Unapređenje kvaliteta socijalne participacije dece sa smetnjama u razvoju – prikaz projekta
Конференцијски прилог (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
Koncept kognitivne rezerve relevantan je pojam u svakoj situaciji u kojoj mozak pretrpi neku povredu, a kao ideja počinje da se javlja usled ponovljenog zapažanja da ne postoji direktna veza između moždane patologije, odnosno oštećenja mozga i kliničke manifestacije tog oštećenja. Cilj ovog rada bio je da se pregledom dostupne literature analizira koncept kognitivne rezerve i prikaže distinkcija između pasivnih i aktivnih modela u tumačenju kognitivne rezerve. Istraživanja pokazuju da kognitivnu rezervu možemo razumeti kao faktor koji modifikuje odnos između patologije mozga i njene kliničke manifestacije, pri čemu viši stepen kognitivne rezerve deluje kao protektivni faktor u razvoju različitih neuroloških simptoma. Pasivni model rezerve usko je vezan sa pojmom kapaciteta rezerve mozga i pretpostavlja da će se klinički deficit pojaviti onda kada se kapacitet rezerve iscrpi preko određenog kritičnog praga. U osnovi aktivnog modela stoje kognitivna rezerva i kompenzatorni mehanizmi mozg...a. Koncept kognitivne rezerve primenljiv je na skoro svaku situaciju u kojoj je funkcionisanje mozga na neki način poremećeno, te se u literaturi navode stanja poput Alchajmerove demencije, Parkinsonove bolesti, multiple skleroze, traumatske povrede mozga, psihijatrijskih poremećaja, itd. Merenje koginitivne rezerve zavisi od uvažavanja aktivnog ili pasivnog modela pri operacionalizaciji rezerve. Opravdanost izučavanja koncepta kognitivne rezerve može se ogledati u mogućnosti istraživanja varijabilnosti u individualnim performansama, kao i u razumevanju funkcionisanja mozga pod različitim vrstama patologije.
Кључне речи:
aktivni i pasivni model / rezerva mozga / moždana patologijaИзвор:
VIII stručno-naučni skup sa međunarodnim učešćem „Aktuelnosti u edukaciji i rehabilitaciji osoba sa smetnjama u razvoju”, 2023, 57-59Издавач:
- Resursni centar za specijalnu edukaciju, Beograd
Финансирање / пројекти:
- „Unapređenje kvaliteta socijalne participacije dece sa smetnjama u razvoju”, Ministarstvo za brigu o porodici i demografiju Republike Srbije.
Институција/група
rFASPERTY - CONF AU - Sretenović, Ivana PY - 2023 UR - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/5321 AB - Koncept kognitivne rezerve relevantan je pojam u svakoj situaciji u kojoj mozak pretrpi neku povredu, a kao ideja počinje da se javlja usled ponovljenog zapažanja da ne postoji direktna veza između moždane patologije, odnosno oštećenja mozga i kliničke manifestacije tog oštećenja. Cilj ovog rada bio je da se pregledom dostupne literature analizira koncept kognitivne rezerve i prikaže distinkcija između pasivnih i aktivnih modela u tumačenju kognitivne rezerve. Istraživanja pokazuju da kognitivnu rezervu možemo razumeti kao faktor koji modifikuje odnos između patologije mozga i njene kliničke manifestacije, pri čemu viši stepen kognitivne rezerve deluje kao protektivni faktor u razvoju različitih neuroloških simptoma. Pasivni model rezerve usko je vezan sa pojmom kapaciteta rezerve mozga i pretpostavlja da će se klinički deficit pojaviti onda kada se kapacitet rezerve iscrpi preko određenog kritičnog praga. U osnovi aktivnog modela stoje kognitivna rezerva i kompenzatorni mehanizmi mozga. Koncept kognitivne rezerve primenljiv je na skoro svaku situaciju u kojoj je funkcionisanje mozga na neki način poremećeno, te se u literaturi navode stanja poput Alchajmerove demencije, Parkinsonove bolesti, multiple skleroze, traumatske povrede mozga, psihijatrijskih poremećaja, itd. Merenje koginitivne rezerve