Приказ основних података о документу

Nekorigovano oštećenje sluha i depresija kod starih osoba

dc.creatorDragutinović, Ninoslava
dc.creatorEminović, Fadilj
dc.creatorNikić, Radmila
dc.creatorAdamović, Milosav
dc.date.accessioned2021-06-09T13:43:21Z
dc.date.available2021-06-09T13:43:21Z
dc.date.issued2011
dc.identifier.issn0351-2665
dc.identifier.urihttp://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/514
dc.description.abstractIntroduction: Hearing loss in the elderly makes their social contacts difficult, leads to withdrawal from social life and can cause the appearance of depression. Audiological examination including the rapid assessment of hearing disability, cognitive and depressive status enables the initial recognition of patient groups which require hearing amplification and rehabilitation of hearing in order to prevent and reduce their disability. Objective The aim of this paper was to highlight the cognitive and psychological benefits of using the hearing amplifiers by older people with impaired hearing as well as the usefulness of screening tests in audiological practice. Method: Audiological screening analysis using the tests in otorhinolaryngology clinical practice (Hearing Handicap inventory for the elderly - screening version, the Mini Mental Status Examination, Beck Depression Inventory-Short Form) will provide adequate consideration of hearing handicap problems, and timely response in terms of prevention of depression and deepening of disability. Results: Statistical significance was found in relation to duration of hearing loss in both groups (p = 0.003); namely, the duration of hearing loss over one year was predominant in the group with corrected hearing - 70.4%. In the group with uncorrected hearing, an average hearing threshold corresponded to moderate hearing loss - 18 (66.7%) patients, while in the group with corrected hearing, severe hearing loss degree was predominant, 19 (70.4%) subjects (p lt 0.001). Significant difference (p = 0.020) was established in patients with uncorrected hearing compared to the HHI at first examination and following controls, while highly significant difference was shown in the group with corrected hearing (p = 0.0001). The analysis of results at the first examination and the controls in both groups of patients revealed high significance in the group with corrected hearing (p = 0.004). Significant difference (p lt 0.001) was found with symptoms of depression according to Beck-scale in this group of patients with corrected hearing. Conclusion: Audiological examination and early screening for hearing disability, mental status, and monitoring of features of depression in older patients with impaired hearing allow for initial recognition of the group of patients requiring hearing amplification and hearing rehabilitation in order to prevent mental illness.en
dc.description.abstractUvod: Gubitak sluha kod starih osoba otežava socijalne kontakte, dovodi do povlačenja iz društvenog života i ispoljavanja znakova depresije. Audiološka obrada uz brzu procenu slušnog hendikepa, kognitivnog i depresivnog statusa omogućava inicijalno prepoznavanje grupe pacijenata kojima je slušna amplifikacija i rehabilitacija sluha neophodna u cilju prevencije i smanjenja invaliditeta. Cilj rada: Cilj rada je da se ukaže na kognitivne i psihološke prednosti korišćenja slušnih amplifikatora od strane starijih osoba sa oštećenim sluhom, kao i značaj primene skrining testova u audiološkoj praksi. Metod: Audiološka obrada uz primenu skrining testova u otorinolaringološkoj kliničkoj praksi (Hearing Handicap inventory for the elderly - screening version, Mini-Mental Status Examination, Beck Depression Inventory - Short Form) omogućili bi pravilno sagledavanje problema slušnog hendikepa, pravovremeno reagovanje u smislu prevencije depresije i produbljivanja invaliditeta. Rezultati: Statistička značajnost zapažena je u odnosu dužine trajanja nagluvosti kod obe grupe ispitanika (p=0,003) gde u grupi sa korigovanim sluhom dominira dužina trajanja nagluvosti duže od godinu dana 70,4%. U grupi nekorigovanog sluha prosečan prag čujnosti odgovara umerenoj nagluvosti 18 (66,7%) ispitanika, dok u grupi sa korigovanim sluhom dominira nagluvost težeg stepena, 19 (70,4%) ispitanika (p lt 0,001). Pacijenti sa nekorigovanim sluhom, u odnosu na HHI pri prvom kao i kontrolnom pregledu pokazuju statistički značajnu razliku (p=0,020), dok je visoko značajna razlika u grupi sa korigovanim sluhom (p=0,0001). Analizom rezultata MMS pri prvom i kontrolnom pregledu, obe grupe pacijenata, zapažena je visoka statistička značajnost u grupi sa korigovanim sluhom (p=0,004). Simptomi depresije prema Bek-ovoj skali u grupi pacijenta sa korigovanim sluhom pokazuju visoko statistički značajnu razliku (p lt 0,001). Zaključak: Audiološko ispitivanje i rani skrining slušnog hendikepa, mentalnog statusa i praćenje obeležja depresije kod starih osoba oštećenog sluha omogućava inicijalno prepoznavanje grupe pacijenata kojima je slušna amplifikacija i rehabilitacija sluha neophodna u cilju prevencije mentalnih bolesti.sr
dc.publisherKlinički centar Srbije - Klinika za psihijatriju, Beograd i Udruženje psihijatara Srbije, Beograd
dc.rightsopenAccess
dc.sourceEngrami
dc.subjecthearing impairmenten
dc.subjectdepressionen
dc.subjectscreening testen
dc.subjectoštećenjesr
dc.subjectsluhsr
dc.subjectdepresijasr
dc.subjectskrining testsr
dc.titleUncorrected hearing loss and depression in the elderlyen
dc.titleNekorigovano oštećenje sluha i depresija kod starih osobasr
dc.typearticle
dc.rights.licenseARR
dc.citation.epage42
dc.citation.issue2
dc.citation.other33(2): 29-42
dc.citation.rankM24
dc.citation.spage29
dc.citation.volume33
dc.identifier.fulltexthttp://rfasper.fasper.bg.ac.rs/bitstream/id/489/511.pdf
dc.identifier.rcubhttps://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_514
dc.type.versionpublishedVersion


Документи

Thumbnail

Овај документ се појављује у следећим колекцијама

Приказ основних података о документу