Rad je proistekao iz projekta „Evaluacija tretmana stečenih poremećaja govora i jezika, čiju je realizaciju podržalo Ministarstvo nauke, tehnološkog razvoja i inovacija Republike Srbije (ev.broj: 451-03-47/2023-01/ 200096)

Link to this page

Rad je proistekao iz projekta „Evaluacija tretmana stečenih poremećaja govora i jezika, čiju je realizaciju podržalo Ministarstvo nauke, tehnološkog razvoja i inovacija Republike Srbije (ev.broj: 451-03-47/2023-01/ 200096)

Authors

Publications

Kvalitet glasa kod dece sa specifičnim jezičkim poremećajem

Mirjana, Petrović Lazić; Ilić Savić, Ivana

(Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation, 2023)

TY  - CONF
AU  - Mirjana, Petrović Lazić
AU  - Ilić Savić, Ivana
PY  - 2023
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/5335
AB  - Uvod: Specifični jezički poremećaj (SJP) karakteriše kašnjenje ili atipičan obrazac
u razvoju ekspresivnih i/ili receptivnih jezičkih sposobnosti uz odsustvo opšteg
kognitivnog deficita, autizma, slušnih oštećenja, socijalnih i emocionalnih
poremećaja i teške sredinske deprivacije.
Cilj: Cilj ovog istraživanja je utvrđivanje karakteristika kvaliteta glasa i analiza
učestalosti nepravilnosti u perceptivnim karakteristikama glasa kod dece sa
specifičnim jezičkim poremećajem. Dodatni cilj podrazumevao je utvrđivanje
polnih razlika u kvalitetu glasa kod ove dece.
Metode: Uzorkom je obuhvaćeno 30 dece sa specifičnim jezičkim poremećajem,
uzrasta od tri do devet godina (AS=6,40; SD=1,714), od kojih je 20 dečaka
i 10 devojčica. Za procenu kvaliteta glasa korišćena je GRBAS skala.
Rezultati: Dobijeni rezultati pokazuju da 36,7% ispitanika ima promuklost i
šumnost u glasu, dok je napetost u glasu registrovana kod 46,7% ispitanika.
Hrapavost glasa je najmanje zastupljena kod dece sa specifičnim jezičkim poremećajem
(30%), dok je najčešća karakteristika kvaliteta glasa bila slabost
u glasu (53,3%). Perceptivne promene glasa najčešće su okarakterisane kao
promene blagog stepena, potom slede umerene, a najmanje su zastupljene
izražene promene glasa. Postoje značajne razlike u stepenu promuklosti i hrapavosti
glasa u odnosu na pol u korist dečaka.
Zaključak: Iako su kod malog broja dece registrovane teškoće, one imaju značajne
naučne i praktične implikacije. Njihova važnost ogleda se u značaju perceptivne
procene glasa na ranom uzrastu od strane logopeda, koji poseduje
stručne kompetencije za prepoznavanje mogućih smetnji u glasu. Na taj način
ostvareni su svi uslovi za zdrav i kvalitetan glas kod dece.
AB  - Introduction: Specific language impairment (SLI) is characterized by a delay or
abnormality in the development of expressive and/or receptive language skills in the absence
of general cognitive deficits, autism, hearing impairments, social and emotional disturbances,
and severe environmental deprivation.
Aim: The aim of this research was to determine the quality of voice and analysis of the
frequency of irregularities in the perceptual characteristics of voice in children with specific
language impairment. Also, the goal was to determine possible gender differences in the
voice quality of these children.
Methods: The sample included 30 children with specific language disorders, 3-9 years
of age (M=6.40; SD=1.714), of which 20 were boys and 10 were girls. The GRBAS scale was
used to assess voice quality.
Results: The results showed that 36.7% of respondents had hoarseness in their
voice, while tension in the voice was registered in 46.7% of respondents. Voice hoarseness
was the least represented in children with specific language disorders (30%), while the most
common voice pathology was voice weakness (53.3%). The most common perceptual voice
changes were mild, followed by moderate, and the least pronounced voice changes. There
were significant differences in the degree of hoarseness and roughness of voice in relation to
gender, more pronounced in boys.
Conclusion: Although difficulties were registered in a small number of children, they
have significant scientific and practical implications. Their importance is reflected in the
importance of perceptual assessment of voice in the early period by a vocal pathologist,
who has a trained sensibility for expert recognition of possible voice disturbances. In this
way, all possible conditions are met to preserve healthy and high-quality voice in children.
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation
C3  - Zbornik radova - 12. Međunarodni naučni skup Specijalna edukacija i rehabilitacija danas Beograd, 27–28. oktobar 2023. Godine
T1  - Kvalitet glasa kod dece sa specifičnim jezičkim poremećajem
T1  - Voice quality in children with specific language Impairment
EP  - 244
SP  - 237
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5335
ER  - 
@conference{
author = "Mirjana, Petrović Lazić and Ilić Savić, Ivana",
year = "2023",
