Stanojević, Nina

Link to this page

Authority KeyName Variants
0ebe9ea5-6413-40a2-9a54-0a5edb0b36fa
  • Stanojević, Nina (3)
Projects

Author's Bibliography

Exploring factors of stress level in parents of children with autistic spectrum disorder

Stanojević, Nina; Fatić, Saška; Stokić, Miodrag

(Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, 2017)

TY  - JOUR
AU  - Stanojević, Nina
AU  - Fatić, Saška
AU  - Stokić, Miodrag
PY  - 2017
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3383
AB  - In addition to difficulties in social interaction and communication,
children with autistic spectrum disorder (ASD) also exhibit behaviors
that interfere with daily activities and are difficult to control, which
can lead to disturbances in the household and extended family. The
child’s limited social, emotional and communicative abilities, their
unequal cognitive development and maladaptive behaviors are a
source of stress for parents. The goal of our study was to assess the
level of stress in parents of children with ASD in relation to gender,
education, age of parents, the child’s age, and speech and language
skills. The sample of this study consisted of 40 parents (20 mothers
and 20 fathers) 21 to 56 years of age. All respondents were parents of
children with ASD; 22 were parents of children receiving treatment
at the Institute for Experimental Phonetics and Speech Pathology
„Đorđe Kostić“ and 18 parents were members of the Association of
parents of children with autism. In this study, we used The Parental Stress Scale (Berry & Jones, 1995) to assess the level of stress among
parents. The results show that there are no statistically significant
differences in the level of stress in relation to parental sex, parental age,
the child’s age and child’s expressive language development. We found
a statistically significant effect of parental education level (p=0.005),
child’s receptive language development (p=0.008), and child’s verbal
communication development (p=0.015) on parental stress level.
Parental lower education level, child’s inability to understand speech,
and undeveloped verbal communication of the child can lead to greater
parental stress. The stress of parents can significantly complicate and
slow down the process of child rehabilitation. It is important to know
that it is equally necessary to support fathers and mothers, parents
of all ages, parents of children of all ages and different speech and
language skills and that particular attention should be given to
parents with lower education.
AB  - Pored poteškoća u oblasti socijalne interakcije i komunikacije,
deca sa autističkim spektrom poremećaja (ASP) ispoljavaju ponašanje
koja ometa svakodnevne aktivnosti, što može dovesti do teškoća u
funkcionisanju uže i šire porodice. Ograničene socijalne, emotivne i
komunikativne sposobnosti dece sa ASP, njihov neujednačen kognitivni
razvoj i maladaptivno ponašanje su izvor stresa za roditelje.
Cilj našeg istraživanja bio je da se proceni nivo stresa kod roditelja
dece sa ASP u odnosu na pol, uzrast, obrazovanje i starost roditelja
kao i u odnosu na govorno-jezičke sposobnosti deteta (ekspresivni/
receptivni govor, upotreba govora u službi komunikacije). Uzorak je
činilo 40 roditelja (20 majki i 20 očeva) starosti od 21 do 56 godina. Svi
ispitanici su bili roditelji dece sa ASP, od kojih je 22 roditelja dece koja
su na tretmanu u Institutu za eksperimentalnu fonetiku i patologiju
govora “Đorđe Kostić” i 18 roditelja koji su članovi Udruženja roditelja
dece sa autizmom. U ovoj studiji, koristili smo Skalu za procenu nivoa
roditeljskog stresa (Parental Stress Scale – Berry & Jones, 1995). Rezultati
pokazuju da ne postoje statistički značajne razlike u nivou roditeljskog
stresa u odnosu na pol i starost roditelja, uzrast deteta i razvijenost
ekspresivnog govora. Na nivo roditeljskog stresa dece sa ASP značajno
utiču nivo obrazovanja roditelja (p=0,005), razvijenost receptivnog
govora (p=0,008), i razvijenost verbalne komunikacije kod deteta
(p=0,015). Niži obrazovni nivo i teškoće u produkciji i razumevanju
govora kod deteta mogu da budu uzrok višeg nivoa roditeljskog stresa.
Primenom linearne regresije utvrđeno je da stepen obrazovanja roditelja
i razvijenosti razumevanja (receptivni govor) govora kod deteta, kao
prediktori predstavljaju statistički značajno prediktivan model kojim
se može predvideti nivo roditeljskog stresa. Roditeljski stres može
značajno komplikovati i usporiti proces rehabilitacije deteta. Važno je znati da je pomoć i podrška podjednako potrebna roditeljima različitih
starosnih grupa, roditeljima dece različite starosti i različitih verbalnih
sposobnosti. Posebno je potrebna podrška i pomoć roditeljima nižeg
obrazovanja.
PB  - Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju
T2  - Specijalna edukacija i rehabilitacija
T1  - Exploring factors of stress level in parents of children with autistic spectrum disorder
T1  - Ispitivanje faktora stresa kod roditelja dece sa autističnim spektrom poremećaja
EP  - 463
IS  - 4
SP  - 463
VL  - 16
DO  - 10.5937/specedreh16-13861
ER  - 
@article{
author = "Stanojević, Nina and Fatić, Saška and Stokić, Miodrag",
year = "2017",
abstract = "In addition to difficulties in social interaction and communication,
