Merenje ispoljavanja aleksitimije i autističnih odlika kod studenata: unutrašnja konzistentnost i konvergentna validnost skala
Конференцијски прилог (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
Uvod: Aleksitimija kao subklinički fenomen i poremećaj iz spektra autizma
dele pojedine karakteristike, a jedna od njih je upravo smanjena sposobnost
razumevanja i identifikacije kako svojih, tako i tuđih emocija, kao i smanjena
i kvalitativno izmenjena sposobnost komunikacije u vezi sa iskazivanjem ovih
emocija kroz razgovor sa drugima.
Cilj: Usled prepletenosto aleksitimije i autizma cilj našeg rada bio je da
na populaciji studenata utvrdimo povezanost dve skale za procenu aleksitimije
– Torontske skale za procenu aleksitimije (TAS-20) i Pertskog upitnika
za procenu aleksitimije (PAQ), kao i povezanost skala za procenu aleksitimije
i autističnih odlika – crta autizma u oblasti socijalne komunikacije i stereotipnog
ponašanja,
izraženih
kroz
koeficijent
autističnosti
(AQ).
Metode:
Uzorak
je
činilo
159
studenata
(131
ženskog
i
28
muškog
pola)
starosti
od
19
do
36
godina.
Za
procenu
aleksitimije
korišćeni
su
TAS-20
i
PAQ,
dok
je
za
procenu...
autističnih
odlika
korišćen
koeficijent
autističnosti
(AQ).
Rezultati:
Rezultati
istraživanja
ukazuju
na
visoku
povezanost
dva
instrumenta
za
procenu
aleksitimije
(rs
=
0,80,
p
<
0,001),
s
tim
da
je
Pertski
upitnik
za
procenu
aleksitimije
imao
bolju
unutrašnju
konzistentnost
0,96,
u
odnosu
na
0,86
i
ukazivao
na
manji
procenat
osoba
sa
visokim
nivoom
aleksitimije
(5,7%
u
odnosu
na
12,6%).
Između
aleksitimije
i
autističnih
odlika
utvrđena
je
umerena
pozi-
tivna povezanost (AQ i PAQ: rs = 0,46, p < 0,001; AQ i TAS-20: rs = 0,51, p<0,001).
Zaključak: Prema našim saznanjima, ovo je prvo istraživanje u kome je korišćen
Pertski upitnik aleksitimije preveden na srpski jezik. Upitnik je pokazao odličnu unutrašnju konzistentnost, kao i konvergentnu validnost, izraženu kroz
visoku korelaciju sa Toronto skalom za procenu aleksitimije. Dobijena korelacija
između
dve
mere
za
procenu
aleksitimije,
kao
i
između
skala
za
procenu
aleksitimije
i
autističnih
odlika,
u
skladu
je
sa
rezultatima
prethodnih
inostranih
istraživanja
ntroduction: Alexithymia, as a subclinical phenomenon, and a disorder within the
autism spectrum share certain characteristics, one of which is a reduced ability to understand
and identify one’s own and others’ emotions, as well as a reduced and qualitatively altered
ability to communicate and express these emotions through conversation with others.
Aim: Due to the interweaving of alexithymia and autism, the aim of our study was to
determine, on the student population, the correlation of two alexithymia assessment scales,
the Toronto Alexithymia Assessment Scale (TAS-20) and the Perth Alexithymia Questionnaire
(PAQ), as well as the association between alexithymia and autistic features – autism in
the area of social communication and stereotypic behavior, expressed through the autistic
coefficient (AQ).
Methods: The sample consisted of 159 students (131 female and 28 male) aged 19
to 36 years. The Toronto Alexithymia Assessment Scale (TAS-20) and the Perth Alexithymia
Questi...onnaire (PAQ) were used to assess alexithymia, while the Autism Quotient (AQ) was
used to assess autistic features.
