TY  - CONF
AU  - Nedović, Goran
AU  - Ivanović, Kristina
AU  - Pavlović, Jovana
PY  - 2021
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3925
AB  - Tradicionalna definicija porodicu definiše kao osnovnu društvenu ćeliju, i smatra se da je svrha njenog postojanja da se tokom različitih životnih faza obezbede uslovi za rast i razvoj njenih članova.
U ovom radu prikazana je struktura porodica osoba sa cerebralnom paralizom koje žive na teritoriji grada Beograda. Analizirana je baza podataka Saveza za cerebralnu i dečiju paralizu Srbije, pri čemu su podaci pojedinačnih varijabli dobijeni izborom odgovarajućih filtera u okviru same baze podataka. U bazi podataka, na nivou grada Beograda, evidentirano je 888 članova (480 muškaraca i 408 žena).
Rezultati istraživanja pokazuju da najveći procenat osoba sa cerebralnom paralizom sa teritorije Beograda živi sa svojim roditeljima/starateljima (77.5%), dok daleko manji procenat živi sam (5.2%), u zajednici sa bračnim/vanbračnim partnerom živi 10.2%, dok u kategoriju drugo spada 6.5%. 
Značaj poznavanja ovih procenata ogleda se u činjenici da, i kao odrasli ljudi, osobe sa cerebralnom paralizom i dalje žive sa svojim roditeljima koji su stari i verovatno nisu u radnom odnosu, što utiče na materijalno funkcionisanje čitave porodice, ograničava novčana izdvajanja i posledično određuje i sam kvalitet života. Ističe se potreba za pružanjem adekvatnih mera podrške i resursa koji bi doprineli smanjenju porodičnih poteškoća.
PB  - Resursni centar za specijalnu edukaciju
C3  - Zbornik rezimea VII stručno-naučnog skupa sa međunarodnim učešćem "Aktuelnosti u edukaciji i rehabilitaciji osoba sa smetnjama u razvoju"
T1  - Struktura porodica osoba sa cerebralnom paralizom
SP  - 67
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3925
ER  - 

@conference{
author = "Nedović, Goran and Ivanović, Kristina and Pavlović, Jovana",
year = "2021",
abstract = "Tradicionalna definicija porodicu definiše kao osnovnu društvenu ćeliju, i smatra se da je svrha njenog postojanja da se tokom različitih životnih faza obezbede uslovi za rast i razvoj njenih članova.
U ovom radu prikazana je struktura porodica osoba sa cerebralnom paralizom koje žive na teritoriji grada Beograda. Analizirana je baza podataka Saveza za cerebralnu i dečiju paralizu Srbije, pri čemu su podaci pojedinačnih varijabli dobijeni izborom odgovarajućih filtera u okviru same baze podataka. U bazi podataka, na nivou grada Beograda, evidentirano je 888 članova (480 muškaraca i 408 žena).
Rezultati istraživanja pokazuju da najveći procenat osoba sa cerebralnom paralizom sa teritorije Beograda živi sa svojim roditeljima/starateljima (77.5%), dok daleko manji procenat živi sam (5.2%), u zajednici sa bračnim/vanbračnim partnerom živi 10.2%, dok u kategoriju drugo spada 6.5%. 
Značaj poznavanja ovih procenata ogleda se u činjenici da, i kao odrasli ljudi, osobe sa cerebralnom paralizom i dalje žive sa svojim roditeljima koji su stari i verovatno nisu u radnom odnosu, što utiče na materijalno funkcionisanje čitave porodice, ograničava novčana izdvajanja i posledično određuje i sam kvalitet života. Ističe se potreba za pružanjem adekvatnih mera podrške i resursa koji bi doprineli smanjenju porodičnih poteškoća.",
publisher = "Resursni centar za specijalnu edukaciju",
journal = "Zbornik rezimea VII stručno-naučnog skupa sa međunarodnim učešćem "Aktuelnosti u edukaciji i rehabilitaciji osoba sa smetnjama u razvoju"",
title = "Struktura porodica osoba sa cerebralnom paralizom",
pages = "67",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3925"
}

Nedović, G., Ivanović, K.,& Pavlović, J.. (2021). Struktura porodica osoba sa cerebralnom paralizom. in Zbornik rezimea VII stručno-naučnog skupa sa međunarodnim učešćem "Aktuelnosti u edukaciji i rehabilitaciji osoba sa smetnjama u razvoju"
Resursni centar za specijalnu edukaciju., 67.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3925

Nedović G, Ivanović K, Pavlović J. Struktura porodica osoba sa cerebralnom paralizom. in Zbornik rezimea VII stručno-naučnog skupa sa međunarodnim učešćem "Aktuelnosti u edukaciji i rehabilitaciji osoba sa smetnjama u razvoju". 2021;:67.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3925 .