children with autistic spectrum disorder (ASD) also exhibit behaviors
that interfere with daily activities and are difficult to control, which
can lead to disturbances in the household and extended family. The
child’s limited social, emotional and communicative abilities, their
unequal cognitive development and maladaptive behaviors are a
source of stress for parents. The goal of our study was to assess the
level of stress in parents of children with ASD in relation to gender,
education, age of parents, the child’s age, and speech and language
skills. The sample of this study consisted of 40 parents (20 mothers
and 20 fathers) 21 to 56 years of age. All respondents were parents of
children with ASD; 22 were parents of children receiving treatment
at the Institute for Experimental Phonetics and Speech Pathology
„Đorđe Kostić“ and 18 parents were members of the Association of
parents of children with autism. In this study, we used The Parental Stress Scale (Berry & Jones, 1995) to assess the level of stress among
parents. The results show that there are no statistically significant
differences in the level of stress in relation to parental sex, parental age,
the child’s age and child’s expressive language development. We found
a statistically significant effect of parental education level (p=0.005),
child’s receptive language development (p=0.008), and child’s verbal
communication development (p=0.015) on parental stress level.
Parental lower education level, child’s inability to understand speech,
and undeveloped verbal communication of the child can lead to greater
parental stress. The stress of parents can significantly complicate and
slow down the process of child rehabilitation. It is important to know
that it is equally necessary to support fathers and mothers, parents
of all ages, parents of children of all ages and different speech and
language skills and that particular attention should be given to
parents with lower education., Pored poteškoća u oblasti socijalne interakcije i komunikacije,
deca sa autističkim spektrom poremećaja (ASP) ispoljavaju ponašanje
koja ometa svakodnevne aktivnosti, što može dovesti do teškoća u
funkcionisanju uže i šire porodice. Ograničene socijalne, emotivne i
komunikativne sposobnosti dece sa ASP, njihov neujednačen kognitivni
razvoj i maladaptivno ponašanje su izvor stresa za roditelje.
Cilj našeg istraživanja bio je da se proceni nivo stresa kod roditelja
dece sa ASP u odnosu na pol, uzrast, obrazovanje i starost roditelja
kao i u odnosu na govorno-jezičke sposobnosti deteta (ekspresivni/
receptivni govor, upotreba govora u službi komunikacije). Uzorak je
činilo 40 roditelja (20 majki i 20 očeva) starosti od 21 do 56 godina. Svi
ispitanici su bili roditelji dece sa ASP, od kojih je 22 roditelja dece koja
su na tretmanu u Institutu za eksperimentalnu fonetiku i patologiju
govora “Đorđe Kostić” i 18 roditelja koji su članovi Udruženja roditelja
dece sa autizmom. U ovoj studiji, koristili smo Skalu za procenu nivoa
roditeljskog stresa (Parental Stress Scale – Berry & Jones, 1995). Rezultati
pokazuju da ne postoje statistički značajne razlike u nivou roditeljskog
stresa u odnosu na pol i starost roditelja, uzrast deteta i razvijenost
ekspresivnog govora. Na nivo roditeljskog stresa dece sa ASP značajno
utiču nivo obrazovanja roditelja (p=0,005), razvijenost receptivnog
govora (p=0,008), i razvijenost verbalne komunikacije kod deteta
(p=0,015). Niži obrazovni nivo i teškoće u produkciji i razumevanju
govora kod deteta mogu da budu uzrok višeg nivoa roditeljskog stresa.
Primenom linearne regresije utvrđeno je da stepen obrazovanja roditelja
i razvijenosti razumevanja (receptivni govor) govora kod deteta, kao
prediktori predstavljaju statistički značajno prediktivan model kojim
se može predvideti nivo roditeljskog stresa. Roditeljski stres može
značajno komplikovati i usporiti proces rehabilitacije deteta. Važno je znati da je pomoć i podrška podjednako potrebna roditeljima različitih
starosnih grupa, roditeljima dece različite starosti i različitih verbalnih
sposobnosti. Posebno je potrebna podrška i pomoć roditeljima nižeg
obrazovanja.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju",
journal = "Specijalna edukacija i rehabilitacija",
title = "Exploring factors of stress level in parents of children with autistic spectrum disorder, Ispitivanje faktora stresa kod roditelja dece sa autističnim spektrom poremećaja",
pages = "463-463",
number = "4",
volume = "16",
doi = "10.5937/specedreh16-13861"
}
Stanojević, N., Fatić, S.,& Stokić, M.. (2017). Exploring factors of stress level in parents of children with autistic spectrum disorder. in Specijalna edukacija i rehabilitacija
Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju., 16(4), 463-463.
https://doi.org/10.5937/specedreh16-13861
Stanojević N, Fatić S, Stokić M. Exploring factors of stress level in parents of children with autistic spectrum disorder. in Specijalna edukacija i rehabilitacija. 2017;16(4):463-463.
doi:10.5937/specedreh16-13861 .
Stanojević, Nina, Fatić, Saška, Stokić, Miodrag, "Exploring factors of stress level in parents of children with autistic spectrum disorder" in Specijalna edukacija i rehabilitacija, 16, no. 4 (2017):463-463,
https://doi.org/10.5937/specedreh16-13861 . .
12

