Brzina čitanja, broj grešaka i razumevanje pročitanog kod dece mlađeg školskog uzrasta
Конференцијски прилог (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
Čitanje predstavlja kompleksnu kognitivnu sposobnost, koja u sebe
uključuje koordinaciju niza okulomotornih i perceptivnih procesa, kao i
sposobnost razumevanja pročitanog. Cilj istraživanja je utvrđivanje brzine
čitanja, broja grešaka i sposobnosti razumevanja pročitanog kod dece mlađeg
školskog uzrasta. Ispitivani uzorak čini 75 dece III i IV razreda, i to 36 dečaka
(48%) i 39 devojčica (52%). Za procenu sposobnosti čitanja primenjen je
Trodimenzionalni test čitanja, koji predstavlja adaptaciju standardizovanog
testa Helene Saks i namenjen je proceni brzine čitanja, broja grešaka i
razumevanja pročitanog materijala. Istraživanje je obavljeno tokom 2017. i 2018.
godine u osnovnim školama „Ivan Goran Kovačić“ i „Kralj Petar I“ u Beogradu.
Istraživanjem je utvrđeno da deca iz uzorka čitaju tekst za prosečno 57.78
sekundi (SD=23.01), pri čemu deca trećeg razreda čitaju tekst za prosečno 65.81
sekundi (SD=26.23), dok deca četvrtog razreda u proseku čitaju tekst za 50.37
sekun...di (SD=16.73), što je u skladu sa uzrasnim normama Helene Saks. Između dece
trećeg i četvrtog razreda utvrđene su statistički značajne razlike u brzini
čitanja, u korist dece četvrtog razreda (t=3.06; df=73; p<.05). Analizom dobijenih
rezultata utvrđeno je da je prosečan broj grešaka prilikom čitanja kod dece iz
uzorka u skladu sa uzrasnim normama (AS=3.33; SD=3.09), pri čemu deca trećeg
razreda prave prosečno više grešaka u čitanju (AS=4.03; SD=3.85) u odnosu na
decu četvrtog razreda (AS=2.69; SD=2.01), bez utvrđivanja statistički značajnih
razlika (p>.05). Razumevanje pročitanog materijala dece iz uzorka je takođe u
skladu sa uzrasnim normama, čemu govore u prilog prosečne vrednosti broja
navedenih činjenica prilikom prepričavanja teksta (AS=6.93; SD=2.05), dok su
deca trećeg razreda navela prosečno manji broj činjenica prilikom
prepričavanja teksta (AS=6.47; SD=2.49) u odnosu na decu četvrtog razreda
(AS=7.36; SD=1.46), bez utvrđivanja statistički značajnih razlika (p>.05).
Rezultati istraživanja su pokazali da je brzina čitanja statistički
značajno povezana sa brojem grešaka i razumevanjem pročitanog, s obzirom da su
deca koja su manje vremena čitala zadati tekst imala bolje razumevanje pročitanog
teksta (r=-0.54; p<.05). Sa druge strane, duže vreme čitanja je prema našim
rezultatima pratio veći broj grešaka (r=0.31; p<.05). Takođe, bolje razumevanje
pročitanog teksta je statistički značajno povezano sa manjim brojem grešaka
prilikom čitanja (r=-0.27; p<.05), što pokazuju rezultati našeg istraživanja.
Analizirajući pojedinačne rezultate dece iz uzorka u odnosu na norme
Helene Saks utvrđeno je da 13.33% dece ima brzinu čitanja manju u odnosu na
uzrast, 6.66% dece pravi veći broj grešaka u odnosu na uzrast, dok 4% dece ima
lošije razumevanje pročitanog materijala u odnosu na uzrast. S obzirom da
čitanje i pisanje predstavljaju najznačajnije činioce u procesu sticanja znanja u
školi, nephodna je primena odgovarajućih postupaka i procedura za
prepoznavanje, dijagnostiku i tretman smetnji u učenju.
