Приказ основних података о документу

dc.creatorFilipović, Mirko
dc.date.accessioned2021-06-17T13:44:31Z
dc.date.available2021-06-17T13:44:31Z
dc.date.issued2018
dc.identifier.isbn978-86-6203-108-2
dc.identifier.urihttp://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2875
dc.description.abstractKoreni krize koja danas potresa razvijena zapadna društva nalaze se u samoj srži neoliberalnog projekta započetog krajem sedamdesetih godina dvadesetog veka, sa usponom Margaret Tačer i Ronalda Regana. Ideja o društvenoj jednakosti, stalno prisutna u prethodnih „slavnih trideset godina” (E. Hobsbaum), i relativno uspešno ostvarivana u tom periodu snažnog privrednog rasta i pune zaposlenosti, kejnzijanske ekonomske politike, države blagostanja, jakih sindikata i socijaldemokratskih vlada, najpre je bila potisnuta, a potom gotovo zaboravljena. Početkom osamdesetih godina dvadesetog veka dominantna postaje priča o imperativu privrednog rasta koji će „na koncu biti dobar za sve” jer će, kao plima, „podići sve brodove u luci”. „Skupa” država blagostanja je proglašena za kočnicu funkcionisanja „nevidljive svemoćne ruke tržišta” koja je sama po sebi, po dubokom uverenju neoliberala, sposobna da valjano uredi svet. Zato zakonske kontrole poslovanja (primenu antimonopolskih zakona, na primer) treba svesti na minimum, poreze na dobit i imovinu smanjiti, ukinuti- otežati-umanjiti socijalnu pomoć (jer će to naterati zabušante da rade, smanjiće se izdaci i oporaviti ekonomija), privatizovati socijalne usluge – sve to u ime rastuće kompetitivnosti na „slobodnim” tržištima, itd. Za razliku od imperativa štednje, kao još jedne središnje tačke neoliberalne paradigme, Kejnzijanska ekonomija, na delu tokom onih trideset slavnih godina, tvrdi upravo suprotno: vlade bi trebalo da se u periodu recesije odupru „iskušenju štednje”. Uzrok recesije je kontrakcija agregatne tražnje, tj. ukupne sume roba i usluga koje se kupuju, a koja doživljava slom kada ljudi i organizacije, nesigurni u budućnost, istovremeno odluče da štede novac. Kejnz je objasnio kako potrošnja novca stvara koncentrične krugove u ekonomiji, uključujući otvaranje novih radnih mesta, jer potražnja za dobrima i uslugama raste. Vlade ne treba da brinu o deficitu i „zdravim finansijama” u periodu krize, već kada se ekonomija ponovo pokrene.Finansijski kolaps na zapadu 2008. koji je proizveo najveću ekonomsku krizu posle velike depresije 1931, doveo je u pitanje same osnove dominantne (hegemonijske, rekao bi A. Gramši) neoliberalne ideologije. Banke su dobile finansijsku pomoć od države, bankari nisu završili u zatvorima, a cenu njihovih poslovnih rizika platili su poreski obveznici. Ekonomska politika koja je usledila i koja se svodila manje-više na monetarne intervencije nije dala željene rezultate. Zapadna ekonomija nastavila je da stagnira i toj stagnaciji, eventualno sasvim „anemičnom” rastu (u slučaju SAD) se ne nazire kraj. Ali, uprkos svemu što se dogodilo, neoliberalizam je ostao dominantna ekonomska doktrina koju prihvataju partije sa celog političkog spektra, kao da drugačiji načini razmišljanja i delovanja ne postoje. Globalni rezultat je sledeći: stope privrednog rasta na zapadu bile su u periodu 1945-1975 dvostruko veće nego u periodu od osamdesetih godina 20. veka do danas. No najpogubnija posledica neoliberalizma jeste ogroman porast nejednakosti1, i on je danas glavni izvor političkog nezadovoljstva koje se širi na zapadu. Čak i u zemljama kao što je Švedska, koja se najčešće uzima za uzor socijaldemokratske države, nejednakost primetno raste (Milanović, 2015). Po sebi se razume da je ujednačen napredak (u prosečnim prihodima) svih društvenih slojeva moguć samo u situaciji privrednog rasta. U situaciji stagnacije ili regresije, svaki dobitak jednih u raspodeli mora se ostvariti na račun gubitka drugih, dakle, rezultira porastom nejednakosti.
dc.languagesr
dc.publisherUniverzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju. Izdavački centar (ICF)
dc.relationinfo:eu-repo/grantAgreement/MESTD/Integrated and Interdisciplinary Research (IIR or III)/47008/RS//
dc.rightsclosedAccess
dc.titleDruštveni žigovi, sociološki esejisr
dc.typebook
dc.rights.licenseARR
dc.citation.othermonografija, izdanje: 1
dc.citation.spage211
dc.identifier.rcubhttps://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2875
dc.type.versionpublishedVersion


Документи

Thumbnail

Овај документ се појављује у следећим колекцијама

Приказ основних података о документу