Korelacija brzine čitanja, broja grešaka i razumevanja pročitanog kod dece mlađeg školskog uzrasta

Stanojević, Nina; Golubović, Slavica; Panić, Marijana; Mitrović, Milana; Stokić, Miodrag

(2017)

TY  - JOUR
AU  - Stanojević, Nina
AU  - Golubović, Slavica
AU  - Panić, Marijana
AU  - Mitrović, Milana
AU  - Stokić, Miodrag
PY  - 2017
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2699
T2  - Pedagogija
T1  - Korelacija brzine čitanja, broja grešaka i razumevanja pročitanog kod dece mlađeg školskog uzrasta
EP  - 524
IS  - 4
SP  - 514
VL  - 72
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2699
ER  - 
@article{
author = "Stanojević, Nina and Golubović, Slavica and Panić, Marijana and Mitrović, Milana and Stokić, Miodrag",
year = "2017",
journal = "Pedagogija",
title = "Korelacija brzine čitanja, broja grešaka i razumevanja pročitanog kod dece mlađeg školskog uzrasta",
pages = "524-514",
number = "4",
volume = "72",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2699"
}
Stanojević, N., Golubović, S., Panić, M., Mitrović, M.,& Stokić, M.. (2017). Korelacija brzine čitanja, broja grešaka i razumevanja pročitanog kod dece mlađeg školskog uzrasta. in Pedagogija, 72(4), 514-524.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2699
Stanojević N, Golubović S, Panić M, Mitrović M, Stokić M. Korelacija brzine čitanja, broja grešaka i razumevanja pročitanog kod dece mlađeg školskog uzrasta. in Pedagogija. 2017;72(4):514-524.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2699 .
Stanojević, Nina, Golubović, Slavica, Panić, Marijana, Mitrović, Milana, Stokić, Miodrag, "Korelacija brzine čitanja, broja grešaka i razumevanja pročitanog kod dece mlađeg školskog uzrasta" in Pedagogija, 72, no. 4 (2017):514-524,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2699 .

