Procesiranje senzornih informacija kod učenika sa teškoćama u mentalnom razvoju

Abstract

Senzorna obrada podrazumeva primanje senzacija iz različitih čula, koje se integrišu u jednu celinu kako bi se izvršila određena svrsishodna, ka cilju usmerena aktivnost. To bi značilo da sve informacije iz spoljašnje sredine koje primamo putem čula, dolaze do CNS-a gde se obrađuju i omogućavaju nam da vršimo neku aktivnost. Deca sa teškoćama u mentalnom razvoju mogu neočekivano reagovati na određene senzorne stimuluse, ponekad su hipersenzitivna, a ponekad hiposenzitivna na različite senzorne informacije (zvuk, bol, ukus ili miris, dodir). Cilj istraživanja bio je da se utvrdi da li postoji razlika u procesiranju senzornih informacija između učenika sa poremećajem iz spektra autizma i učenika sa umerenom intelektualnom ometenošću u pojedinim senzornim oblastima, kao i nivo usvojenosti ovih sposobnosti u odnosu na pol i kalendarski uzrast. Uzorak je obuhvatio 60-oro ispitanika osnovnoškolskog uzrasta od prvog do petog razreda, starosti od 7 godina do 12 godina i 11 meseci, različitog pola, raspoređenih u dve jednake kliničke grupe, koji pohađaju OŠ „NH Dušan Dugalić“. Kao instrument procene primenjen je Kratki senzorni profil. Rezultati dobijeni u istraživanju pokazuju da između učenika sa umerenom intelektualnom ometenošću i učenika sa poremećajem iz spektra autizma, ne postoje statistički značajne razlike u kvalitetu senzorne obrade. Utvrđene su samo statistički značajne razlike na supskali Taktilna osetljivost (p<0,05; p=0,022), kao i na supskali Osetljivost ukusa/mirisa (p<0,05; p=0,000). Međutim, utvrđene statistički značajne razlike na dve supskale nisu dovoljne da bi mogli da zaključimo kako su ispitanici sa umerenom intelektualnom ometenošću uspešniji pri obradi senzornih informacija, od ispitanika sa poremećajem iz spektra autizma. Statistički značajne razlike na nivou 0,05, između dve grupe ispitanika, nisu pronađene ni u odnosu na kalendarski uzrast (p>0,05). Razlike koje su statistički značajne nisu pronađene ni u odnosu na pol učenika, osim na supskali Osetljivost na pokrete kod učenika sa poremećajem iz spektra auizma (p<0,05; p=0,022), gde su ispitanici sa poremećajem iz spektra autizma muškog pola pokazali bolja vrednosna postignuća od ispitanika sa poremećajem iz spektra autizma ženskog pola. Oblasti u kojima ispitanici pokazuju značajno zaostajanje, mogu nam u budućem radu koristiti kao smernica i pokazatelj kojim oblastima treba posvetiti posebnu pažnju pri stimulisanju razvoja kroz primenu rane intervencije.

Sensory processing means receiving sensation from different senses, which are integrated into a single whole, in order to perform a certain activity that is meaningful and targeted. This would mean that all the information from the external environment that we take through the senses, comes to the CNS, where they are processed, allowing us to perform chosen activity. Children with the difficulties in mental development can react unexpectedly to certain sensory stimuli. Sometimes they are hypersensitive, and sometimes hyposenzitive for different sensory information (sound, pain, taste or smell, touch). The aim of the research was to determine whether there was a difference in processing sensory information between pupils with autism spectrum disorder and pupils with moderate intellectual disabilities in certain sensory areas as, well as the level of adoption of these abilities in relation to gender and calendar age. The sample consisted of 60 primary school pupils from the first to the fifth grade, ages 7 to 12 and 11 months, of different sexes, divided into two equal clinical groups, that are attending Special Education Primary School named Dušan Dugalić. A Short Sensory Profile was applied as an assessment instrument. Results obtained in the study show there are no statistically significant differences in the quality of sensory processing between pupils with moderate intellectual disabilities and pupils with autism spectrum disorder. Only statistically significant differences are found in the Tactile Sensitivity subscale (p<0,05; p=0,022), and on the Taste/Smell Sensitivity subscale (p<0,05; p=0,000). However, statisticaly significant differences on these two subscales are not sufficient to conclude that the subjects with moderate intellectual dissabilities are more successful in processing sensory information, from subjects with autistic spectrum dissorder. Statistically significant differences between two groups of respondents, on level 0,05, were not found in relation to the their age (p>0,05). Significant differences were not found in relation to the pupils' gender, except on the Movement Sensitivity subscale in pupils with autism spectrum disorder (p<0,05; p=0,022), where male pupils with autism spectrum disorder, showed better achievements than female subjects. The areas in which respondents show significant devalopmental difficulties, can be used in our future work as a policy and indication of which areas should be especially highlighted in order to stimulate development, through the application of early intervention and strenghtening students’ abilities.