Martać, Valentina

Link to this page

Authority KeyName Variants
orcid::0000-0002-9109-7850
  • Martać, Valentina (11)
Projects

Author's Bibliography

Očekivana podrška porodice i prijatelja roditeljima dece sa smetnjama u razvoju

Vučinić, Vesna; Martać, Valentina; Anđelković, Marija

(Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation, 2022)

TY  - JOUR
AU  - Vučinić, Vesna
AU  - Martać, Valentina
AU  - Anđelković, Marija
PY  - 2022
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/4632
AB  - Uvod: Neformalna i formalna podrška roditeljima dece sa smetnjama u razvoju ima
višestruk uticaj na porodično funkcionisanje i zadovoljstvo životom članova porodice.
Cilj: Cilj istraživanja je utvrđivanje u kojoj meri roditelji dece sa smetnjama u razvoju
očekuju podršku od porodice i prijatelja. Metod: Uzorak u istraživanju činilo je 65
roditelja dece sa smetnjama u razvoju, većina su bile majke (f = 62, P = 95.4%). Ispitivanje
očekivane podrške članova porodice i prijatelja izvršeno je korišćenjem skale Socijalna
podrška – ponašanje (The Social Support Behaviors – SS-B; Vaux et al., 1987). Rezultati:
Primenom deskriptivne statistike utvrđeno je da roditelji manje računaju na podršku
prijatelja, podrška porodice je u prvom planu. Roditelji dece sa višestrukom ometenošću,
nezaposleni i roditelji koji žive u seoskoj sredini imaju niža očekivanja od ostalih grupa
da će ih podržati porodica i prijatelji. Najniža očekivanja imaju u segmentu finansijske i
fizičke podrške. Zaključak: Na svih pet dimenzija podrške (emotivna, socijalna, fizička,
finansijska isavetodavna) od članova šire porodice očekuje se većistepen pomoći. Analiza
pojedinačnih ajtema u okviru navedenih dimenzija ukazuje na postojanje različitog
stepena očekivanja u okviru iste dimenzije, što je posledica specifičnosti zahteva.
AB  - Introduction. Informal and formal support to parents of children with disabilities affects
family functioning and life satisfaction of family members in many ways. Objective.
The aim of this research was to determine the extent to which parents of children with
disabilities expected support of their family and friends. Methods. The sample included
65 parents of children with disabilities, most of whom were mothers (N = 62, P = 95.4%).
The Social Support Behaviors – SS-B scale (Vaux et al., 1987) was used to examine
the expected support of family and friends. Results. Descriptive statistics showed that
parents counted on family members’ support much more than on their friends’ support.
Parents of children with multiple disabilities, unemployed parents, and those who lived
in rural areas had lower expectations regarding family and friends’ support compared to
other groups. Their expectations were the lowest in the segments of financial and physical
support. Conclusion. Extended family members were expected to provide greater help in
all five support dimensions (emotional, social, physical, financial, and counselling). The
analysis of individual items within these dimensions indicates the existence of various
expectation levels within the same dimension, which isthe result ofspecific requirements
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation
T2  - Specijalna edukacija i rehabilitacija
T1  - Očekivana podrška porodice i prijatelja roditeljima dece sa smetnjama u razvoju
T1  - Family and friends’ expected support to parents of children with disabilities
EP  - 132
IS  - 2
SP  - 117
VL  - 21
DO  - 10.5937/specedreh21-35940
ER  - 
@article{
author = "Vučinić, Vesna and Martać, Valentina and Anđelković, Marija",
year = "2022",
abstract = "Uvod: Neformalna i formalna podrška roditeljima dece sa smetnjama u razvoju ima
