Poremećaji komunikacije kod traumatskih oštećenja mozga
Само за регистроване кориснике
2012
Књига (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
Zatvorene povrede mozga uzrokuju veoma raznoliku i
kompleksnu sliku oštećenja komunikacije. Poremećaji se javljaju
u obliku afazije, neafazičkih deficita jezika, dizartrije, apraksije govora,
mutizma, ali se manifestuju i u drugim oblicima. Afazička simptomatologija,
koja je u ovoj populaciji prisutna u manjem procentu, uglavnom se
podudara sa simptomatologijom afazija koje se sreću kod drugih etioloških
činilaca, kao što su cerebrovaskularna oboljenja ili ratne penetrantne
povrede mozga, na primer. S druge strane, neafazički deficiti jezika, koji
su tipični za zatvorene povrede glave, imaju specifičnu simptomatologiju
koja se mora posmatrati sa više aspekata. Napred navedene činjenice, kao
i povećanje broja osoba sa trajnim oštećenjima jezičkih, komunikacijskih
i kognitivnih sposobnosti posle moždane traume, naveli su me da napišem
ovu knjigu. U prikupljanju građe za monografiju koristio sam vlastite
empirijske podatke do kojih sam došao tokom dugogodišnjeg bavljenja
jez...ičkim i kognitivnim funkcijama kod traumatskih oštećenja, ali i obimnu
naučnu i stručnu literaturu.
Početkom devedesetih godina, kada sam počeo sa istraživanjima u
ovoj oblasti u cilju izrade doktorske disertacije, ceo koncept ispitivanja
bio je baziran na paradigmi klasičnih afazičkih sindroma. Međutim, tokom
dijagnostičke obrade pacijenata, zarad uključivanja u studiju koja se
odnosila na ispitivanje afazija traumatskog porekla, bio sam prinuđen da
znatan broj tih pacijenata isključim iz uzorka, jer su po kliničkoj slici i dinamici
oporavka odstupali od pacijenata sa afazijom vaskularne etiologije
koji su služili kao reper za definisanje afazičkog poremećaja. Upravo to
me je i podstaklo da nastavim sa istraživanjem poremećaja komunikacije
kod traumatskih oštećenja mozga. Osim naučne radoznalosti i potrebe
da što bolje upoznam prirodu tih poremećaja, dodatni motiv za bavljenje
tom oblašću jeste i potreba za ukazivanjem na značaj bolje organizacije
procesa rehabilitacije osoba kod kojih trauma mozga često ostavlja trajne
posledice na fizičkom, psihičkom i socijalnom planu. Poseban motiv za........
Извор:
2012, 1-342Издавач:
- Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju
Финансирање / пројекти:
- Евалуација третмана стечених поремећаја говора и језика (RS-MESTD-Basic Research (BR or ON)-179068)
Институција/група
rFASPERTY - BOOK AU - Vuković, Mile PY - 2012 UR - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3950 AB - Zatvorene povrede mozga uzrokuju veoma raznoliku i kompleksnu sliku oštećenja komunikacije. Poremećaji se javljaju u obliku afazije, neafazičkih deficita jezika, dizartrije, apraksije govora, mutizma, ali se manifestuju i u drugim oblicima. Afazička simptomatologija, koja je u ovoj populaciji prisutna u manjem procentu, uglavnom se podudara sa simptomatologijom afazija koje se sreću kod drugih etioloških činilaca, kao što su cerebrovaskularna oboljenja ili ratne penetrantne povrede mozga, na primer. S druge strane, neafazički deficiti jezika, koji su tipični za zatvorene povrede glave, imaju specifičnu simptomatologiju koja se mora posmatrati sa više aspekata. Napred navedene činjenice, kao i povećanje broja osoba sa trajnim oštećenjima jezičkih, komunikacijskih i kognitivnih sposobnosti posle moždane traume, naveli su me da napišem ovu knjigu. U prikupljanju građe za monografiju koristio sam vlastite empirijske podatke do kojih sam došao tokom dugogodišnjeg bavljenja jezičkim i kognitivnim funkcijama kod traumatskih oštećenja, ali i obimnu naučnu i stručnu literaturu. Početkom devedesetih godina, kada sam počeo sa istraživanjima u ovoj oblasti u cilju izrade doktorske disertacije, ceo koncept ispitivanja bio je baziran na paradigmi klasičnih afazičkih