Nedović, Goran, Ivanović, Kristina, Pavlović, Jovana, "Struktura porodica osoba sa cerebralnom paralizom" in Zbornik rezimea VII stručno-naučnog skupa sa međunarodnim učešćem "Aktuelnosti u edukaciji i rehabilitaciji osoba sa smetnjama u razvoju" (2021):67,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3925 .

TY  - CONF
AU  - Sretenović, Ivana
AU  - Pavlović, Jovana
AU  - Ivanović, Kristina
PY  - 2021
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3928
AB  - U okviru kvaliteta života osoba obolelih od multiple skleroze pokretljivost se ističe kao jedan od značajnih parametara koji određuju nivo tog kvaliteta jer utiče na sposobnost suočavanja sa bolešću, učešće u aktivnostima svakodnevnog života i na produktivnost. Takođe, ovaj uticaj znatno je više prisutan kod osoba sa težim motoričkim oštećenjem u odnosu na osobe bez ovakvog oštećenja. 
Cilj rada je bio da se ispita nivo motoričkog funkcionisanja, kroz analizu pokretljivosti osoba sa multiplom sklerozom koje žive na teritoriji grada Beograda. Analizirana je baza podataka Društva multiple skleroze Srbije, a uzorak obuhvata oko 1500 ispitanika.
Rezultati su pokazali da je kod najvećeg broja osoba sa multiplom sklerozom prisutan samostalan ali otežan hod (36.30%), dok samostalano bez teškoća hoda 26.70%. Treću najbrojniju kategoriju čine osobe koje hodaju uz pomoć pomagala (16.54%), dok su kod ostalih kategorija prisutni daleko manji procenti, pa tako 11.08% hoda uz pomoć druge osobe, 4.34% osoba se ne kreće, 4.28% se kreće uz pomoć kolica koja vozi sam i 0.79% uz pomoć kolica koja vozi druga osoba. U svrhu  boljeg razumevanja načina kretanja ovih osoba, pregledana je i kategorija ortopedska pomogala koja je pokazala da najveći procenat članova ne koristi nikakva pomagala (63.66%), da 8.02% koristi invalidska kolica (mehanička/električna), da pomagala (štap i štake) koristi 21.74%, dok 5.85% spada pod podkategoriju drugo. Analiza potreba članova pokazala je da 11.11% zahteva pomoć u kući, dok 1.87% članova ima potrebu za angažovanjem personalnog asistenta.
Značaj dobijenih rezultata može se prepoznati u kreiranju odgovarajućih i organizovanih mera podrške, koje bi mogle da doprinesu poboljšanju kvaliteta života u vezi sa zdravljem kod osoba sa multiplom sklerozom.
PB  - Resursni centar za specijalnu edukaciju
C3  - Zbornik rezimea -VII stručno-naučnog skupa sa međunarodnim učešćem "Aktuelnosti u edukaciji i rehabilitaciji osoba sa smetnjama u razvoju",Beograd,27-28.Novembar,2021
T1  - Analiza pokretljivosti kod osoba sa multiplom sklerozom na teritoriji grada Beograda
SP  - 50
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3928
ER  - 