višestruk uticaj na porodično funkcionisanje i zadovoljstvo životom članova porodice.
Cilj: Cilj istraživanja je utvrđivanje u kojoj meri roditelji dece sa smetnjama u razvoju
očekuju podršku od porodice i prijatelja. Metod: Uzorak u istraživanju činilo je 65
roditelja dece sa smetnjama u razvoju, većina su bile majke (f = 62, P = 95.4%). Ispitivanje
očekivane podrške članova porodice i prijatelja izvršeno je korišćenjem skale Socijalna
podrška – ponašanje (The Social Support Behaviors – SS-B; Vaux et al., 1987). Rezultati:
Primenom deskriptivne statistike utvrđeno je da roditelji manje računaju na podršku
prijatelja, podrška porodice je u prvom planu. Roditelji dece sa višestrukom ometenošću,
nezaposleni i roditelji koji žive u seoskoj sredini imaju niža očekivanja od ostalih grupa
da će ih podržati porodica i prijatelji. Najniža očekivanja imaju u segmentu finansijske i
fizičke podrške. Zaključak: Na svih pet dimenzija podrške (emotivna, socijalna, fizička,
finansijska isavetodavna) od članova šire porodice očekuje se većistepen pomoći. Analiza
pojedinačnih ajtema u okviru navedenih dimenzija ukazuje na postojanje različitog
stepena očekivanja u okviru iste dimenzije, što je posledica specifičnosti zahteva., Introduction. Informal and formal support to parents of children with disabilities affects
family functioning and life satisfaction of family members in many ways. Objective.
The aim of this research was to determine the extent to which parents of children with
disabilities expected support of their family and friends. Methods. The sample included
65 parents of children with disabilities, most of whom were mothers (N = 62, P = 95.4%).
The Social Support Behaviors – SS-B scale (Vaux et al., 1987) was used to examine
the expected support of family and friends. Results. Descriptive statistics showed that
parents counted on family members’ support much more than on their friends’ support.
Parents of children with multiple disabilities, unemployed parents, and those who lived
in rural areas had lower expectations regarding family and friends’ support compared to
other groups. Their expectations were the lowest in the segments of financial and physical
support. Conclusion. Extended family members were expected to provide greater help in
all five support dimensions (emotional, social, physical, financial, and counselling). The
analysis of individual items within these dimensions indicates the existence of various
expectation levels within the same dimension, which isthe result ofspecific requirements",
publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation",
journal = "Specijalna edukacija i rehabilitacija",
title = "Očekivana podrška porodice i prijatelja roditeljima dece sa smetnjama u razvoju, Family and friends’ expected support to parents of children with disabilities",
pages = "132-117",
number = "2",
volume = "21",
doi = "10.5937/specedreh21-35940"
}
Vučinić, V., Martać, V.,& Anđelković, M.. (2022). Očekivana podrška porodice i prijatelja roditeljima dece sa smetnjama u razvoju. in Specijalna edukacija i rehabilitacija
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation., 21(2), 117-132.
https://doi.org/10.5937/specedreh21-35940
Vučinić V, Martać V, Anđelković M. Očekivana podrška porodice i prijatelja roditeljima dece sa smetnjama u razvoju. in Specijalna edukacija i rehabilitacija. 2022;21(2):117-132.
doi:10.5937/specedreh21-35940 .
Vučinić, Vesna, Martać, Valentina, Anđelković, Marija, "Očekivana podrška porodice i prijatelja roditeljima dece sa smetnjama u razvoju" in Specijalna edukacija i rehabilitacija, 21, no. 2 (2022):117-132,
https://doi.org/10.5937/specedreh21-35940 . .
3
2