Results: The results of the study indicate a high correlation between the two instruments
for assessing alexithymia (rs = .80, p< .001), with the Perth Alexithymia Questionnaire showing
better internal consistency (α =.96, compared to α = .86) and indicating a lower percentage
of individuals with high levels of alexithymia (5.7% compared to 12.6%). A moderate positive
correlation was found between alexithymia and autistic traits (AQ and PAQ: rs= .46, p < .001;
AQ and TAS-20: rs = .51, p < .001).
Conclusion: To our knowledge, this is the first study in which the used Perth Alexithymia
Questionnaire for alexithymia has been translated into the Serbian language. The
questionnaire demonstrated excellent internal consistency, as well as convergent validity,
expressed through a high correlation with the Toronto Alexithymia Scale. The obtained
correlation between the two measures of alexithymia, as well as between alexithymia and
AQ, is in line with the results of previous international studies.
Кључне речи:
alexithymia / convergent validity / autism / students / aleksitmija / konvergentna validnost / autizam / studentiИзвор:
Zbornik radova - 12. Međunarodni naučni skup Specijalna edukacija i rehabilitacija danas Beograd, 27–28. oktobar 2023. Godine, 2023, 447-453Издавач:
- Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation
Финансирање / пројекти:
- Ministarstvo nauke, tehnološkog razvoja i inovacija Republike Srbije učestvovalo je u sufinansiranju budžetskim sredstvima održavanje naučnog skupa (Ugovor o sufinansiranju — evidencioni broj 451-03-1657/2023-03)
Институција/група
rFASPERTY - CONF AU - Glumbić, Nenad AU - Milosavljević, Kristina AU - Đurić, Uroš AU - Janković Nikolić, Marina PY - 2023 UR - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/5350 AB - Uvod: Aleksitimija kao subklinički fenomen i poremećaj iz spektra autizma dele pojedine karakteristike, a jedna od njih je upravo smanjena sposobnost razumevanja i identifikacije kako svojih, tako i tuđih emocija, kao i smanjena i kvalitativno izmenjena sposobnost komunikacije u vezi sa iskazivanjem ovih emocija kroz razgovor sa drugima. Cilj: Usled prepletenosto aleksitimije i autizma cilj našeg rada bio je da na populaciji studenata utvrdimo povezanost dve skale za procenu aleksitimije – Torontske skale za procenu aleksitimije (TAS-20) i Pertskog upitnika za procenu aleksitimije (PAQ), kao i povezanost skala za procenu aleksitimije i autističnih odlika – crta autizma u oblasti socijalne komunikacije i stereotipnog ponašanja, izraženih kroz koeficijent autističnosti (AQ). Metode: Uzorak je činilo 159 studenata (131 ženskog i 28 muškog pola) starosti od 19 do 36 godina. Za procenu aleksitimije korišćeni su TAS-20 i PAQ, dok je za procenu autističnih odlika korišćen koeficijent autističnosti (AQ). Rezultati: Rezultati istraživanja ukazuju na visoku povezanost dva instrumenta za procenu aleksitimije (rs = 0,80, p < 0,001), s tim da je Pertski upitnik za procenu aleksitimije imao bolju unutrašnju konzistentnost 0,96, u odnosu na 0,86 i ukazivao na manji procenat osoba sa visokim nivoom aleksitimije (5,7% u odnosu na 12,6%). Između aleksitimije i autističnih odlika utvrđena je umerena pozi- tivna povezanost (AQ i PAQ: rs = 0,46, p < 0,001; AQ i TAS-20: rs = 0,51, p<0,001). Zaključak: Prema našim saznanjima, ovo je prvo istraživanje u kome je korišćen Pertski upitnik aleksitimije preveden na srpski jezik. Upitnik je pokazao odličnu unutrašnju konzistentnost, kao i konvergentnu validnost, izraženu kroz visoku korelaciju sa Toronto skalom za procenu aleksitimije. Dobijena korelacija između dve mere za procenu aleksitimije, kao i između skala za procenu aleksitimije i autističnih odlika, u skladu je sa rezultatima prethodnih inostranih istraživanja AB - ntroduction: Alexithymia, as a subclinical phenomenon, and a disorder within the autism spectrum share certain characteristics, one of which is a reduced ability to understand and identify one’s own and others’ emotions, as well as a reduced and qualitatively altered ability to communicate