Primena augmentativne i alternativne komunikacije kod osoba sa oštećenjem vida koje su na logopedskom tretmanu

Stanojević, Nina; Stanimirović, Dragana

(Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation, 2015)

TY  - CONF
AU  - Stanojević, Nina
AU  - Stanimirović, Dragana
PY  - 2015
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/4221
AB  - Svrha augmentativne i alternativne komunikacije (AAC) je da na-
doknadi ili potpomogne verbalnu komunikaciju. Svrha našeg rada je da
ukaže na značaj upotrebe AAC kod osoba sa oštećenjem vida koje imaju
ozbiljne govorno-jezičke poremećaje. U literaturi je oštećenje vida opi-
sano kao komunikaciona barijera. Svet u kome živimo prilagođen je oso-
bama koje vide. Vizuelni analizator ima ulogu sintetizatora… Ipak,
oštećenje vida ne dovodi nužno do poremećaja u komunikaciji čak ni
onda kada je nastalo u prelingvalnom periodu. Ključnu kompenzatornu
ulogu imaju bogata senzo-motorna iskustva i praktično-situaciona
komunikacija. Međutim, dodatna smetnja ili oštećenje ometa alter-
nativne puteve komunikacije i sticanja iskustva. Kada je višestruko
ometena osoba sa oštećenjem vida na logopedskom tretmanu potrebno
je: identifikovati komunikativne potrebe korisnika, proceniti nje-
gove/njene govorno-jezičke i druge sposobnosti, identifikovati stra-
tegije i moguće prepreke u implementaciji AAC metoda, kreirati plan
intervencije i implementacije. Sredstva AAC koja se mogu primeniti
kod osoba sa oštećenjem vida, ili su upravo njima namenjena, su raznovrsna
i stalno se usavršavaju. Da li to znači da je ostvaren san zagovornika
socijalnog modela ometenosti (da je ovim osobama omogućeno da učestvuju
u životu društvene zajednice ravnopravno sa drugim njenim pripadnici-
ma)?! Ukoliko osoba sa oštećenjem vida koja ima potrebu za AAC razvije
komunikaciju pomoću neke od ovih metoda, ali ne može ili nema prava da je
primenjuje u određenim situacijama ili na određenim mestima onda je ona
ugnjetavana i nema ista prava kao ostali članovi te zajednice.
AB  - Purpose of augmentative and alternative communication (AAC) is to compensate
or supplement verbal communication. Aim of this paper is to point out an importance
of using AAC in persons with visual impairment who have serious speech and
language disorders. Visual impairment is described in literature as a communication
barrier. World is adapted for sighted people. A visual analyst plays role of synthesizer
etc. Nevertheless, a disorder in communication is not necessarily caused by visual
impairment, even if it has appeared in prelinguistic period. Ample sensory-motor
experience and practically-situational communication have crucial compensatory
role. However, additional impediment or impairment hinderes alternative ways of
communication and acquiring experience. During speech therapy with multidisabled
visual impaired user it is necessary: to identify user’s communicative needs, to assess
her/his speach and language and other abilities, to identify strategies and possible
obstacles for implementation of the AAC method, to create the plan of intervention
and implementation. There are some heterogeneous AAC devices made for visual
impaired persons or applicable in that subpopulation. Those devices are improved
continually. Does it mean that the dream of social disability model advocates came true
(social participation of those people is as equal as others)?! Visually impaired person
who developed communication with the help of the AAC devices and still needs its
support, cannot or may not use them in certain situations or certain places. In that case,
that person is oppressed and has not the same rights as the other members of society.
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation
C3  - Zbornik radova - „Novine u proceni i tretmanu osoba sa oštećenjem vida“, Beograd, Srbija,.2015
T1  - Primena augmentativne i alternativne komunikacije kod osoba sa oštećenjem vida koje su na logopedskom tretmanu
T1  - Application of augmentative and alternative communication in persons with visual impairment who are at speech therapy
EP  - 59
SP  - 41
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4221
ER  - 
@conference{
author = "Stanojević, Nina and Stanimirović, Dragana",
year = "2015",
abstract = "Svrha augmentativne i alternativne komunikacije (AAC) je da na-
doknadi ili potpomogne verbalnu komunikaciju. Svrha našeg rada je da
ukaže na značaj upotrebe AAC kod osoba sa oštećenjem vida koje imaju
ozbiljne govorno-jezičke poremećaje. U literaturi je oštećenje vida opi-