zavisi od uvažavanja aktivnog ili pasivnog modela pri operacionalizaciji rezerve. Opravdanost izučavanja koncepta kognitivne rezerve može se ogledati u mogućnosti istraživanja varijabilnosti u individualnim performansama, kao i u razumevanju funkcionisanja mozga pod različitim vrstama patologije. PB - Resursni centar za specijalnu edukaciju, Beograd C3 - VIII stručno-naučni skup sa međunarodnim učešćem „Aktuelnosti u edukaciji i rehabilitaciji osoba sa smetnjama u razvoju” T1 - Unapređenje kvaliteta socijalne participacije dece sa smetnjama u razvoju – prikaz projekta EP - 59 SP - 57 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5321 ER -
@conference{ author = "Sretenović, Ivana", year = "2023", abstract = "Koncept kognitivne rezerve relevantan je pojam u svakoj situaciji u kojoj mozak pretrpi neku povredu, a kao ideja počinje da se javlja usled ponovljenog zapažanja da ne postoji direktna veza između moždane patologije, odnosno oštećenja mozga i kliničke manifestacije tog oštećenja. Cilj ovog rada bio je da se pregledom dostupne literature analizira koncept kognitivne rezerve i prikaže distinkcija između pasivnih i aktivnih modela u tumačenju kognitivne rezerve. Istraživanja pokazuju da kognitivnu rezervu možemo razumeti kao faktor koji modifikuje odnos između patologije mozga i njene kliničke manifestacije, pri čemu viši stepen kognitivne rezerve deluje kao protektivni faktor u razvoju različitih neuroloških simptoma. Pasivni model rezerve usko je vezan sa pojmom kapaciteta rezerve mozga i pretpostavlja da će se klinički deficit pojaviti onda kada se kapacitet rezerve iscrpi preko određenog kritičnog praga. U osnovi aktivnog modela stoje kognitivna rezerva i kompenzatorni mehanizmi mozga. Koncept kognitivne rezerve primenljiv je na skoro svaku situaciju u kojoj je funkcionisanje mozga na neki način poremećeno, te se u literaturi navode stanja poput Alchajmerove demencije, Parkinsonove bolesti, multiple skleroze, traumatske povrede mozga, psihijatrijskih poremećaja, itd. Merenje koginitivne rezerve zavisi od uvažavanja aktivnog ili pasivnog modela pri operacionalizaciji rezerve. Opravdanost izučavanja koncepta kognitivne rezerve može se ogledati u mogućnosti istraživanja varijabilnosti u individualnim performansama, kao i u razumevanju funkcionisanja mozga pod različitim vrstama patologije.", publisher = "Resursni centar za specijalnu edukaciju, Beograd", journal = "VIII stručno-naučni skup sa međunarodnim učešćem „Aktuelnosti u edukaciji i rehabilitaciji osoba sa smetnjama u razvoju”", title = "Unapređenje kvaliteta socijalne participacije dece sa smetnjama u razvoju – prikaz projekta", pages = "59-57", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5321" }
Sretenović, I.. (2023). Unapređenje kvaliteta socijalne participacije dece sa smetnjama u razvoju – prikaz projekta. in VIII stručno-naučni skup sa međunarodnim učešćem „Aktuelnosti u edukaciji i rehabilitaciji osoba sa smetnjama u razvoju” Resursni centar za specijalnu edukaciju, Beograd., 57-59. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5321
Sretenović I. Unapređenje kvaliteta socijalne participacije dece sa smetnjama u razvoju – prikaz projekta. in VIII stručno-naučni skup sa međunarodnim učešćem „Aktuelnosti u edukaciji i rehabilitaciji osoba sa smetnjama u razvoju”. 2023;:57-59. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5321 .
Sretenović, Ivana, "Unapređenje kvaliteta socijalne participacije dece sa smetnjama u razvoju – prikaz projekta" in VIII stručno-naučni skup sa međunarodnim učešćem „Aktuelnosti u edukaciji i rehabilitaciji osoba sa smetnjama u razvoju” (2023):57-59, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5321 .