and express these emotions through conversation with others. Aim: Due to the interweaving of alexithymia and autism, the aim of our study was to determine, on the student population, the correlation of two alexithymia assessment scales, the Toronto Alexithymia Assessment Scale (TAS-20) and the Perth Alexithymia Questionnaire (PAQ), as well as the association between alexithymia and autistic features – autism in the area of social communication and stereotypic behavior, expressed through the autistic coefficient (AQ). Methods: The sample consisted of 159 students (131 female and 28 male) aged 19 to 36 years. The Toronto Alexithymia Assessment Scale (TAS-20) and the Perth Alexithymia Questionnaire (PAQ) were used to assess alexithymia, while the Autism Quotient (AQ) was used to assess autistic features. Results: The results of the study indicate a high correlation between the two instruments for assessing alexithymia (rs = .80, p< .001), with the Perth Alexithymia Questionnaire showing better internal consistency (α =.96, compared to α = .86) and indicating a lower percentage of individuals with high levels of alexithymia (5.7% compared to 12.6%). A moderate positive correlation was found between alexithymia and autistic traits (AQ and PAQ: rs= .46, p < .001; AQ and TAS-20: rs = .51, p < .001). Conclusion: To our knowledge, this is the first study in which the used Perth Alexithymia Questionnaire for alexithymia has been translated into the Serbian language. The questionnaire demonstrated excellent internal consistency, as well as convergent validity, expressed through a high correlation with the Toronto Alexithymia Scale. The obtained correlation between the two measures of alexithymia, as well as between alexithymia and AQ, is in line with the results of previous international studies. PB - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation C3 - Zbornik radova - 12. Međunarodni naučni skup Specijalna edukacija i rehabilitacija danas Beograd, 27–28. oktobar 2023. Godine T1 - Merenje ispoljavanja aleksitimije i autističnih odlika kod studenata: unutrašnja konzistentnost i konvergentna validnost skala EP - 453 SP - 447 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5350 ER -
@conference{ author = "Glumbić, Nenad and Milosavljević, Kristina and Đurić, Uroš and Janković Nikolić, Marina", year = "2023", abstract = "Uvod: Aleksitimija kao subklinički fenomen i poremećaj iz spektra autizma dele pojedine karakteristike, a jedna od njih je upravo smanjena sposobnost razumevanja i identifikacije kako svojih, tako i tuđih emocija, kao i smanjena i kvalitativno izmenjena sposobnost komunikacije u vezi sa iskazivanjem ovih emocija kroz razgovor sa drugima. Cilj: Usled prepletenosto aleksitimije i autizma cilj našeg rada bio je da na populaciji studenata utvrdimo povezanost dve skale za procenu aleksitimije – Torontske skale za procenu aleksitimije (TAS-20) i Pertskog upitnika za procenu aleksitimije (PAQ), kao i povezanost skala za procenu aleksitimije i autističnih odlika – crta autizma u oblasti socijalne komunikacije i stereotipnog ponašanja, izraženih kroz koeficijent autističnosti (AQ). Metode: Uzorak je činilo 159 studenata (131 ženskog i 28 muškog pola) starosti od 19 do 36 godina. Za procenu aleksitimije korišćeni su TAS-20 i PAQ, dok je za procenu autističnih odlika korišćen koeficijent autističnosti (AQ). Rezultati: Rezultati istraživanja ukazuju na visoku povezanost dva instrumenta za procenu aleksitimije (rs = 0,80, p < 0,001), s tim da je Pertski upitnik za procenu aleksitimije imao bolju unutrašnju konzistentnost 0,96, u odnosu na 0,86 i ukazivao na manji procenat osoba sa visokim nivoom aleksitimije (5,7% u odnosu na 12,6%). Između aleksitimije i autističnih odlika utvrđena je umerena pozi- tivna povezanost (AQ i PAQ: rs = 0,46, p < 0,001; AQ i TAS-20: rs = 0,51, p<0,001). Zaključak: Prema našim saznanjima, ovo je prvo istraživanje u kome je korišćen Pertski upitnik aleksitimije preveden na srpski jezik. Upitnik je pokazao odličnu unutrašnju konzistentnost, kao i konvergentnu