Specifičnost komunikacije u nastavi kod učenika sa senzornim smetnjama
Само за регистроване кориснике
2018
Књига (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
Termin senzorne smetnje obuhvata smetnje čula vida (slepoća i sla-
bovidost), smetnje čula sluha (gluvoća i nagluvost), kao i multisenzorne
smetnje čula vida i sluha (odnosi se na kontinuum različitih stepena i
različitih kombinacija u stepenu oštećenja vida i sluha).
Oštećenje sluha predstavlja senzorni deficit, velike učestalos-
ti, 1:1000, ali varira u zavisnosti od starosti, pola, geografskih fakto-
ra, rase i dr. Prema nalazima Svetske zdravstvene organizacije oko 360
miliona ljudi širom sveta pogođeno je ovim deficitom, a od tog broja,
blizu 32 miliona su deca mlađa od 15 godina (WHO, 2012). U zavisnosti
od vremena nastanka, vrste i stepena oštećenja sluha, dolazi do različi-
tih posledica na intelektualni, psihički (kognitivni), emocionalni
i socijalni razvoj osoba oštećenog sluha. Postoje različite definicije
oštećenja sluha u zavisnosti od medicinskih, psiholoških, pedagoš-
kih, socioloških i drugih aspekata oštećenja. Takođe, postoje i razli-
čite klasifikacije ...oštećenja koje se odnose na vreme nastanka, vrstu
i stepen oštećenja sluha (Brajović, Matejić, Radoman, Brajović, 1997).
Sa surdološkog stanovišta, najznačajnija podela oštećenja sluha je na
gluvoću i nagluvost, pa se pod gluvoćom podrazumeva potpuno isključenje
auditivne funkcije, a pod nagluvošću ograničena sposobnost slušanja.
Pod poremećajem sluha podrazumevaju se smetnje u prijemu zvučnih signa-
la i zvučnih informacija (Dimić, Andrejević, Kašić, i sar., 2005).
Jedna od značajnijih posledica koje ostavlja slušno oštećenje je
nedovoljna razvijenost govora, pa su deca oštećenog sluha u nepovoljnoj
situaciji u odnosu na vršnjake tipičnog razvoja, naročito prilikom
usvajanja apstraktnih pojmova, što se odražava i na uspeh u pojedinim
nastavnim oblastima (Karić, 2006; Simonović, 1994). Nisu sve sfere
saznajnog funkcionisanja podjednako pogođene oštećenjem sluha i go-
vora. Rezultati mnogobrojnih empirijskih studija ukazuju da oštećenje
sluha selektivno pogađa određene aspekte saznajnog funkcionisanja:
verbalnu inteligenciju, sposobnost apstraktnog mišljenja, otkrivanja
logičkog značenja i upotrebe simbola, usvajanja principa konzervacije,
Извор:
2018Издавач:
- Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju
Институција/група
rFASPERTY - BOOK AU - Radovanović, Vesna AU - Radić-Šestić, Marina AU - Kovačević, Jasmina PY - 2018 UR - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2872 AB - Termin senzorne smetnje obuhvata smetnje čula vida (slepoća i sla- bovidost), smetnje čula sluha (gluvoća i nagluvost), kao i multisenzorne smetnje čula vida i sluha (odnosi se na kontinuum različitih stepena i različitih kombinacija u stepenu oštećenja vida i sluha). Oštećenje sluha predstavlja senzorni deficit, velike učestalos- ti, 1:1000, ali varira u zavisnosti od starosti, pola, geografskih fakto- ra, rase i dr. Prema nalazima Svetske zdravstvene organizacije oko 360 miliona ljudi širom sveta pogođeno je ovim deficitom, a od tog broja, blizu 32 miliona su deca mlađa od 15 godina (WHO, 2012). U zavisnosti od vremena nastanka, vrste i stepena oštećenja sluha, dolazi do različi- tih posledica na intelektualni, psihički (kognitivni), emocionalni i socijalni razvoj osoba oštećenog sluha. Postoje različite definicije oštećenja sluha u zavisnosti od medicinskih, psiholoških, pedagoš- kih, socioloških i drugih aspekata oštećenja. Takođe, postoje i razli- čite klasifikacije oštećenja koje se odnose na vreme nastanka, vrstu i stepen oštećenja sluha (Brajović, Matejić, Radoman, Brajović, 1997). Sa surdološkog stanovišta, najznačajnija podela oštećenja sluha je na gluvoću i nagluvost, pa se pod gluvoćom podrazumeva potpuno isključenje auditivne funkcije, a pod nagluvošću ograničena sposobnost slušanja. Pod poremećajem sluha podrazumevaju se smetnje u prijemu zvučnih signa- la i zvučnih informacija (Dimić, Andrejević, Kašić, i