Приказ основних података о документу

dc.creatorGlumbić, Nenad
dc.creatorBrojčin, Branislav
dc.creatorPetrović, Sunčica
dc.date.accessioned2021-06-17T14:12:14Z
dc.date.available2021-06-17T14:12:14Z
dc.date.issued2021
dc.identifier.urihttp://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3353
dc.description.abstractZavršetkom srednje škole završava se i formalno obrazovanje učenika s intelektualnom ometenošću. Prijemni ispiti, apstraktni sadržaji i visoki zahtevi univerzitetske nastave predstavljaju, čini se, nesavladivu prepreku za potencijalne studente s intelektualnim teškoćama. Međutim, u pojedinim zemljama visokoškolske ustanove organizuju posebne kurseve za ovu populaciju studenata, kako bi se kroz kontinuiranu obrazovnu inkluziju proširio opseg njihovih socijalnih uloga. Različiti modeli postsekundarnog obrazovanja za studente sa intelektualnim teškoćama najviše su razvijeni u SAD, a od evropskih zemalja u tome prednjače Italija, Španija i Portugal. Ovo istraživanje je realizovano u okviru ERASMUS + projekta „Obuka univerzitetskih nastavnika za inkluziju osoba s intelektualnim teškoćama“. Cilj istraživanja bio je utvrđivanje samopercepcije obučenosti nastavnika za sprovođenje obrazovne inkluzije u visokoškolskim ustanovama, kao i njihove procene značajnosti pojedinih modula obuke koja bi bila ponuđena potencijalnim korisnicima na evropskom nivou. Uzorak je činilo 160 nastavnika i saradnika visokoškolskih ustanova sa pet univerziteta u Srbiji. Od njih je zatraženo da na petostepnoj skali Likertovog tipa odrede u kojoj meri procenjuju vlastitu kompetenciju za rad sa studentima koji imaju intelektualne teškoće, odnosno značajnost tema predloženog kurikuluma za rad sa ovom populacijom studenata. S obzirom na retka iskustva u ovoj oblasti naši ispitanici vlastite kompetencije ocenjuju vrlo niskim ocenama (2,01–2,73). Najniže ocene ispitanici vezuju za znanja i specifične veštine za rad sa ovom grupom studenata (2,01), dok najviše pouzdanja imaju u svoje komunikacione sposobnosti (2,66), kao i u sposobnost da prilagode materijal za učenje studentima sa različitim obrazovnim potrebama (2,73). Nasuprot tome, ispitanici visoko vrednuju značaj predloženih modula obuke. Svi ponuđeni moduli vrednovani su ocenom većom od četiri. Iako nije utvrđena značajna razlika između ispitanika iz različitih zemalja primetno je da ispitanici iz Srbije daju nešto više ocene od ispitanika iz Španije, Portugala, Italije i Belgije. Najvišim ocenama bodovani su sadržaji vezani za proces učenja osoba s intelektualnim teškoćama (4,37), metode i tehnike motivisanja (4,28) i poznavanje opštih karakteristika osoba s intelektualnim teškoćama (4,24). Sumacijom rezultata dobijenih iz partnerskih organizacija definisan je kurikulum obuke i najprikladnije metode za njenu realizaciju u online okruženju.
dc.publisherDruštvo defektologa Srbije
dc.rightsopenAccess
dc.rights.urihttps://creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0/
dc.sourceZbornik rezimea – „Stručno-naučna konferencija sa međunarodnim učešćem Dani defektologa Srbije”, Zlatibor, Srbija, 18–21.02.2021.
dc.subjectintelektualne teškoće
dc.subjectuniverzitet, kurikulum
dc.titleSadržaj obuke univerzitetskih nastavnika za rad sa studentima koji imaju intelektualne teškoćesr
dc.typeconferenceObject
dc.typeconferenceObject
dc.rights.licenseBY-SA
dc.citation.epage86
dc.citation.spage86
dc.identifier.fulltexthttp://rfasper.fasper.bg.ac.rs/bitstream/id/2949/bitstream_2949.pdf
dc.identifier.rcubhttps://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3353
dc.type.versionpublishedVersion


Документи

Thumbnail

Овај документ се појављује у следећим колекцијама

Приказ основних података о документу