Кључне речи:
jezički razvoj / čitanje / razumevanje pročitanogИзвор:
Zbornik rezimea sa stručno-naučne konferencije Dani defektologa Srbije, 2019, 83-83Издавач:
- Društvo defektologa Srbije
Институција/група
rFASPERTY - CONF AU - Ječmenica, Nevena AU - Golubović, Slavica PY - 2019 UR - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3224 AB - Čitanje predstavlja kompleksnu kognitivnu sposobnost, koja u sebe uključuje koordinaciju niza okulomotornih i perceptivnih procesa, kao i sposobnost razumevanja pročitanog. Cilj istraživanja je utvrđivanje brzine čitanja, broja grešaka i sposobnosti razumevanja pročitanog kod dece mlađeg školskog uzrasta. Ispitivani uzorak čini 75 dece III i IV razreda, i to 36 dečaka (48%) i 39 devojčica (52%). Za procenu sposobnosti čitanja primenjen je Trodimenzionalni test čitanja, koji predstavlja adaptaciju standardizovanog testa Helene Saks i namenjen je proceni brzine čitanja, broja grešaka i razumevanja pročitanog materijala. Istraživanje je obavljeno tokom 2017. i 2018. godine u osnovnim školama „Ivan Goran Kovačić“ i „Kralj Petar I“ u Beogradu. Istraživanjem je utvrđeno da deca iz uzorka čitaju tekst za prosečno 57.78 sekundi (SD=23.01), pri čemu deca trećeg razreda čitaju tekst za prosečno 65.81 sekundi (SD=26.23), dok deca četvrtog razreda u proseku čitaju tekst za 50.37 sekundi (SD=16.73), što je u skladu sa uzrasnim normama Helene Saks. Između dece trećeg i četvrtog razreda utvrđene su statistički značajne razlike u brzini čitanja, u korist dece četvrtog razreda (t=3.06; df=73; p<.05). Analizom dobijenih rezultata utvrđeno je da je prosečan broj grešaka prilikom čitanja kod dece iz uzorka u skladu sa uzrasnim normama (AS=3.33; SD=3.09), pri čemu deca trećeg razreda prave prosečno više grešaka u čitanju (AS=4.03; SD=3.85) u odnosu na decu četvrtog razreda (AS=2.69; SD=2.01), bez utvrđivanja statistički značajnih razlika (p>.05). Razumevanje pročitanog materijala dece iz uzorka je takođe u skladu sa uzrasnim normama, čemu govore u prilog prosečne vrednosti broja navedenih činjenica prilikom prepričavanja teksta (AS=6.93; SD=2.05), dok su deca trećeg razreda navela prosečno manji broj činjenica prilikom prepričavanja teksta (AS=6.47; SD=2.49) u odnosu na decu četvrtog razreda (AS=7.36; SD=1.46), bez utvrđivanja statistički značajnih razlika (p>.05). Rezultati istraživanja su pokazali da je brzina čitanja statistički značajno povezana sa brojem grešaka i razumevanjem pročitanog, s obzirom da su deca koja su manje vremena čitala zadati tekst imala bolje razumevanje pročitanog teksta (r=-0.54; p<.05). Sa druge strane, duže vreme čitanja je prema našim rezultatima pratio veći broj grešaka (r=0.31; p<.05). Takođe, bolje razumevanje pročitanog teksta je statistički značajno povezano sa manjim brojem grešaka prilikom čitanja (r=-0.27; p<.05), što pokazuju rezultati našeg istraživanja. Analizirajući pojedinačne rezultate dece iz uzorka u odnosu na norme Helene Saks utvrđeno je da 13.33% dece ima brzinu čitanja manju u odnosu na uzrast, 6.66% dece pravi veći broj grešaka u odnosu na uzrast, dok 4% dece ima lošije razumevanje pročitanog materijala u odnosu na uzrast. S obzirom da čitanje i pisanje predstavljaju najznačajnije činioce u procesu sticanja znanja u školi, nephodna je primena odgovarajućih postupaka i procedura za prepoznavanje, dijagnostiku i tretman smetnji u učenju. PB - Društvo defektologa Srbije C3 - Zbornik rezimea sa stručno-naučne konferencije Dani defektologa Srbije T1 - Brzina čitanja, broj grešaka i razumevanje pročitanog kod dece mlađeg školskog uzrasta EP - 83 SP - 83 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3224 ER -