sindroma. Međutim, tokom dijagnostičke obrade pacijenata, zarad uključivanja u studiju koja se odnosila na ispitivanje afazija traumatskog porekla, bio sam prinuđen da znatan broj tih pacijenata isključim iz uzorka, jer su po kliničkoj slici i dinamici oporavka odstupali od pacijenata sa afazijom vaskularne etiologije koji su služili kao reper za definisanje afazičkog poremećaja. Upravo to me je i podstaklo da nastavim sa istraživanjem poremećaja komunikacije kod traumatskih oštećenja mozga. Osim naučne radoznalosti i potrebe da što bolje upoznam prirodu tih poremećaja, dodatni motiv za bavljenje tom oblašću jeste i potreba za ukazivanjem na značaj bolje organizacije procesa rehabilitacije osoba kod kojih trauma mozga često ostavlja trajne posledice na fizičkom, psihičkom i socijalnom planu. Poseban motiv za........ PB - Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju T1 - Poremećaji komunikacije kod traumatskih oštećenja mozga EP - 342 SP - 1 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3950 ER -
@book{ author = "Vuković, Mile", year = "2012", abstract = "Zatvorene povrede mozga uzrokuju veoma raznoliku i kompleksnu sliku oštećenja komunikacije. Poremećaji se javljaju u obliku afazije, neafazičkih deficita jezika, dizartrije, apraksije govora, mutizma, ali se manifestuju i u drugim oblicima. Afazička simptomatologija, koja je u ovoj populaciji prisutna u manjem procentu, uglavnom se podudara sa simptomatologijom afazija koje se sreću kod drugih etioloških činilaca, kao što su cerebrovaskularna oboljenja ili ratne penetrantne povrede mozga, na primer. S druge strane, neafazički deficiti jezika, koji su tipični za zatvorene povrede glave, imaju specifičnu simptomatologiju koja se mora posmatrati sa više aspekata. Napred navedene činjenice, kao i povećanje broja osoba sa trajnim oštećenjima jezičkih, komunikacijskih i kognitivnih sposobnosti posle moždane traume, naveli su me da napišem ovu knjigu. U prikupljanju građe za monografiju koristio sam vlastite empirijske podatke do kojih sam došao tokom dugogodišnjeg bavljenja jezičkim i kognitivnim funkcijama kod traumatskih oštećenja, ali i obimnu naučnu i stručnu literaturu. Početkom devedesetih godina, kada sam počeo sa istraživanjima u ovoj oblasti u cilju izrade doktorske disertacije, ceo koncept ispitivanja bio je baziran na paradigmi klasičnih afazičkih sindroma. Međutim, tokom dijagnostičke obrade pacijenata, zarad uključivanja u studiju koja se odnosila na ispitivanje afazija traumatskog porekla, bio sam prinuđen da znatan broj tih pacijenata isključim iz uzorka, jer su po kliničkoj slici i dinamici oporavka odstupali od pacijenata sa afazijom vaskularne etiologije koji su služili kao reper za definisanje afazičkog poremećaja. Upravo to me je i podstaklo da nastavim sa istraživanjem poremećaja komunikacije kod traumatskih oštećenja mozga. Osim naučne radoznalosti i potrebe da što bolje upoznam prirodu tih poremećaja, dodatni motiv za bavljenje tom oblašću jeste i potreba za ukazivanjem na značaj bolje organizacije procesa rehabilitacije osoba kod kojih trauma mozga često ostavlja trajne posledice na fizičkom, psihičkom i socijalnom planu. Poseban motiv za........", publisher = "Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju", title = "Poremećaji komunikacije kod traumatskih oštećenja mozga", pages = "342-1", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3950" }
Vuković, M.. (2012). Poremećaji komunikacije kod traumatskih oštećenja mozga. Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju., 1-342. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3950
Vuković M. Poremećaji komunikacije kod traumatskih oštećenja mozga. 2012;:1-342. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3950 .
Vuković, Mile, "Poremećaji komunikacije kod traumatskih oštećenja mozga" (2012):1-342, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3950 .