Приказ основних података о документу
Specifičnost komunikacije u nastavi kod učenika sa senzornim smetnjama
dc.creator | Radovanović, Vesna | |
dc.creator | Radić-Šestić, Marina | |
dc.creator | Kovačević, Jasmina | |
dc.date.accessioned | 2021-06-17T13:44:21Z | |
dc.date.available | 2021-06-17T13:44:21Z | |
dc.date.issued | 2018 | |
dc.identifier.isbn | 978-86-6203-112-9 | |
dc.identifier.uri | http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2872 | |
dc.description.abstract | Termin senzorne smetnje obuhvata smetnje čula vida (slepoća i sla- bovidost), smetnje čula sluha (gluvoća i nagluvost), kao i multisenzorne smetnje čula vida i sluha (odnosi se na kontinuum različitih stepena i različitih kombinacija u stepenu oštećenja vida i sluha). Oštećenje sluha predstavlja senzorni deficit, velike učestalos- ti, 1:1000, ali varira u zavisnosti od starosti, pola, geografskih fakto- ra, rase i dr. Prema nalazima Svetske zdravstvene organizacije oko 360 miliona ljudi širom sveta pogođeno je ovim deficitom, a od tog broja, blizu 32 miliona su deca mlađa od 15 godina (WHO, 2012). U zavisnosti od vremena nastanka, vrste i stepena oštećenja sluha, dolazi do različi- tih posledica na intelektualni, psihički (kognitivni), emocionalni i socijalni razvoj osoba oštećenog sluha. Postoje različite definicije oštećenja sluha u zavisnosti od medicinskih, psiholoških, pedagoš- kih, socioloških i drugih aspekata oštećenja. Takođe, postoje i razli- čite klasifikacije oštećenja koje se odnose na vreme nastanka, vrstu i stepen oštećenja sluha (Brajović, Matejić, Radoman, Brajović, 1997). Sa surdološkog stanovišta, najznačajnija podela oštećenja sluha je na gluvoću i nagluvost, pa se pod gluvoćom podrazumeva potpuno isključenje auditivne funkcije, a pod nagluvošću ograničena sposobnost slušanja. Pod poremećajem sluha podrazumevaju se smetnje u prijemu zvučnih signa- la i zvučnih informacija (Dimić, Andrejević, Kašić, i sar., 2005). Jedna od značajnijih posledica koje ostavlja slušno oštećenje je nedovoljna razvijenost govora, pa su deca oštećenog sluha u nepovoljnoj situaciji u odnosu na vršnjake tipičnog razvoja, naročito prilikom usvajanja apstraktnih pojmova, što se odražava i na uspeh u pojedinim nastavnim oblastima (Karić, 2006; Simonović, 1994). Nisu sve sfere saznajnog funkcionisanja podjednako pogođene oštećenjem sluha i go- vora. Rezultati mnogobrojnih empirijskih studija ukazuju da oštećenje sluha selektivno pogađa određene aspekte saznajnog funkcionisanja: verbalnu inteligenciju, sposobnost apstraktnog mišljenja, otkrivanja logičkog značenja i upotrebe simbola, usvajanja principa konzervacije, | |
dc.language | sr | |
dc.publisher | Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju | |
dc.rights | closedAccess | |
dc.title | Specifičnost komunikacije u nastavi kod učenika sa senzornim smetnjama | sr |
dc.type | book | |
dc.rights.license | ARR | |
dc.citation.other | udžbenik, izdanje: 1 | |
dc.identifier.rcub | https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2872 | |
dc.type.version | publishedVersion |