validnost, izraženu kroz visoku korelaciju sa Toronto skalom za procenu aleksitimije. Dobijena korelacija između dve mere za procenu aleksitimije, kao i između skala za procenu aleksitimije i autističnih odlika, u skladu je sa rezultatima prethodnih inostranih istraživanja, ntroduction: Alexithymia, as a subclinical phenomenon, and a disorder within the autism spectrum share certain characteristics, one of which is a reduced ability to understand and identify one’s own and others’ emotions, as well as a reduced and qualitatively altered ability to communicate and express these emotions through conversation with others. Aim: Due to the interweaving of alexithymia and autism, the aim of our study was to determine, on the student population, the correlation of two alexithymia assessment scales, the Toronto Alexithymia Assessment Scale (TAS-20) and the Perth Alexithymia Questionnaire (PAQ), as well as the association between alexithymia and autistic features – autism in the area of social communication and stereotypic behavior, expressed through the autistic coefficient (AQ). Methods: The sample consisted of 159 students (131 female and 28 male) aged 19 to 36 years. The Toronto Alexithymia Assessment Scale (TAS-20) and the Perth Alexithymia Questionnaire (PAQ) were used to assess alexithymia, while the Autism Quotient (AQ) was used to assess autistic features. Results: The results of the study indicate a high correlation between the two instruments for assessing alexithymia (rs = .80, p< .001), with the Perth Alexithymia Questionnaire showing better internal consistency (α =.96, compared to α = .86) and indicating a lower percentage of individuals with high levels of alexithymia (5.7% compared to 12.6%). A moderate positive correlation was found between alexithymia and autistic traits (AQ and PAQ: rs= .46, p < .001; AQ and TAS-20: rs = .51, p < .001). Conclusion: To our knowledge, this is the first study in which the used Perth Alexithymia Questionnaire for alexithymia has been translated into the Serbian language. The questionnaire demonstrated excellent internal consistency, as well as convergent validity, expressed through a high correlation with the Toronto Alexithymia Scale. The obtained correlation between the two measures of alexithymia, as well as between alexithymia and AQ, is in line with the results of previous international studies.", publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation", journal = "Zbornik radova - 12. Međunarodni naučni skup Specijalna edukacija i rehabilitacija danas Beograd, 27–28. oktobar 2023. Godine", title = "Merenje ispoljavanja aleksitimije i autističnih odlika kod studenata: unutrašnja konzistentnost i konvergentna validnost skala", pages = "453-447", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5350" }
Glumbić, N., Milosavljević, K., Đurić, U.,& Janković Nikolić, M.. (2023). Merenje ispoljavanja aleksitimije i autističnih odlika kod studenata: unutrašnja konzistentnost i konvergentna validnost skala. in Zbornik radova - 12. Međunarodni naučni skup Specijalna edukacija i rehabilitacija danas Beograd, 27–28. oktobar 2023. Godine Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation., 447-453. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5350
Glumbić N, Milosavljević K, Đurić U, Janković Nikolić M. Merenje ispoljavanja aleksitimije i autističnih odlika kod studenata: unutrašnja konzistentnost i konvergentna validnost skala. in Zbornik radova - 12. Međunarodni naučni skup Specijalna edukacija i rehabilitacija danas Beograd, 27–28. oktobar 2023. Godine. 2023;:447-453. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5350 .
Glumbić, Nenad, Milosavljević, Kristina, Đurić, Uroš, Janković Nikolić, Marina, "Merenje ispoljavanja aleksitimije i autističnih odlika kod studenata: unutrašnja konzistentnost i konvergentna validnost skala" in Zbornik radova - 12. Međunarodni naučni skup Specijalna edukacija i rehabilitacija danas Beograd, 27–28. oktobar 2023. Godine (2023):447-453, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5350 .