Factors of successful movement coordination in students with mild intellectual disability

Abstract

There are many studies on the assessment of factors which determine the quality of making movements, including coordination and precision. Basic and complex motor activities directly depend on neuropsychological abilities. Researchers in this field point to significant factors which indicate successful coordination of movements, however, only few tried to single out the most important one. The main aim of this research was to determine whether there was a relation between spatial orientation, attention, and verbal memory in movement coordination, and which of the mentioned functions had the greatest influence on coordination and precision of movements in students with mild intellectual disability. Seventy three participants, aged between 7 and 12, were assessed by Ball-Foot-Wall Test for the assessment of coordination and precision of movements, Cancellation Task for attention vigilance assessment, Beter-Cragin Test for spatial orientation, and Rey Auditory Verbal Learning Test for the assessment of verbal memory and forced recognition. The obtained results showed that the most significant factors of movement coordination were forced recognition β=0.269; p=0.046), attention vigilance β=0.256; p=0.051) and spatial orientation (β=0.246; p=0.057). Practical implications point out the necessity of designing educational coordination training with the aim to increase students' potential to make movements.

Postoje mnogobrojna istraživanja koja se bave procenom faktora koji određuju kvalitetno izvođenje pokreta, a podrazumevaju koordinaciju i preciznost. Bazične i složene motoričke aktivnosti su u direktnoj zavisnosti od neuropsiholoških sposobnosti. Istraživači u ovoj oblasti upućuju na značajne činioce koji ukazuju na uspešnost u koordinaciji pokreta, ali mali broj radova je pokušao da izdvoji najznačajniju komponentu za izvođenje ovakvih aktivnosti. Osnovni cilj ovog istraživanja je da se utvrdi da li postoji povezanost između prostorne orijentacije, pažnje i verbalnog pamćenja pri koordinaciji pokreta, kao i koja od navedenih funkcija ima najveći uticaj na koordinaciju i preciznost pokreta kod učenika s lakom intelektualnom ometenošću. Sedamdeset i tri ispitanika starosti 7-12 godina ispitano je Testom lopta-noga-zid za procenu koordinacije i preciznosti pokreta, Testom precrtavanja (Cancellation task) za procenu vigilnosti pažnje, Beter-Krejnovim testom (Beter-Cragin) za procenu prostorne orijentacije i Rejovim testom (Rey Auditory verbal learning test) za procenu verbalnog pamćenja i forsirane rekognicije. Rezultati istraživanja ukazuju na činjenicu da doprinos objašnjenju uspeha koordinaciji pokreta ima forsirana rekognicija (β=0,269; p=0,046), vigilnost pažnje (β=0,256; p=0,051) i prostorna orijentacija (β=0,246; p=0,057). Praktične implikacije se odnose na činjenicu da je neophodno koncipirati edukativni trening koordinacije kako bi se povećao potencijal učenika za izvođenje pokreta.