Čitanje govora sa usana u kontekstu covida 19
Конференцијски прилог (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
Veoma često nismo svesni koliko veliku ulogu igra vizuelna percepcija u
razumevanju izrečenog. To vidimo po tome što u nekim situacijama (u okolnostima
velike buke, kada postoji prepreka između sagovornika) veoma često dolazi do
nesporazuma. U takvim situacijama mi spontano težimo da pratimo pokrete govornih
organa govornika kako bismo primili više informacija i razumeli poruku. Čitanje govora
sa usana je fenomen koji obuhvata vizuelnu percepciju, upotrebu ostataka sluha, ali i
misaonu (kognitivnu) obradu primljenih podataka. Svi, pa i gluve i nagluve osobe, treba
da maksimalno koriste slušne sposobnosti i vizuelnu percepciju, da bi putem shvatanja
konteksta izrečenog poruka bila kompletno primljena. Danas se to, pri komunikaciji,
naročito primećuje, kada usled COVIDA-19 nosimo zaštitne maske, koje nam zaklanjaju
usta i lice.
Cilj ovog rada je da se kroz pregled istraživanja analizira uticaj pandemije
COVIDA-19 na prijem i pristup informacijama putem čitanja govora sa usta ...i lica
sagovornika, kod gluvih i nagluvih osoba.
Pregledom dostupne literature, dolazimo do saznanja da je danas čitanje govora
sa usana, naročito otežano, čak i onemogućeno. Ukoliko se ne koriste znakovni jezik,
daktilologija, titlovani tekstovi, gluve i nagluve osobe nalaze se u veoma nepovoljnoj
situaciji. Klasične maske zaklanjaju usta i lice i gluve osobe ostaju bez bitnih informacija.
Providne maske za lice, koje su zaživele u doba pandemije, donekle pomažu čitanju
govora sa usana. Olakšava i to što, prevodioci na znakovni jezik, koje viđamo u medijima
uvek i govore, što u velikoj meri doprinosi čitanju sa usana i boljem primanju bitnih
informacija.
Pandemija COVID-19 donela je promene i dodatne teškoće zajednici Gluvih.
Oni su, usled nedovoljne informisanosti, naročito izloženi brizi, strahu, nerazumevanju
svakodnevnih događanja, neshvatanju opasnosti, načina prenošenja virusa, ali i posledica
koje virus donosi. Primena novih tehnologija i prilagođavanje postojećih, doprineli bi
boljem položaju ovih osoba.
Кључне речи:
čitanje govora sa usana / providne maske / znakovni jezik / pristup informacijama / gluvi i nagluviИзвор:
Zbornik rezimea – Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije” , Zlatibor,17- 20. Februar, 2022., 2022, 202-202Издавач:
- Drustvo defektologa Srbije
Институција/група
rFASPERTY - CONF AU - Isaković, Ljubica AU - Kovačević, Tamara AU - Šešum, Mia AU - Šestić, Marina PY - 2022 UR - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/4154 AB - Veoma često nismo svesni koliko veliku ulogu igra vizuelna percepcija u razumevanju izrečenog. To vidimo po tome što u nekim situacijama (u okolnostima velike buke, kada postoji prepreka između sagovornika) veoma često dolazi do nesporazuma. U takvim situacijama mi spontano težimo da pratimo pokrete govornih organa govornika kako bismo primili više informacija i razumeli poruku. Čitanje govora sa usana je fenomen koji obuhvata vizuelnu percepciju, upotrebu ostataka sluha, ali i misaonu (kognitivnu) obradu primljenih podataka. Svi, pa i gluve i nagluve osobe, treba da maksimalno koriste slušne sposobnosti i vizuelnu percepciju, da bi putem shvatanja konteksta izrečenog poruka bila kompletno primljena. Danas se to, pri komunikaciji, naročito primećuje, kada usled COVIDA-19 nosimo zaštitne maske, koje nam zaklanjaju usta i lice. Cilj ovog rada je da se kroz pregled istraživanja analizira uticaj pandemije COVIDA-19 na prijem i pristup informacijama putem čitanja govora sa usta i lica sagovornika, kod gluvih i nagluvih osoba. Pregledom dostupne literature, dolazimo do saznanja da je danas čitanje govora sa usana, naročito otežano, čak i onemogućeno. Ukoliko se ne koriste znakovni jezik, daktilologija, titlovani tekstovi, gluve i nagluve osobe nalaze se u veoma nepovoljnoj situaciji. Klasične maske zaklanjaju usta i lice i gluve osobe ostaju bez bitnih informacija. Providne maske za lice, koje su zaživele u doba pandemije, donekle pomažu čitanju govora sa usana. Olakšava i to što, prevodioci