abstract = "Uvod: Specifični jezički poremećaj (SJP) karakteriše kašnjenje ili atipičan obrazac
u razvoju ekspresivnih i/ili receptivnih jezičkih sposobnosti uz odsustvo opšteg
kognitivnog deficita, autizma, slušnih oštećenja, socijalnih i emocionalnih
poremećaja i teške sredinske deprivacije.
Cilj: Cilj ovog istraživanja je utvrđivanje karakteristika kvaliteta glasa i analiza
učestalosti nepravilnosti u perceptivnim karakteristikama glasa kod dece sa
specifičnim jezičkim poremećajem. Dodatni cilj podrazumevao je utvrđivanje
polnih razlika u kvalitetu glasa kod ove dece.
Metode: Uzorkom je obuhvaćeno 30 dece sa specifičnim jezičkim poremećajem,
uzrasta od tri do devet godina (AS=6,40; SD=1,714), od kojih je 20 dečaka
i 10 devojčica. Za procenu kvaliteta glasa korišćena je GRBAS skala.
Rezultati: Dobijeni rezultati pokazuju da 36,7% ispitanika ima promuklost i
šumnost u glasu, dok je napetost u glasu registrovana kod 46,7% ispitanika.
Hrapavost glasa je najmanje zastupljena kod dece sa specifičnim jezičkim poremećajem
(30%), dok je najčešća karakteristika kvaliteta glasa bila slabost
u glasu (53,3%). Perceptivne promene glasa najčešće su okarakterisane kao
promene blagog stepena, potom slede umerene, a najmanje su zastupljene
izražene promene glasa. Postoje značajne razlike u stepenu promuklosti i hrapavosti
glasa u odnosu na pol u korist dečaka.
Zaključak: Iako su kod malog broja dece registrovane teškoće, one imaju značajne
naučne i praktične implikacije. Njihova važnost ogleda se u značaju perceptivne
procene glasa na ranom uzrastu od strane logopeda, koji poseduje
stručne kompetencije za prepoznavanje mogućih smetnji u glasu. Na taj način
ostvareni su svi uslovi za zdrav i kvalitetan glas kod dece., Introduction: Specific language impairment (SLI) is characterized by a delay or
abnormality in the development of expressive and/or receptive language skills in the absence
of general cognitive deficits, autism, hearing impairments, social and emotional disturbances,
and severe environmental deprivation.
Aim: The aim of this research was to determine the quality of voice and analysis of the
frequency of irregularities in the perceptual characteristics of voice in children with specific
language impairment. Also, the goal was to determine possible gender differences in the
voice quality of these children.
Methods: The sample included 30 children with specific language disorders, 3-9 years
of age (M=6.40; SD=1.714), of which 20 were boys and 10 were girls. The GRBAS scale was
used to assess voice quality.
Results: The results showed that 36.7% of respondents had hoarseness in their
voice, while tension in the voice was registered in 46.7% of respondents. Voice hoarseness
was the least represented in children with specific language disorders (30%), while the most
common voice pathology was voice weakness (53.3%). The most common perceptual voice
changes were mild, followed by moderate, and the least pronounced voice changes. There
were significant differences in the degree of hoarseness and roughness of voice in relation to
gender, more pronounced in boys.
Conclusion: Although difficulties were registered in a small number of children, they
have significant scientific and practical implications. Their importance is reflected in the
importance of perceptual assessment of voice in the early period by a vocal pathologist,
who has a trained sensibility for expert recognition of possible voice disturbances. In this
way, all possible conditions are met to preserve healthy and high-quality voice in children.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation",
journal = "Zbornik radova - 12. Međunarodni naučni skup Specijalna edukacija i rehabilitacija danas Beograd, 27–28. oktobar 2023. Godine",
title = "Kvalitet glasa kod dece sa specifičnim jezičkim poremećajem, Voice quality in children with specific language Impairment",
pages = "244-237",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5335"
}
Mirjana, P. L.,& Ilić Savić, I.. (2023). Kvalitet glasa kod dece sa specifičnim jezičkim poremećajem. in Zbornik radova - 12. Međunarodni naučni skup Specijalna edukacija i rehabilitacija danas Beograd, 27–28. oktobar 2023. Godine
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation., 237-244.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5335
Mirjana PL, Ilić Savić I. Kvalitet glasa kod dece sa specifičnim jezičkim poremećajem. in Zbornik radova - 12. Međunarodni naučni skup Specijalna edukacija i rehabilitacija danas Beograd, 27–28. oktobar 2023. Godine. 2023;:237-244.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5335 .
Mirjana, Petrović Lazić, Ilić Savić, Ivana, "Kvalitet glasa kod dece sa specifičnim jezičkim poremećajem" in Zbornik radova - 12. Međunarodni naučni skup Specijalna edukacija i rehabilitacija danas Beograd, 27–28. oktobar 2023. Godine (2023):237-244,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5335 .