@conference{
author = "Sretenović, Ivana and Pavlović, Jovana and Ivanović, Kristina",
year = "2021",
abstract = "U okviru kvaliteta života osoba obolelih od multiple skleroze pokretljivost se ističe kao jedan od značajnih parametara koji određuju nivo tog kvaliteta jer utiče na sposobnost suočavanja sa bolešću, učešće u aktivnostima svakodnevnog života i na produktivnost. Takođe, ovaj uticaj znatno je više prisutan kod osoba sa težim motoričkim oštećenjem u odnosu na osobe bez ovakvog oštećenja. 
Cilj rada je bio da se ispita nivo motoričkog funkcionisanja, kroz analizu pokretljivosti osoba sa multiplom sklerozom koje žive na teritoriji grada Beograda. Analizirana je baza podataka Društva multiple skleroze Srbije, a uzorak obuhvata oko 1500 ispitanika.
Rezultati su pokazali da je kod najvećeg broja osoba sa multiplom sklerozom prisutan samostalan ali otežan hod (36.30%), dok samostalano bez teškoća hoda 26.70%. Treću najbrojniju kategoriju čine osobe koje hodaju uz pomoć pomagala (16.54%), dok su kod ostalih kategorija prisutni daleko manji procenti, pa tako 11.08% hoda uz pomoć druge osobe, 4.34% osoba se ne kreće, 4.28% se kreće uz pomoć kolica koja vozi sam i 0.79% uz pomoć kolica koja vozi druga osoba. U svrhu  boljeg razumevanja načina kretanja ovih osoba, pregledana je i kategorija ortopedska pomogala koja je pokazala da najveći procenat članova ne koristi nikakva pomagala (63.66%), da 8.02% koristi invalidska kolica (mehanička/električna), da pomagala (štap i štake) koristi 21.74%, dok 5.85% spada pod podkategoriju drugo. Analiza potreba članova pokazala je da 11.11% zahteva pomoć u kući, dok 1.87% članova ima potrebu za angažovanjem personalnog asistenta.
Značaj dobijenih rezultata može se prepoznati u kreiranju odgovarajućih i organizovanih mera podrške, koje bi mogle da doprinesu poboljšanju kvaliteta života u vezi sa zdravljem kod osoba sa multiplom sklerozom.",
publisher = "Resursni centar za specijalnu edukaciju",
journal = "Zbornik rezimea -VII stručno-naučnog skupa sa međunarodnim učešćem "Aktuelnosti u edukaciji i rehabilitaciji osoba sa smetnjama u razvoju",Beograd,27-28.Novembar,2021",
title = "Analiza pokretljivosti kod osoba sa multiplom sklerozom na teritoriji grada Beograda",
pages = "50",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3928"
}

Sretenović, I., Pavlović, J.,& Ivanović, K.. (2021). Analiza pokretljivosti kod osoba sa multiplom sklerozom na teritoriji grada Beograda. in Zbornik rezimea -VII stručno-naučnog skupa sa međunarodnim učešćem "Aktuelnosti u edukaciji i rehabilitaciji osoba sa smetnjama u razvoju",Beograd,27-28.Novembar,2021
Resursni centar za specijalnu edukaciju., 50.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3928

Sretenović I, Pavlović J, Ivanović K. Analiza pokretljivosti kod osoba sa multiplom sklerozom na teritoriji grada Beograda. in Zbornik rezimea -VII stručno-naučnog skupa sa međunarodnim učešćem "Aktuelnosti u edukaciji i rehabilitaciji osoba sa smetnjama u razvoju",Beograd,27-28.Novembar,2021. 2021;:50.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3928 .

Sretenović, Ivana, Pavlović, Jovana, Ivanović, Kristina, "Analiza pokretljivosti kod osoba sa multiplom sklerozom na teritoriji grada Beograda" in Zbornik rezimea -VII stručno-naučnog skupa sa međunarodnim učešćem "Aktuelnosti u edukaciji i rehabilitaciji osoba sa smetnjama u razvoju",Beograd,27-28.Novembar,2021 (2021):50,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3928 .

