Effects of cochlear implantation in congenitally deaf teenagers

Abstract

Auditory cortex of postlingually deaf individuals could be changed and reorganized even after twenty years of auditory deprivation (Pantev C. et al, 2009). Regardless of the type of stimulation (hearing aids or cochlear implants), auditory perception in congenitally or prelingually deaf persons is developing through various factors beyond auditory cortex response to the stimulation (Ostojić, S., Đoković, S., Mikić, B., 2007). Cochlear implantation in Serbia began in 2002. Almost 200 persons have been implanted so far. Majority of them are prelingually deaf children and less than 10% postlingually deaf adults. The aim of the study was to evaluate the effects of the late implantation in congenitally deaf teenagers. Improvement in auditory perception and speech production has been assessed in order to justify late implantation. The sample in this study consisted of seven cochlear implantees aged 14 to 25. All of them were congenitally deaf. Age at implantation was 13 to 20. All of them had average intelligence. Effects of cochlear implantation in this study were evaluated by a special Questionnaire on quality of life developed by Sanja Ostojic (2009). Limited number of subjects in this study did not allow indepth statistical analysis. Previous studies on social and emotional impact of deafness in mainstream deaf teenagers and adults have revealed that major complaints regarded isolation and loneliness. Deafness leads to isolation more than any other handicap or developmental disorder. The lack of communication with peers and family is often the issue (Mirić, D., et al, 2008). This study has shown that even late cochlear implantation has advantages for congenitally deaf teenagers, thus decreasing social isolation and improving speech quality and intelligibility. Better communication increases self esteem and integration.

Kod postlingvalno ogluvelih osoba, korteks se može menjati ili auditorno reorganizovati i u slučaju deprivacije duže od dvadeset godina (Pantev C., et all, 2009). Kod kongenitalno i prelingvalno gluvih osoba formiranje auditorne funkcije, bez obzira na postojeće opcije stimulacije (konvencionalna amplifikaciona pomagala, CI,..), može da zavisi od faktora koji nisu uslovljeni samo sposobnošću auditornog korteksa da odgovara na stimulaciju (Ostojić, S., Đoković, S., Mikić, B., 2007). Cilj rada je da se ispitaju efekti primene kohlearnog implanta (CI) kod kongenitalno veoma teško nagluvih ili gluvih tinejdžera koji su naknadno implantirani. Rezultati i stepen promena u efikasnosti slušanja i govora kod ove populacije imaju za cilj definisanje stručnog stava u selekciji i donošenju odluke o preporuci za CI. Uzorak u istraživanju sastavljen je od ispitanika na uzrastu od 14 do 25 godina. Svi ispitanici u uzorku imaju kongenitalno, obostrano, veoma teško, senzorineuralno oštećenje sluha na nivou praktične ili totalne gluvoće prema klasifikaciji SZO (Svetske Zdravstvene Organizacije). Kohlearno su implantirani na uzrastu od 13 do 20 godina života, prosečnih su intelektualnih sposobnosti. Za ispitivanje postignutih efekata u slušanju i govoru, u ispitivanom uzorku a za potrebe ovog istraživanja, korišćen je Upitnik o kvalitetu života CI (Ostojić, 2009). Za potrebe ovog istraživanja obrađivali smo podatke koji se odnose na promene u socijalizaciji, komunikaciji i edukaciji kohlearno implantiranih tinejdžera (15 pitanja od ukupno 45), jer su prema dosadašnjim iskustvima to najugroženije sfere života kongenitalno gluvih i nagluvih tinejdžera. Rezultati istraživanja su pokazali da kohlearna implantacija pozitivno utiče na socijalne interakcije i kvalitet i razumljivost govora, što u krajnjoj liniji podiže samopuzdanje i nivo integracije u socijalnu sredinu.