Sociodemografske i porodične karakteristike dece bez roditeljskog staranja na domskom i porodičnom smeštaju
Conference object (Published version)
Metadata
Show full item recordAbstract
U Republici Srbiji zaštita dece bez roditeljskog staranja podrazumeva njihovo
zbrinjavanje u okruženje druge porodice ili institucije sve dok se ne obezbede uslovi za
povratak u biološku porodicu ili se mlada osoba ne osamostali. U cilju sticanja uvida u
sociodemografske i porodične karakteristike dece bez roditeljskog staranja koja se nalaze
na domskom i porodičnom smeštaju, te uočavanja razlika u karakteristikama u odnosu
na vrstu smeštaja, analizirani su, primenom metode analize sadržaja, podaci iz Izveštaja
o radu ustanova za smeštaj dece i mladih u Srbiji i Sintetizovanih izveštaja o radu Centara
za porodični smeštaj i usvojenje, za period od 2010. do 2016. godine.
Rezultati analize ukazuju na kontinuirano smanjenje ukupnog broja korisnika
usluge domskog smeštaja i intenzivno povećanje broja dece na hraniteljstvu. Distribucija
broja dece različitog pola je gotovo podjednaka na obe vrste smeštaja (sa neznatno većim
udelom dečaka na domskom i devojčica na porodičnom smešt...aju), dok je po pitanju
uzrasta najzastupljenija kategorija dece od 6 do 17 godina (60%-70%), pri čemu broj dece
mlađe od 6 godina na domskom smeštaju opada, dok je na porodičnom u blagom
porastu. Na domskom smeštaju zabeleženo je veće prisustvo dece sa smetnjama u
razvoju (50%-60%) nego na porodičnom smeštaju (30%), te se više dece koja koriste
uslugu domskog smeštaja obrazuje u specijalnim školama. Kada su u pitanju porodične
karakteristike, zapaža se da neadekvatno roditeljsko staranje predstavlja najčešći razlog
smeštaja dece u hraniteljske porodice i ustanove za decu i mlade (30%-40%), a podaci o
dinamici odnosa sa roditeljima ukazuju da značajan broj korisnika usluge domskog (40%-
50%) i porodičnog smeštaja (20%-30%) retko ili uopšte ne ostvaruje ove kontakte.
Na osnovu prikazanih podataka zaključuje se da, u skladu sa aktuelnim procesom
deinstitucionalizacije, postoji pozitivan trend smanjenja ukupnog broja dece na domskom
smeštaju. Međutim, prisustvo značajnog broja dece sa smetnjama u razvoju na domskom
smeštaju ukazuje na nedovoljnu primenu specijalizovanog hraniteljstva i potrebu za
unapređivanjem ove vrste porodičnog smeštaja. Dodatno, ukoliko se uzme u obzir da je
reunifikacija prvi cilj stalnosti za decu izmeštenu iz porodice, trebalo bi bliže razmotriti
razloge nedovoljnog ostvarivanja kontakata dece bez roditeljskog staranja sa roditeljima
ili srodnicima.
Keywords:
deca bez roditeljskog staranja / domski smeštaj / porodični smeštajSource:
Zbornik rezimea – Stručno-naučna konferencija sa međunarodnim učešćem „Dani defektologa Srbije”, Beograd, 20– 23.02.2020, 2020, 157-157Publisher:
- Društvo defektologa Srbije
Note:
- Dani defektologa Srbije
Collections
Institution/Community
rFASPERTY - CONF AU - Nešić, Marija AU - Popović-Ćitić, Branislava PY - 2020 UR - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3307 AB - U Republici Srbiji zaštita dece bez roditeljskog staranja podrazumeva njihovo zbrinjavanje u okruženje druge porodice ili institucije sve dok se ne obezbede uslovi za povratak u biološku porodicu ili se mlada osoba ne osamostali. U cilju sticanja uvida u sociodemografske i porodične karakteristike dece bez roditeljskog staranja koja se nalaze na domskom i porodičnom smeštaju, te uočavanja razlika u karakteristikama u odnosu na vrstu smeštaja, analizirani su, primenom metode analize sadržaja, podaci iz Izveštaja o radu ustanova za smeštaj dece i mladih u Srbiji i Sintetizovanih izveštaja o radu Centara za porodični smeštaj i usvojenje, za period od 2010. do 2016. godine. Rezultati analize ukazuju na kontinuirano smanjenje ukupnog broja korisnika usluge domskog smeštaja i intenzivno povećanje broja dece na hraniteljstvu. Distribucija broja dece različitog pola je gotovo podjednaka na obe vrste smeštaja (sa neznatno većim udelom dečaka na domskom i devojčica na porodičnom smeštaju), dok je po pitanju uzrasta najzastupljenija kategorija dece od 6 do 17 godina (60%-70%), pri čemu broj dece mlađe od 6 godina na domskom smeštaju opada, dok je na porodičnom u blagom porastu. Na domskom smeštaju zabeleženo je veće prisustvo dece sa smetnjama u razvoju (50%-60%) nego na porodičnom smeštaju (30%), te se više dece koja koriste uslugu domskog smeštaja obrazuje u specijalnim školama. Kada su u pitanju porodične karakteristike, zapaža se da neadekvatno roditeljsko staranje predstavlja najčešći razlog smeštaja dece u hraniteljske porodice i ustanove za decu i mlade (30%-40%), a podaci o dinamici odnosa sa roditeljima ukazuju da značajan broj korisnika usluge domskog (40%- 50%) i porodičnog smeštaja (20%-30%) retko ili uopšte ne ostvaruje ove kontakte. Na osnovu prikazanih podataka