na znakovni jezik, koje viđamo u medijima uvek i govore, što u velikoj meri doprinosi čitanju sa usana i boljem primanju bitnih informacija. Pandemija COVID-19 donela je promene i dodatne teškoće zajednici Gluvih. Oni su, usled nedovoljne informisanosti, naročito izloženi brizi, strahu, nerazumevanju svakodnevnih događanja, neshvatanju opasnosti, načina prenošenja virusa, ali i posledica koje virus donosi. Primena novih tehnologija i prilagođavanje postojećih, doprineli bi boljem položaju ovih osoba. PB - Drustvo defektologa Srbije C3 - Zbornik rezimea – Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije” , Zlatibor,17- 20. Februar, 2022. T1 - Čitanje govora sa usana u kontekstu covida 19 EP - 202 SP - 202 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4154 ER -
@conference{ author = "Isaković, Ljubica and Kovačević, Tamara and Šešum, Mia and Šestić, Marina", year = "2022", abstract = "Veoma često nismo svesni koliko veliku ulogu igra vizuelna percepcija u razumevanju izrečenog. To vidimo po tome što u nekim situacijama (u okolnostima velike buke, kada postoji prepreka između sagovornika) veoma često dolazi do nesporazuma. U takvim situacijama mi spontano težimo da pratimo pokrete govornih organa govornika kako bismo primili više informacija i razumeli poruku. Čitanje govora sa usana je fenomen koji obuhvata vizuelnu percepciju, upotrebu ostataka sluha, ali i misaonu (kognitivnu) obradu primljenih podataka. Svi, pa i gluve i nagluve osobe, treba da maksimalno koriste slušne sposobnosti i vizuelnu percepciju, da bi putem shvatanja konteksta izrečenog poruka bila kompletno primljena. Danas se to, pri komunikaciji, naročito primećuje, kada usled COVIDA-19 nosimo zaštitne maske, koje nam zaklanjaju usta i lice. Cilj ovog rada je da se kroz pregled istraživanja analizira uticaj pandemije COVIDA-19 na prijem i pristup informacijama putem čitanja govora sa usta i lica sagovornika, kod gluvih i nagluvih osoba. Pregledom dostupne literature, dolazimo do saznanja da je danas čitanje govora sa usana, naročito otežano, čak i onemogućeno. Ukoliko se ne koriste znakovni jezik, daktilologija, titlovani tekstovi, gluve i nagluve osobe nalaze se u veoma nepovoljnoj situaciji. Klasične maske zaklanjaju usta i lice i gluve osobe ostaju bez bitnih informacija. Providne maske za lice, koje su zaživele u doba pandemije, donekle pomažu čitanju govora sa usana. Olakšava i to što, prevodioci na znakovni jezik, koje viđamo u medijima uvek i govore, što u velikoj meri doprinosi čitanju sa usana i boljem primanju bitnih informacija. Pandemija COVID-19 donela je promene i dodatne teškoće zajednici Gluvih. Oni su, usled nedovoljne informisanosti, naročito izloženi brizi, strahu, nerazumevanju svakodnevnih događanja, neshvatanju opasnosti, načina prenošenja virusa, ali i posledica koje virus donosi. Primena novih tehnologija i prilagođavanje postojećih, doprineli bi boljem položaju ovih osoba.", publisher = "Drustvo defektologa Srbije", journal = "Zbornik rezimea – Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije” , Zlatibor,17- 20. Februar, 2022.", title = "Čitanje govora sa usana u kontekstu covida 19", pages = "202-202", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4154" }
Isaković, L., Kovačević, T., Šešum, M.,& Šestić, M.. (2022). Čitanje govora sa usana u kontekstu covida 19. in Zbornik rezimea – Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije” , Zlatibor,17- 20. Februar, 2022. Drustvo defektologa Srbije., 202-202. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4154
Isaković L, Kovačević T, Šešum M, Šestić M. Čitanje govora sa usana u kontekstu covida 19. in Zbornik rezimea – Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije” , Zlatibor,17- 20. Februar, 2022.. 2022;:202-202. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4154 .
Isaković, Ljubica, Kovačević, Tamara, Šešum, Mia, Šestić, Marina, "Čitanje govora sa usana u kontekstu covida 19" in Zbornik rezimea – Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije” , Zlatibor,17- 20. Februar, 2022. (2022):202-202, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4154 .