sar., 2005). Jedna od značajnijih posledica koje ostavlja slušno oštećenje je nedovoljna razvijenost govora, pa su deca oštećenog sluha u nepovoljnoj situaciji u odnosu na vršnjake tipičnog razvoja, naročito prilikom usvajanja apstraktnih pojmova, što se odražava i na uspeh u pojedinim nastavnim oblastima (Karić, 2006; Simonović, 1994). Nisu sve sfere saznajnog funkcionisanja podjednako pogođene oštećenjem sluha i go- vora. Rezultati mnogobrojnih empirijskih studija ukazuju da oštećenje sluha selektivno pogađa određene aspekte saznajnog funkcionisanja: verbalnu inteligenciju, sposobnost apstraktnog mišljenja, otkrivanja logičkog značenja i upotrebe simbola, usvajanja principa konzervacije, PB - Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju T1 - Specifičnost komunikacije u nastavi kod učenika sa senzornim smetnjama UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2872 ER -
@book{ author = "Radovanović, Vesna and Radić-Šestić, Marina and Kovačević, Jasmina", year = "2018", abstract = "Termin senzorne smetnje obuhvata smetnje čula vida (slepoća i sla- bovidost), smetnje čula sluha (gluvoća i nagluvost), kao i multisenzorne smetnje čula vida i sluha (odnosi se na kontinuum različitih stepena i različitih kombinacija u stepenu oštećenja vida i sluha). Oštećenje sluha predstavlja senzorni deficit, velike učestalos- ti, 1:1000, ali varira u zavisnosti od starosti, pola, geografskih fakto- ra, rase i dr. Prema nalazima Svetske zdravstvene organizacije oko 360 miliona ljudi širom sveta pogođeno je ovim deficitom, a od tog broja, blizu 32 miliona su deca mlađa od 15 godina (WHO, 2012). U zavisnosti od vremena nastanka, vrste i stepena oštećenja sluha, dolazi do različi- tih posledica na intelektualni, psihički (kognitivni), emocionalni i socijalni razvoj osoba oštećenog sluha. Postoje različite definicije oštećenja sluha u zavisnosti od medicinskih, psiholoških, pedagoš- kih, socioloških i drugih aspekata oštećenja. Takođe, postoje i razli- čite klasifikacije oštećenja koje se odnose na vreme nastanka, vrstu i stepen oštećenja sluha (Brajović, Matejić, Radoman, Brajović, 1997). Sa surdološkog stanovišta, najznačajnija podela oštećenja sluha je na gluvoću i nagluvost, pa se pod gluvoćom podrazumeva potpuno isključenje auditivne funkcije, a pod nagluvošću ograničena sposobnost slušanja. Pod poremećajem sluha podrazumevaju se smetnje u prijemu zvučnih signa- la i zvučnih informacija (Dimić, Andrejević, Kašić, i sar., 2005). Jedna od značajnijih posledica koje ostavlja slušno oštećenje je nedovoljna razvijenost govora, pa su deca oštećenog sluha u nepovoljnoj situaciji u odnosu na vršnjake tipičnog razvoja, naročito prilikom usvajanja apstraktnih pojmova, što se odražava i na uspeh u pojedinim nastavnim oblastima (Karić, 2006; Simonović, 1994). Nisu sve sfere saznajnog funkcionisanja podjednako pogođene oštećenjem sluha i go- vora. Rezultati mnogobrojnih empirijskih studija ukazuju da oštećenje sluha selektivno pogađa određene aspekte saznajnog funkcionisanja: verbalnu inteligenciju, sposobnost apstraktnog mišljenja, otkrivanja logičkog značenja i upotrebe simbola, usvajanja principa konzervacije,", publisher = "Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju", title = "Specifičnost komunikacije u nastavi kod učenika sa senzornim smetnjama", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2872" }
Radovanović, V., Radić-Šestić, M.,& Kovačević, J.. (2018). Specifičnost komunikacije u nastavi kod učenika sa senzornim smetnjama. Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju.. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2872
Radovanović V, Radić-Šestić M, Kovačević J. Specifičnost komunikacije u nastavi kod učenika sa senzornim smetnjama. 2018;. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2872 .
Radovanović, Vesna, Radić-Šestić, Marina, Kovačević, Jasmina, "Specifičnost komunikacije u nastavi kod učenika sa senzornim smetnjama" (2018), https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2872 .