TY  - CONF
AU  - Sretenović, Ivana
AU  - Potić, Srećko
AU  - Nedović, Goran
AU  - Karatošić, Andrijana
PY  - 2021
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3927
AB  - Bavljenje likovnim aktivnostima omogućava detetu, ali i odraslom razvoj svih aspekata ličnosti: kreativni, čulni, motorički, emocionalni, socijalni i saznajni. Značaj umetnosti za ličnu, socijalnu i kulturnu ekspresiju je vitalan, jer se na taj način oslobađaju emocije, imaginacija i intelekt. 
Projekat „Stvaralački kutak“ je bio osmišljen kao način da se zadovolje potrebe dece sa smetnjama u razvoju i osoba sa invaliditetom za aktivnošću, interaktivnošću, kreativnošću, za učešćem u kulturnim sadržajima, potrebom za kretanjem, stvaralaštvom, socijalnom participacijom, ali i potrebe za razvojem socijalnih veština, fine motorike i kognitivnih sposobnosti. Ovaj projekat je omogućio da učesnici budu aktivni stvaraoci u umetnosti i kulturi, primenom slikarskih, vajarskih i tehnika primenjenog dizajna, jer se osnovni cilj projekta ogledao u jačanju kapaciteta izabrane ciljne grupe za aktivno učešće u kreiranju kulturnih sadržaja. Na taj način omogućena je integracija u kulturne tokove, a kulturni sadržaji su se kreirali i posmatrali kao inkluzivni. Ovakav pristup je od izuzetne važnosti za široku društvenu uključenost vulnerabilnih grupa, kao i za promociju inkluzije kao neophodnog socijalnog procesa. 
Kao krajnji rezultat projekta organizovana je izložba na kojoj su predstavljeni radovi i proizvodi nastali na radionicama.
PB  - Resursni centar za specijalnu edukaciju
C3  - Zbornik rezimea VII stručno-naučnog skupa sa međunarodnim učešćem "Aktuelnosti u edukaciji i rehabilitaciji osoba sa smetnjama u razvoju"
T1  - Stvaralački kutak - preliminarno saopštenje
SP  - 78
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3927
ER  - 

@conference{
author = "Sretenović, Ivana and Potić, Srećko and Nedović, Goran and Karatošić, Andrijana",
year = "2021",
abstract = "Bavljenje likovnim aktivnostima omogućava detetu, ali i odraslom razvoj svih aspekata ličnosti: kreativni, čulni, motorički, emocionalni, socijalni i saznajni. Značaj umetnosti za ličnu, socijalnu i kulturnu ekspresiju je vitalan, jer se na taj način oslobađaju emocije, imaginacija i intelekt. 
Projekat „Stvaralački kutak“ je bio osmišljen kao način da se zadovolje potrebe dece sa smetnjama u razvoju i osoba sa invaliditetom za aktivnošću, interaktivnošću, kreativnošću, za učešćem u kulturnim sadržajima, potrebom za kretanjem, stvaralaštvom, socijalnom participacijom, ali i potrebe za razvojem socijalnih veština, fine motorike i kognitivnih sposobnosti. Ovaj projekat je omogućio da učesnici budu aktivni stvaraoci u umetnosti i kulturi, primenom slikarskih, vajarskih i tehnika primenjenog dizajna, jer se osnovni cilj projekta ogledao u jačanju kapaciteta izabrane ciljne grupe za aktivno učešće u kreiranju kulturnih sadržaja. Na taj način omogućena je integracija u kulturne tokove, a kulturni sadržaji su se kreirali i posmatrali kao inkluzivni. Ovakav pristup je od izuzetne važnosti za široku društvenu uključenost vulnerabilnih grupa, kao i za promociju inkluzije kao neophodnog socijalnog procesa. 
Kao krajnji rezultat projekta organizovana je izložba na kojoj su predstavljeni radovi i proizvodi nastali na radionicama.",
publisher = "Resursni centar za specijalnu edukaciju",
journal = "Zbornik rezimea VII stručno-naučnog skupa sa međunarodnim učešćem "Aktuelnosti u edukaciji i rehabilitaciji osoba sa smetnjama u razvoju"",
title = "Stvaralački kutak - preliminarno saopštenje",
pages = "78",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3927"
}

Sretenović, I., Potić, S., Nedović, G.,& Karatošić, A.. (2021). Stvaralački kutak - preliminarno saopštenje. in Zbornik rezimea VII stručno-naučnog skupa sa međunarodnim učešćem "Aktuelnosti u edukaciji i rehabilitaciji osoba sa smetnjama u razvoju"
Resursni centar za specijalnu edukaciju., 78.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3927

Sretenović I, Potić S, Nedović G, Karatošić A. Stvaralački kutak - preliminarno saopštenje. in Zbornik rezimea VII stručno-naučnog skupa sa međunarodnim učešćem "Aktuelnosti u edukaciji i rehabilitaciji osoba sa smetnjama u razvoju". 2021;:78.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3927 .

Sretenović, Ivana, Potić, Srećko, Nedović, Goran, Karatošić, Andrijana, "Stvaralački kutak - preliminarno saopštenje" in Zbornik rezimea VII stručno-naučnog skupa sa međunarodnim učešćem "Aktuelnosti u edukaciji i rehabilitaciji osoba sa smetnjama u razvoju" (2021):78,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3927 .

