Приказ основних података о документу

Reproduktivno zdravlje žena sa oštećenjem vida

dc.creatorJablan, Branka
dc.creatorSjeničić, Marta
dc.date.accessioned2021-06-17T14:11:42Z
dc.date.available2021-06-17T14:11:42Z
dc.date.issued2021
dc.identifier.issn1820-7804
dc.identifier.issn0353-7919 (eISSN)
dc.identifier.urihttp://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3344
dc.description.abstractResults of numerous studies emphasize insufficient system efficacy in the realization of reproductive rights of women with disabilities. These women usually claim that the services related to this area are often unreachable and inaccessible, that they lack the information on reproductive health in the necessary form, that they encounter stereotypes and prejudices related to their sexuality and their realization in the role of a partner in a relationship and marriage. Visually impaired women are especially sensitive to this topic. Therefore, it often happens that they ignore certain health problems, contact the gynecologist too late, which can lead to late diagnosis. One of the impressions is also that the level of their knowledge about reproductive health increases with the number of their interactions and informal education through mass media. The aim of this paper is to depict the existing international and national normative frame which regulates the reproductive health of women with disabilities and to emphasize the problems related to the reproductive health of visually impaired women. It will also provide recommendations for amendments of the national normative frame.
dc.description.abstractU velikom broju zemalja još uvek postoje slabosti u obezbeđenju doslednog pristupa preventivnim programima i uslugama iz područja reproduktivnog zdravlja ženama sa invaliditetom. Iako i na međunarodnom i na nacionalnom nivou postoji pravni okvir za bolji pristup ovim uslugama, on uglavnom nije dovoljno pravno konkretizovan, a samim tim je i nedovoljno primenjen u praksi. Dodatna podrška ženama sa oštećenjem vida u sistemu zdravstvene zaštite, prevenciji i sistemu lečenja retko je prepoznata, te je njihovo odsustvo na ginekološkim klinikama u značajnoj meri podiglo interesovanje udruženja slepih i slabovidih, kao i teoretičara, oko toga kako one pristupaju informacijama i uslugama iz domena reproduktivnog zdravlja. Poznato je da se često susreću sa strukturalnim i komunikativnim barijerama, nespremnošću profesionalaca i često komplikovanom pristupu zdravstvenoj nezi i akcijama usmerenim na reproduktivno zdravlje. Sa druge strane, seksualni razvoj adolescenata sa oštećenjem vida pokazuje iste karakteristike razvoja kao kod adolescenata tipičnog razvoja. Slepe devojke, kao i devojke bez oštećenja vida, pokušavaju da definišu svoj identitet i mesto u društvu, da otkriju sopstvenu seksualnost i da je dožive. U tome ih često onemogućuju ili ograničavaju nedostajuće ili nedovoljne informacije o temi, pa samim tim i loše razumevanje onoga što im se dešava. Devojke sa oštećenjem vida takođe imaju potrebu za ostvarivanjem u partnerskoj ulozi, emocionalnom i seksualnom povezanošću, zainteresovane su da steknu znanje o svom telu, seksualnom i reproduktivnom zdravlju. U sprovedenim studijama istaknuta je potreba da se ženama sa oštećenjem vida kontinuirano obezbeđuju informacije o pristupu uslugama reproduktivnog zdravlja. Preporuka je i da se tokom poseta izabranim lekarima i drugim profesionalcima sa kojima su ove žene često u kontaktu ukazuje na značaj redovnih godišnjih poseta ginekologu. Osnaživanja multisektorskog pristupa ovom pitanju je takođe značajno i prepoznato kroz neprestano podučavanje svih pružalaca usluga u sistemu: zdravstvenih radnika, stručnih radnika u socijalnoj zaštiti, prosvetnih radnika, organizacija saveza slepih i slabovidih. Nadležna tela relevantna za ovo pitanje treba da se posvete pitanju zaštite reproduktivnog i seksualnog zdravlja žena sa invaliditetom, kao i borbi protiv diskriminacije ovih žena, te da osmisle i sprovode kampanju kroz medije, predavanja i na drugi način, na ovu temu. Pored toga, potrebno je u javnim budžetima obezbediti sredstva za poseban pristup uslugama zaštite reproduktivnog zdravlja ženama sa invaliditetom. I, na kraju, ali ne i manje bitno, ove mere bi trebalo prilagoditi svakoj grupi žena sa invaliditetom, s obzirom na vrstu invaliditeta, te informacije i olakšani pristup uslugama adaptirati na način kojim se prevazilaze konkretne prepreke na koje one nailaze.
dc.publisherUniversity of Niš (Republic of Serbia)
dc.relationinfo:eu-repo/grantAgreement/MESTD/Basic Research (BR or ON)/179017/RS//
dc.relationinfo:eu-repo/grantAgreement/MESTD/Basic Research (BR or ON)/179025/RS//
dc.rightsopenAccess
dc.rights.urihttps://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/4.0/
dc.sourceТеме – Journal for Social Sciences
dc.subjectreproductive health
dc.subjectwomen with disabilities
dc.subjectvisually impaired women
dc.subjectreproduktivno zdravlje
dc.subjectžene sa invaliditetom
dc.subjectžene sa oštećenjem vida
dc.titleReproductive health of visually impaired womenen
dc.titleReproduktivno zdravlje žena sa oštećenjem vida
dc.typearticle
dc.typearticle
dc.rights.licenseBY-NC-ND
dc.citation.epage279
dc.citation.issue1
dc.citation.other45(1): 265-279
dc.citation.spage265
dc.citation.volume45
dc.identifier.doi10.22190/TEME200407014J.
dc.identifier.fulltexthttp://rfasper.fasper.bg.ac.rs/bitstream/id/2899/bitstream_2899.pdf
dc.type.versionpublishedVersion


Документи

Thumbnail

Овај документ се појављује у следећим колекцијама

Приказ основних података о документу