Show simple item record

dc.creatorIsaković, Ljubica
dc.creatorKovačević, Tamara
dc.creatorŠešum, Mia
dc.creatorDimić, Nadežda
dc.date.accessioned2021-06-17T14:08:58Z
dc.date.available2021-06-17T14:08:58Z
dc.date.issued2020
dc.identifier.urihttp://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3297
dc.description.abstractDanas su mnoga istraživanja posvećena procesu usvajanja i razvoja jezika. Nama su značajna ona, koja se bave načinima na koji deca koja ne čuju, usvajaju svoj jezik. Ovde se misli na gluvu decu gluvih roditelja koja znakovni jezik usvajaju kao maternji, odnosno prvi jezik. Međutim, najveći procenat gluve dece čine deca roditelja urednog sluha koja su od rođenja izložena specifičnim uslovima i razvijaju svoj govor i jezik na drugačiji, znatno teži način. Cilj ovog rada je da ukaže na značaj i prednosti ranog usvajanja znakovnog jezika. U radu će biti prikazana istraživanja koja se odnose na rano usvajanje znakovnog jezika kod gluve dece gluvih roditelja, ali i gluve dece koja odrastaju u porodicama koje čuju. Gluva deca gluvih roditelja su od prvog dana izložena pokretu, baš kao deca koja čuju zvuku i govoru. Oni rano počinju da imitiraju pokrete svojih roditelja i uspostavljaju komunikaciju. Prvi pokreti mogu se javiti već oko osmog meseca života. Sa druge strane, gluva deca koja se rađaju u porodicama u kojima roditelji čuju u velikoj meri ostaju uskraćena za prvu, najraniju komunikaciju, jer se roditelji uglavnom odlučuju da sa svojom decom komuniciraju isključivo putem govora. Ukoliko porodica gluvih roditelja dobije dete urednog sluha, ono će paralelno, veoma lako savladavati oba jezika. Znakovni u komunikaciji sa roditeljima, govorni u kontaktu sa sredinom. Takva deca najčešće postaju bilingvalna - potpuno jezički kompetentna u oba jezika. Ukazaće se i na značaj dečjih (bebi) znakova koji predstavljaju prve podsticaje za razvoj osnovne – rane komunikacije. Rani pristup i interakcija putem jezika utiče na nivo jezičke kompetencije u odraslom dobu, a samim tim i na edukativna postignuća. Ovo važi za oba jezika - govorni i znakovni. Gluvi odrasli koji nisu imali pristup znakovnoj interakciji pre četvrte godine života poseduju značajno manje jezičke veštine od gluvih koji su od najranijeg uzrasta bili izloženi znakovnom jeziku i odraslih kasnije ogluvelih osoba, koje su prethodno usvojile govorni jezik.
dc.relationinfo:eu-repo/grantAgreement/MESTD/Basic Research (BR or ON)/179055/RS//
dc.rightsopenAccess
dc.rights.urihttps://creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0/
dc.sourceZbornik rezimea, Dani defektologa Srbije
dc.subjectznakovni jezik
dc.subjectgovorni jezik
dc.subjectrano usvajanje jezika
dc.subjectporodica gluve dece
dc.titleZnačaj ranog usvajanja znakovnog jezikasr
dc.typeconferenceObject
dc.rights.licenseBY-SA
dc.citation.epage119
dc.citation.other: 119-119
dc.citation.spage119
dc.description.otherDani defektologa Srbije
dc.identifier.fulltexthttp://rfasper.fasper.bg.ac.rs/bitstream/id/3146/119.pdf
dc.identifier.rcubS_2609
dc.type.versionpublishedVersion


Files in this item

Thumbnail

This item appears in the following Collection(s)

Show simple item record