TY  - CONF
AU  - Sretenović, Ivana
PY  - 2021
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3929
AB  - Povećanjem fizičke aktivnosti osoba sa invaliditetom i preventivno-korektivnim radom direktno se utiče na stepen samostalnosti osoba sa invaliditetom, jača se otpornost organizma i povećavaju se opšte funkcionalne sposobnosti ovih osoba. Istovremeno,  razvijaju se poželjni oblici ponašanja i veća socijalna kompetencija. Preventivno-korektivni rad daje rezultate na zdravstvenom, socijalnom i edukativnom planu i u krajnjoj instanci smanjuje budžetska izdvajanja porodica osoba sa invaliditetom u oblasti rehabilitacije i  socijalne integracije. 
Ovaj projekat je bio namenjen osobama sa motoričkim i kognitivnim smetnjama i poremećajima (deca i odrasle osobe sa cerebralnom paralizom, osobe sa multiplom sklerozom, deca i odrasle osobe sa intelektualnom ometenošću) koje nisu integrisane u postojeća sistemska rešenja socijalne i zdravstvene zaštite kao ni u programe nevladinih organizacija. Na osnovu rezultata prve faze programa u kojoj su evidentirane, a zatim pregledane/testirane osobe iz ciljne grupe, kreirani su protokoli rada i individualni protokoli praćenja, kao i individualni tretmani za svakog korisnika. Na osnovu procene funkcionalnog statusa korisnika, koja je ukazala na limitiranost, pre svega, motoričke aktivnosti, uključivanje ovih osoba u programe preventivno korektivnog rada je bilo sasvim opravdano. Povećana fizička aktivnost i preventivno korektivni tretman direktno su uticali na korekcije postojećih i prevenciju pojave novih deformiteta, jačanje i otpornost organizma i povećanje opšte funkcionalne sposobnosti i zdrastvenih kapacitete ovih osoba. 
Realizacija planiranih aktivnosti projekta, koje suštinski predstavljaju alternativne oblike zdravstvene i socijalne zaštite, dovela je do smanjenja porodičnih budžetskih izdvajanja u oblasti nege, pomoći i lečenja osoba sa invaliditetom i uticala je na poboljšanje kvaliteta života osoba sa invaliditetom i njihovih porodica.
PB  - Resursni centar za specijalnu edukaciju
C3  - Zbornik rezimea VII stručno-naučnog skupa sa međunarodnim učešćem "Aktuelnosti u edukaciji i rehabilitaciji osoba sa smetnjama u razvoju"
T1  - Preventivno-korektivni rad za osobe sa smetnjama u motoričkom i kognitivnom funkcionisanju - prikaz rezultata projekta
SP  - 33
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3929
ER  - 

@conference{
author = "Sretenović, Ivana",
year = "2021",
abstract = "Povećanjem fizičke aktivnosti osoba sa invaliditetom i preventivno-korektivnim radom direktno se utiče na stepen samostalnosti osoba sa invaliditetom, jača se otpornost organizma i povećavaju se opšte funkcionalne sposobnosti ovih osoba. Istovremeno,  razvijaju se poželjni oblici ponašanja i veća socijalna kompetencija. Preventivno-korektivni rad daje rezultate na zdravstvenom, socijalnom i edukativnom planu i u krajnjoj instanci smanjuje budžetska izdvajanja porodica osoba sa invaliditetom u oblasti rehabilitacije i  socijalne integracije. 
Ovaj projekat je bio namenjen osobama sa motoričkim i kognitivnim smetnjama i poremećajima (deca i odrasle osobe sa cerebralnom paralizom, osobe sa multiplom sklerozom, deca i odrasle osobe sa intelektualnom ometenošću) koje nisu integrisane u postojeća sistemska rešenja socijalne i zdravstvene zaštite kao ni u programe nevladinih organizacija. Na osnovu rezultata prve faze programa u kojoj su evidentirane, a zatim pregledane/testirane osobe iz ciljne grupe, kreirani su protokoli rada i individualni protokoli praćenja, kao i individualni tretmani za svakog korisnika. Na osnovu procene funkcionalnog statusa korisnika, koja je ukazala na limitiranost, pre svega, motoričke aktivnosti, uključivanje ovih osoba u programe preventivno korektivnog rada je bilo sasvim opravdano. Povećana fizička aktivnost i preventivno korektivni tretman direktno su uticali na korekcije postojećih i prevenciju pojave novih deformiteta, jačanje i otpornost organizma i povećanje opšte funkcionalne sposobnosti i zdrastvenih kapacitete ovih osoba. 
Realizacija planiranih aktivnosti projekta, koje suštinski predstavljaju alternativne oblike zdravstvene i socijalne zaštite, dovela je do smanjenja porodičnih budžetskih izdvajanja u oblasti nege, pomoći i lečenja osoba sa invaliditetom i uticala je na poboljšanje kvaliteta života osoba sa invaliditetom i njihovih porodica.",
publisher = "Resursni centar za specijalnu edukaciju",
journal = "Zbornik rezimea VII stručno-naučnog skupa sa međunarodnim učešćem "Aktuelnosti u edukaciji i rehabilitaciji osoba sa smetnjama u razvoju"",
title = "Preventivno-korektivni rad za osobe sa smetnjama u motoričkom i kognitivnom funkcionisanju - prikaz rezultata projekta",
pages = "33",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3929"
}