sano kao komunikaciona barijera. Svet u kome živimo prilagođen je oso-
bama koje vide. Vizuelni analizator ima ulogu sintetizatora… Ipak,
oštećenje vida ne dovodi nužno do poremećaja u komunikaciji čak ni
onda kada je nastalo u prelingvalnom periodu. Ključnu kompenzatornu
ulogu imaju bogata senzo-motorna iskustva i praktično-situaciona
komunikacija. Međutim, dodatna smetnja ili oštećenje ometa alter-
nativne puteve komunikacije i sticanja iskustva. Kada je višestruko
ometena osoba sa oštećenjem vida na logopedskom tretmanu potrebno
je: identifikovati komunikativne potrebe korisnika, proceniti nje-
gove/njene govorno-jezičke i druge sposobnosti, identifikovati stra-
tegije i moguće prepreke u implementaciji AAC metoda, kreirati plan
intervencije i implementacije. Sredstva AAC koja se mogu primeniti
kod osoba sa oštećenjem vida, ili su upravo njima namenjena, su raznovrsna
i stalno se usavršavaju. Da li to znači da je ostvaren san zagovornika
socijalnog modela ometenosti (da je ovim osobama omogućeno da učestvuju
u životu društvene zajednice ravnopravno sa drugim njenim pripadnici-
ma)?! Ukoliko osoba sa oštećenjem vida koja ima potrebu za AAC razvije
komunikaciju pomoću neke od ovih metoda, ali ne može ili nema prava da je
primenjuje u određenim situacijama ili na određenim mestima onda je ona
ugnjetavana i nema ista prava kao ostali članovi te zajednice., Purpose of augmentative and alternative communication (AAC) is to compensate
or supplement verbal communication. Aim of this paper is to point out an importance
of using AAC in persons with visual impairment who have serious speech and
language disorders. Visual impairment is described in literature as a communication
barrier. World is adapted for sighted people. A visual analyst plays role of synthesizer
etc. Nevertheless, a disorder in communication is not necessarily caused by visual
impairment, even if it has appeared in prelinguistic period. Ample sensory-motor
experience and practically-situational communication have crucial compensatory
role. However, additional impediment or impairment hinderes alternative ways of
communication and acquiring experience. During speech therapy with multidisabled
visual impaired user it is necessary: to identify user’s communicative needs, to assess
her/his speach and language and other abilities, to identify strategies and possible
obstacles for implementation of the AAC method, to create the plan of intervention
and implementation. There are some heterogeneous AAC devices made for visual
impaired persons or applicable in that subpopulation. Those devices are improved
continually. Does it mean that the dream of social disability model advocates came true
(social participation of those people is as equal as others)?! Visually impaired person
who developed communication with the help of the AAC devices and still needs its
support, cannot or may not use them in certain situations or certain places. In that case,
that person is oppressed and has not the same rights as the other members of society.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation",
journal = "Zbornik radova - „Novine u proceni i tretmanu osoba sa oštećenjem vida“, Beograd, Srbija,.2015",
title = "Primena augmentativne i alternativne komunikacije kod osoba sa oštećenjem vida koje su na logopedskom tretmanu, Application of augmentative and alternative communication in persons with visual impairment who are at speech therapy",
pages = "59-41",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4221"
}
Stanojević, N.,& Stanimirović, D.. (2015). Primena augmentativne i alternativne komunikacije kod osoba sa oštećenjem vida koje su na logopedskom tretmanu. in Zbornik radova - „Novine u proceni i tretmanu osoba sa oštećenjem vida“, Beograd, Srbija,.2015
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation., 41-59.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4221
Stanojević N, Stanimirović D. Primena augmentativne i alternativne komunikacije kod osoba sa oštećenjem vida koje su na logopedskom tretmanu. in Zbornik radova - „Novine u proceni i tretmanu osoba sa oštećenjem vida“, Beograd, Srbija,.2015. 2015;:41-59.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4221 .
Stanojević, Nina, Stanimirović, Dragana, "Primena augmentativne i alternativne komunikacije kod osoba sa oštećenjem vida koje su na logopedskom tretmanu" in Zbornik radova - „Novine u proceni i tretmanu osoba sa oštećenjem vida“, Beograd, Srbija,.2015 (2015):41-59,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4221 .