipne pokrete poput pritiskanja očnih jabučica prstima, savijanja tela napred-nazad i cupkanja u mestu. Rezultati istraživanja (Jablan, 1997) pokazuju da su stereotipni pokreti učestaliji kod slepe dece sa slabije razvijenom motorikom. Prevencija ovih pokreta, poznatijih kao blindizmi, vrši se putem stimulativnih motornih aktivnosti još u prvoj godini detetovog života, a odgovarajućim motornim treningom možemo da utičemo i na pravilan i skladan razvoj motornih funkcija. S druge strane, potrebno je i u školskim uslovima stvoriti ade kvatnije situacije za učenje i uvežbavanje taktilnih i motornih vešti na, u skladu sa individualnim razlikama dece. Poznato je da se deca razlikuju po fizičkim i mentalnim sposobnostima, stepenu oštećenja vida, nivou razvijenosti taktilnih i motornih funkcija. Dok neka de ca ispoljavaju stereotipne pokrete, kod druge se uočava hiperaktivno ponašanje. U odnosu na prisutne razlike neophodno je izvršiti indivi dualizaciju nastavnih programa. Individualizacija nastave znači ori jentacija na realne tipove, uzimajući u obzir razlike među njima, i usklađivanje postupaka i metoda putem organizovanih aktivnosti. 8 Svrha ove knjige je da studentima Fakulteta za specijalnu eduka ciju i rehabilitaciju i stručnjacima koji rade sa slepom decom pomog ne u što boljem razumevanju taktilnih i motornih funkcija i osmišlja vanju programa za njihov skladan razvoj. Na kraju udžbenika prikazano je nekoliko modela taktilno-kine stetičkog treninga sa praktičnim primerima. Taj deo je poželjno po smatrati u kontekstu potrebe za pronalaženjem i definisanjem novih pristupa i metoda različitih za svako slepo dete. Zahvaljujem se svima koji su mi pomogli da napišem ovu knjigu. PB - Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju T1 - Motorne i taktilne funkcije kod slepe dece SP - 175 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_1625 ER -
@book{ author = "Jablan, Branka", year = "2007", abstract = "Oštećenje vida u interakciji sa zapostavljenom bio-psiho-soci jalnom sferom rezultuje nizom sekundarnih smetnji. Izostanak sen zo-motorne stimulacije i taktilnog treninga kod slepe dece, dovode do slabijeg ili neujednačenog razvoja njihovih taktilnih i motornih funkcija, teškoća u prostornoj orijentaciji i ispoljavanja stereotipnih pokreta. Rezultati istraživanja koje smo organizovali ukazuju i na potrebu razvoja taktilno-kinestetičke percepcije, taktilnih i motornih funkcija slepe dece znatno ranije pre polaska u školu. U velikom broju slu čajeva slepa deca su tek polaskom u školu podvrgnuta tiflološkom tretmanu. U inicijalnoj fazi obrazovanja dominira upotreba nastavnih sredstava i primena nastavnih metoda koje u najvećoj meri razvijaju sposobnost topognozije i diskriminacije dve tačke, jer se intenzivno radi na učenju čitanja i pisanja Brajevog pisma. Složene taktilne funk cije ostaju u takvim uslovima nedovoljno stimulisane. Slepa deca u značajnom procentu ispoljavaju stereotipne pokrete poput pritiskanja očnih jabučica prstima, savijanja tela napred-nazad i cupkanja u mestu. Rezultati istraživanja (Jablan, 1997) pokazuju da su stereotipni pokreti učestaliji kod slepe dece sa slabije razvijenom motorikom. Prevencija ovih pokreta, poznatijih kao blindizmi, vrši se putem stimulativnih motornih aktivnosti još u prvoj godini detetovog života, a odgovarajućim motornim treningom možemo da utičemo i na pravilan i skladan razvoj motornih funkcija. S druge strane, potrebno je i u školskim uslovima stvoriti ade kvatnije situacije za učenje i uvežbavanje taktilnih i motornih vešti na, u skladu sa individualnim razlikama dece. Poznato je da se deca razlikuju po fizičkim i mentalnim sposobnostima, stepenu oštećenja vida, nivou razvijenosti taktilnih i motornih funkcija. Dok neka de ca ispoljavaju stereotipne pokrete, kod druge se uočava hiperaktivno ponašanje. U odnosu na prisutne razlike neophodno je izvršiti indivi dualizaciju nastavnih programa. Individualizacija nastave znači ori jentacija na realne tipove, uzimajući u obzir razlike među njima, i usklađivanje postupaka i metoda putem organizovanih aktivnosti. 8 Svrha ove knjige je da studentima Fakulteta za specijalnu eduka ciju i rehabilitaciju i stručnjacima koji rade sa slepom decom pomog ne u što boljem razumevanju taktilnih i motornih funkcija i osmišlja vanju programa za njihov skladan razvoj. Na kraju udžbenika prikazano je nekoliko modela taktilno-kine stetičkog treninga sa praktičnim primerima. Taj deo je poželjno po smatrati u kontekstu potrebe za pronalaženjem i definisanjem novih pristupa i metoda različitih za svako slepo dete. Zahvaljujem se svima koji su mi pomogli da napišem ovu knjigu.", publisher = "Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju", title = "Motorne i taktilne funkcije kod slepe dece", pages = "175", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_1625" }
Jablan, B.. (2007). Motorne i taktilne funkcije kod slepe dece. Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju., 175. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_1625
Jablan B. Motorne i taktilne funkcije kod slepe dece. 2007;:175. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_1625 .
Jablan, Branka, "Motorne i taktilne funkcije kod slepe dece" (2007):175, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_1625 .