Sretenović, I.. (2021). Preventivno-korektivni rad za osobe sa smetnjama u motoričkom i kognitivnom funkcionisanju - prikaz rezultata projekta. in Zbornik rezimea VII stručno-naučnog skupa sa međunarodnim učešćem "Aktuelnosti u edukaciji i rehabilitaciji osoba sa smetnjama u razvoju"
Resursni centar za specijalnu edukaciju., 33.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3929

Sretenović I. Preventivno-korektivni rad za osobe sa smetnjama u motoričkom i kognitivnom funkcionisanju - prikaz rezultata projekta. in Zbornik rezimea VII stručno-naučnog skupa sa međunarodnim učešćem "Aktuelnosti u edukaciji i rehabilitaciji osoba sa smetnjama u razvoju". 2021;:33.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3929 .

Sretenović, Ivana, "Preventivno-korektivni rad za osobe sa smetnjama u motoričkom i kognitivnom funkcionisanju - prikaz rezultata projekta" in Zbornik rezimea VII stručno-naučnog skupa sa međunarodnim učešćem "Aktuelnosti u edukaciji i rehabilitaciji osoba sa smetnjama u razvoju" (2021):33,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3929 .

TY  - CONF
AU  - Nedović, Goran
PY  - 2021
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3926
AB  - „Psihosocijalna podrška osobama sa intelektualnom ometenošću i njihovim porodicama” je projekat koji je usmeren na pružanje pomoći i podrške osobama sa invaliditetom i njihovim porodicama u rešavanju praktičnih problema svakodnevnog života, koji mogu biti različite prirode uzrokovani oštećenjem, kao zdravstvenim problemom ili socijalnim nesnalaženjem i inhibiranošću. Psihosocijalna podrška zasnovana je na stvarnim potrebama osoba sa intelektualnom ometenošću i potrebama njihovih porodica. Osnovni elementi ovog projekta su edukacija pružaoca usluga, odnosno edukacija terapeuta psihosocijalne podrške, psihosocijalna podrška (kroz izradu individualnih programa i pružanja konkretnog vida podrške), integracija i inkluzija. 
Rezultati istraživačkog dela projekta pokazuju da potrebu za stalnim psihosocijalnim tretmanom ima 66,7% osoba sa intelektualnom ometenošću, dok potrebu za povremenim interventnim psihosocijalnim tretmanom ima 56,3% članova porodica osoba sa intelektualnom ometenošću. Kada je reč o vrsti psihosocijalne potrebe, najveći broj osoba sa intelektualnom ometenošću navodi da je to savetovanje (66,7%), dok po 33,3% navode da im je potrebna podrška u društvenoj oblasti, u ostvarivanju prava i rešavanju zdravstvenih problema. U grupi članova porodica osoba sa intelektualnom ometenošću, najviše je onih koji imaju potrebu za savetodavnom podrškom (68,8%), zatim za psihoterapijom i motivacijom (56,3%), stručnom supervizijom (31,3%), edukacijom (25%) i podrškom u rešavanju zdravstvenih problema (18,8%). Kao najželjenija tehnika tretmana ističe se individualni rad (88,2% članova porodice i 66,7% osoba sa intelektualnom ometenošću). 
Krajnji cilj ovog projekta bio je poboljšanje zdravlja, kako psihičkog tako i fizičkog, što je doprinelo povećanju kvaliteta života i socijalne uključenosti kako samih osoba sa intelektualnom ometenošću, tako i njihovih porodica.
PB  - Resursni centar za specijalnu edukaciju
C3  - Zbornik rezimea VII stručno-naučnog skupa sa međunarodnim učešćem "Aktuelnosti u edukaciji i rehabilitaciji osoba sa smetnjama u razvoju"
T1  - Psihosocijalna podrška osobama sa intelektualnom ometenošću i njihovim porodicama - prikaz rezultata projekta
SP  - 42
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3926
ER  - 