@conference{ author = "Ječmenica, Nevena and Golubović, Slavica", year = "2019", abstract = "Čitanje predstavlja kompleksnu kognitivnu sposobnost, koja u sebe uključuje koordinaciju niza okulomotornih i perceptivnih procesa, kao i sposobnost razumevanja pročitanog. Cilj istraživanja je utvrđivanje brzine čitanja, broja grešaka i sposobnosti razumevanja pročitanog kod dece mlađeg školskog uzrasta. Ispitivani uzorak čini 75 dece III i IV razreda, i to 36 dečaka (48%) i 39 devojčica (52%). Za procenu sposobnosti čitanja primenjen je Trodimenzionalni test čitanja, koji predstavlja adaptaciju standardizovanog testa Helene Saks i namenjen je proceni brzine čitanja, broja grešaka i razumevanja pročitanog materijala. Istraživanje je obavljeno tokom 2017. i 2018. godine u osnovnim školama „Ivan Goran Kovačić“ i „Kralj Petar I“ u Beogradu. Istraživanjem je utvrđeno da deca iz uzorka čitaju tekst za prosečno 57.78 sekundi (SD=23.01), pri čemu deca trećeg razreda čitaju tekst za prosečno 65.81 sekundi (SD=26.23), dok deca četvrtog razreda u proseku čitaju tekst za 50.37 sekundi (SD=16.73), što je u skladu sa uzrasnim normama Helene Saks. Između dece trećeg i četvrtog razreda utvrđene su statistički značajne razlike u brzini čitanja, u korist dece četvrtog razreda (t=3.06; df=73; p<.05). Analizom dobijenih rezultata utvrđeno je da je prosečan broj grešaka prilikom čitanja kod dece iz uzorka u skladu sa uzrasnim normama (AS=3.33; SD=3.09), pri čemu deca trećeg razreda prave prosečno više grešaka u čitanju (AS=4.03; SD=3.85) u odnosu na decu četvrtog razreda (AS=2.69; SD=2.01), bez utvrđivanja statistički značajnih razlika (p>.05). Razumevanje pročitanog materijala dece iz uzorka je takođe u skladu sa uzrasnim normama, čemu govore u prilog prosečne vrednosti broja navedenih činjenica prilikom prepričavanja teksta (AS=6.93; SD=2.05), dok su deca trećeg razreda navela prosečno manji broj činjenica prilikom prepričavanja teksta (AS=6.47; SD=2.49) u odnosu na decu četvrtog razreda (AS=7.36; SD=1.46), bez utvrđivanja statistički značajnih razlika (p>.05). Rezultati istraživanja su pokazali da je brzina čitanja statistički značajno povezana sa brojem grešaka i razumevanjem pročitanog, s obzirom da su deca koja su manje vremena čitala zadati tekst imala bolje razumevanje pročitanog teksta (r=-0.54; p<.05). Sa druge strane, duže vreme čitanja je prema našim rezultatima pratio veći broj grešaka (r=0.31; p<.05). Takođe, bolje razumevanje pročitanog teksta je statistički značajno povezano sa manjim brojem grešaka prilikom čitanja (r=-0.27; p<.05), što pokazuju rezultati našeg istraživanja. Analizirajući pojedinačne rezultate dece iz uzorka u odnosu na norme Helene Saks utvrđeno je da 13.33% dece ima brzinu čitanja manju u odnosu na uzrast, 6.66% dece pravi veći broj grešaka u odnosu na uzrast, dok 4% dece ima lošije razumevanje pročitanog materijala u odnosu na uzrast. S obzirom da čitanje i pisanje predstavljaju najznačajnije činioce u procesu sticanja znanja u školi, nephodna je primena odgovarajućih postupaka i procedura za prepoznavanje, dijagnostiku i tretman smetnji u učenju.", publisher = "Društvo defektologa Srbije", journal = "Zbornik rezimea sa stručno-naučne konferencije Dani defektologa Srbije", title = "Brzina čitanja, broj grešaka i razumevanje pročitanog kod dece mlađeg školskog uzrasta", pages = "83-83", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3224" }
Ječmenica, N.,& Golubović, S.. (2019). Brzina čitanja, broj grešaka i razumevanje pročitanog kod dece mlađeg školskog uzrasta. in Zbornik rezimea sa stručno-naučne konferencije Dani defektologa Srbije Društvo defektologa Srbije., 83-83. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3224
Ječmenica N, Golubović S. Brzina čitanja, broj grešaka i razumevanje pročitanog kod dece mlađeg školskog uzrasta. in Zbornik rezimea sa stručno-naučne konferencije Dani defektologa Srbije. 2019;:83-83. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3224 .
Ječmenica, Nevena, Golubović, Slavica, "Brzina čitanja, broj grešaka i razumevanje pročitanog kod dece mlađeg školskog uzrasta" in Zbornik rezimea sa stručno-naučne konferencije Dani defektologa Srbije (2019):83-83, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3224 .