zaključuje se da, u skladu sa aktuelnim procesom deinstitucionalizacije, postoji pozitivan trend smanjenja ukupnog broja dece na domskom smeštaju. Međutim, prisustvo značajnog broja dece sa smetnjama u razvoju na domskom smeštaju ukazuje na nedovoljnu primenu specijalizovanog hraniteljstva i potrebu za unapređivanjem ove vrste porodičnog smeštaja. Dodatno, ukoliko se uzme u obzir da je reunifikacija prvi cilj stalnosti za decu izmeštenu iz porodice, trebalo bi bliže razmotriti razloge nedovoljnog ostvarivanja kontakata dece bez roditeljskog staranja sa roditeljima ili srodnicima. PB - Društvo defektologa Srbije C3 - Zbornik rezimea – Stručno-naučna konferencija sa međunarodnim učešćem „Dani defektologa Srbije”, Beograd, 20– 23.02.2020 T1 - Sociodemografske i porodične karakteristike dece bez roditeljskog staranja na domskom i porodičnom smeštaju EP - 157 SP - 157 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3307 ER -
@conference{ author = "Nešić, Marija and Popović-Ćitić, Branislava", year = "2020", abstract = "U Republici Srbiji zaštita dece bez roditeljskog staranja podrazumeva njihovo zbrinjavanje u okruženje druge porodice ili institucije sve dok se ne obezbede uslovi za povratak u biološku porodicu ili se mlada osoba ne osamostali. U cilju sticanja uvida u sociodemografske i porodične karakteristike dece bez roditeljskog staranja koja se nalaze na domskom i porodičnom smeštaju, te uočavanja razlika u karakteristikama u odnosu na vrstu smeštaja, analizirani su, primenom metode analize sadržaja, podaci iz Izveštaja o radu ustanova za smeštaj dece i mladih u Srbiji i Sintetizovanih izveštaja o radu Centara za porodični smeštaj i usvojenje, za period od 2010. do 2016. godine. Rezultati analize ukazuju na kontinuirano smanjenje ukupnog broja korisnika usluge domskog smeštaja i intenzivno povećanje broja dece na hraniteljstvu. Distribucija broja dece različitog pola je gotovo podjednaka na obe vrste smeštaja (sa neznatno većim udelom dečaka na domskom i devojčica na porodičnom smeštaju), dok je po pitanju uzrasta najzastupljenija kategorija dece od 6 do 17 godina (60%-70%), pri čemu broj dece mlađe od 6 godina na domskom smeštaju opada, dok je na porodičnom u blagom porastu. Na domskom smeštaju zabeleženo je veće prisustvo dece sa smetnjama u razvoju (50%-60%) nego na porodičnom smeštaju (30%), te se više dece koja koriste uslugu domskog smeštaja obrazuje u specijalnim školama. Kada su u pitanju porodične karakteristike, zapaža se da neadekvatno roditeljsko staranje predstavlja najčešći razlog smeštaja dece u hraniteljske porodice i ustanove za decu i mlade (30%-40%), a podaci o dinamici odnosa sa roditeljima ukazuju da značajan broj korisnika usluge domskog (40%- 50%) i porodičnog smeštaja (20%-30%) retko ili uopšte ne ostvaruje ove kontakte. Na osnovu prikazanih podataka zaključuje se da, u skladu sa aktuelnim procesom deinstitucionalizacije, postoji pozitivan trend smanjenja ukupnog broja dece na domskom smeštaju. Međutim, prisustvo značajnog broja dece sa smetnjama u razvoju na domskom smeštaju ukazuje na nedovoljnu primenu specijalizovanog hraniteljstva i potrebu za unapređivanjem ove vrste porodičnog smeštaja. Dodatno, ukoliko se uzme u obzir da je reunifikacija prvi cilj stalnosti za decu izmeštenu iz porodice, trebalo bi bliže razmotriti razloge nedovoljnog ostvarivanja kontakata dece bez roditeljskog staranja sa roditeljima ili srodnicima.", publisher = "Društvo defektologa Srbije", journal = "Zbornik rezimea – Stručno-naučna konferencija sa međunarodnim učešćem „Dani defektologa Srbije”, Beograd, 20– 23.02.2020", title = "Sociodemografske i porodične karakteristike dece bez roditeljskog staranja na domskom i porodičnom smeštaju", pages = "157-157", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3307" }
Nešić, M.,& Popović-Ćitić, B.. (2020). Sociodemografske i porodične karakteristike dece bez roditeljskog staranja na domskom i porodičnom smeštaju. in Zbornik rezimea – Stručno-naučna konferencija sa međunarodnim učešćem „Dani defektologa Srbije”, Beograd, 20– 23.02.2020 Društvo defektologa Srbije., 157-157. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3307
Nešić M, Popović-Ćitić B. Sociodemografske i porodične karakteristike dece bez roditeljskog staranja na domskom i porodičnom smeštaju. in Zbornik rezimea – Stručno-naučna konferencija sa međunarodnim učešćem „Dani defektologa Srbije”, Beograd, 20– 23.02.2020. 2020;:157-157. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3307 .
Nešić, Marija, Popović-Ćitić, Branislava, "Sociodemografske i porodične karakteristike dece bez roditeljskog staranja na domskom i porodičnom smeštaju" in Zbornik rezimea – Stručno-naučna konferencija sa međunarodnim učešćem „Dani defektologa Srbije”, Beograd, 20– 23.02.2020 (2020):157-157, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3307 .