@conference{
author = "Nedović, Goran",
year = "2021",
abstract = "„Psihosocijalna podrška osobama sa intelektualnom ometenošću i njihovim porodicama” je projekat koji je usmeren na pružanje pomoći i podrške osobama sa invaliditetom i njihovim porodicama u rešavanju praktičnih problema svakodnevnog života, koji mogu biti različite prirode uzrokovani oštećenjem, kao zdravstvenim problemom ili socijalnim nesnalaženjem i inhibiranošću. Psihosocijalna podrška zasnovana je na stvarnim potrebama osoba sa intelektualnom ometenošću i potrebama njihovih porodica. Osnovni elementi ovog projekta su edukacija pružaoca usluga, odnosno edukacija terapeuta psihosocijalne podrške, psihosocijalna podrška (kroz izradu individualnih programa i pružanja konkretnog vida podrške), integracija i inkluzija. 
Rezultati istraživačkog dela projekta pokazuju da potrebu za stalnim psihosocijalnim tretmanom ima 66,7% osoba sa intelektualnom ometenošću, dok potrebu za povremenim interventnim psihosocijalnim tretmanom ima 56,3% članova porodica osoba sa intelektualnom ometenošću. Kada je reč o vrsti psihosocijalne potrebe, najveći broj osoba sa intelektualnom ometenošću navodi da je to savetovanje (66,7%), dok po 33,3% navode da im je potrebna podrška u društvenoj oblasti, u ostvarivanju prava i rešavanju zdravstvenih problema. U grupi članova porodica osoba sa intelektualnom ometenošću, najviše je onih koji imaju potrebu za savetodavnom podrškom (68,8%), zatim za psihoterapijom i motivacijom (56,3%), stručnom supervizijom (31,3%), edukacijom (25%) i podrškom u rešavanju zdravstvenih problema (18,8%). Kao najželjenija tehnika tretmana ističe se individualni rad (88,2% članova porodice i 66,7% osoba sa intelektualnom ometenošću). 
Krajnji cilj ovog projekta bio je poboljšanje zdravlja, kako psihičkog tako i fizičkog, što je doprinelo povećanju kvaliteta života i socijalne uključenosti kako samih osoba sa intelektualnom ometenošću, tako i njihovih porodica.",
publisher = "Resursni centar za specijalnu edukaciju",
journal = "Zbornik rezimea VII stručno-naučnog skupa sa međunarodnim učešćem "Aktuelnosti u edukaciji i rehabilitaciji osoba sa smetnjama u razvoju"",
title = "Psihosocijalna podrška osobama sa intelektualnom ometenošću i njihovim porodicama - prikaz rezultata projekta",
pages = "42",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3926"
}

Nedović, G.. (2021). Psihosocijalna podrška osobama sa intelektualnom ometenošću i njihovim porodicama - prikaz rezultata projekta. in Zbornik rezimea VII stručno-naučnog skupa sa međunarodnim učešćem "Aktuelnosti u edukaciji i rehabilitaciji osoba sa smetnjama u razvoju"
Resursni centar za specijalnu edukaciju., 42.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3926

Nedović G. Psihosocijalna podrška osobama sa intelektualnom ometenošću i njihovim porodicama - prikaz rezultata projekta. in Zbornik rezimea VII stručno-naučnog skupa sa međunarodnim učešćem "Aktuelnosti u edukaciji i rehabilitaciji osoba sa smetnjama u razvoju". 2021;:42.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3926 .

Nedović, Goran, "Psihosocijalna podrška osobama sa intelektualnom ometenošću i njihovim porodicama - prikaz rezultata projekta" in Zbornik rezimea VII stručno-naučnog skupa sa međunarodnim učešćem "Aktuelnosti u edukaciji i rehabilitaciji osoba sa smetnjama u razvoju" (2021):42,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3926 .