Stereotipi o osobama sa oštećenjem vida u kinematografiji

Jeremić, Miloš; Anđelković, Marija; Stanimirov, Ksenija; Vučinić, Vesna; Martać, Valentina

(Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju (ICF), 2022)

TY  - CONF
AU  - Jeremić, Miloš
AU  - Anđelković, Marija
AU  - Stanimirov, Ksenija
AU  - Vučinić, Vesna
AU  - Martać, Valentina
PY  - 2022
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/4967
AB  - Predstavljanje osoba sa oštećenjem vida u književnosti, medijima i filmu značajno utiče na formiranje stavova prema njima. Pored ostalih činilaca, po- stepeno menjanje stavova uslovljeno stvaranjem što realnije slike u medijskom diskursu doprinosi menjanju predstava kod većinske populacije i prihvatanju ovih osoba kao ravnopravnih članova zajednice.
Uočljivo je da se u medijima često koriste neadekvatna terminologija o oso- bama sa oštećenjem vida i negativne i stereotipne poruke o njima. Film kao značajan medijski sadržaj može doprineti diskriminaciji dajući lažnu sli- ku o njihovim potencijalima, uticaju prisutnog oštećenja na svakodenvni život, međuljudske odnose i druge aspekte života ovih osoba. S jedne strane, osobe sa oštećenjem vida se na filmu prikazuju kao nemoćne, žrtve vlastitog oštećenja ili društva u kome žive. S druge strane, prikazuju se kao heroji koji su posebnim sposobnostima kompenzovali gubitak vida i prevazišli sve iza- zove. Te sposobnosti najčešće podrazumevaju atipično razvijen sluh, mudrost, orijentaciju u prostoru ili neuobičajenu spretnost.
U filmovima i drugim kulturnim ostvarenjima likove slepih osoba uglav- nom glume profesionalci bez oštećenja vida. Ponekad je njihova gluma prena- glašena, praćena neprirodnim, ukočenim pokretima tela, čime se slepe osobe prikazuju na pogrešan, karikaturalan način. Poželjno bi bilo da se više osoba sa oštećenjem vida angažuje u filmskoj produkciji, kao i da se likovi osoba sa oštećenjem vida prikazuju na realan i afirmativan način.
AB  - Representation of visually impaired persons in literature, media and film significantly influenced the formation of attitudes toward them. In addition to other factors, the gradual change of attitudes, conditioned by the creation of a more realistic image in the media discourse contributes to changing the ideas of the majority population and the acceptance of these people as equal community members.
It is noticeable that inadequate terminology about people with visual impairment, as well as negative and stereotypical messages about them, often appear in the media.
The film as a significant media content can contribute to discrimination by giving a false image of their potential, the impact of the existing impairment on everyday life, interpersonal relationships and other lives aspects of these persons. One point of view in the film is that people with visual impairment are portrayed as powerless, victims of their own impairment or the society in which they live. On the other hand, they are shown as heroes who compensated for the loss of sight with special abilities and overcame all the challenges. These abilities usually include atypically developed hearing, wisdom, orientation in space or unusual handiness.
In the movies and other cultural productions, the characters of blind people are mostly played by professionals without visual impairment. Sometimes their acting is exaggerated, accompanied by unnatural, stiff body movements, thus portraying blind people in a wrong, caricature way. It would be desirable if more people with visual impairment were involved in film production, as well as if the characters of aforementioned people were portrayed in a realistic and affirmative way.
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju (ICF)
C3  - Zbornik radova - Nacionalni naučni skup " obrazovanje i rehabilitacija odraslih osoba sa smetnjama u razvoju i problemima u ponašanju ", Beograd, Srbija, 21. decembar 2022. godine
T1  - Stereotipi o osobama sa oštećenjem vida u kinematografiji
T1  - Stereotypes about people with visual impairment in cinematography
EP  - 218
SP  - 211
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4967
ER  - 
@conference{
author = "Jeremić, Miloš and Anđelković, Marija and Stanimirov, Ksenija and Vučinić, Vesna and Martać, Valentina",
year = "2022",
abstract = "Predstavljanje osoba sa oštećenjem vida u književnosti, medijima i filmu značajno utiče na formiranje stavova prema njima. Pored ostalih činilaca, po- stepeno menjanje stavova uslovljeno stvaranjem što realnije slike u medijskom diskursu doprinosi menjanju predstava kod većinske populacije i prihvatanju ovih osoba kao ravnopravnih članova zajednice.
Uočljivo je da se u medijima često koriste neadekvatna terminologija o oso- bama sa oštećenjem vida i negativne i stereotipne poruke o njima. Film kao značajan medijski sadržaj može doprineti diskriminaciji dajući lažnu sli- ku o njihovim potencijalima, uticaju prisutnog oštećenja na svakodenvni život, međuljudske odnose i druge aspekte života ovih osoba. S jedne strane, osobe sa oštećenjem vida se na filmu prikazuju kao nemoćne, žrtve vlastitog oštećenja ili društva u kome žive. S druge strane, prikazuju se kao heroji koji su posebnim sposobnostima kompenzovali gubitak vida i prevazišli sve iza- zove. Te sposobnosti najčešće podrazumevaju atipično razvijen sluh, mudrost, orijentaciju u prostoru ili neuobičajenu spretnost.
U filmovima i drugim kulturnim ostvarenjima likove slepih osoba uglav- nom glume profesionalci bez oštećenja vida. Ponekad je njihova gluma prena- glašena, praćena neprirodnim, ukočenim pokretima tela, čime se slepe osobe prikazuju na pogrešan, karikaturalan način. Poželjno bi bilo da se više osoba sa oštećenjem vida angažuje u filmskoj produkciji, kao i da se likovi osoba sa oštećenjem vida prikazuju na realan i afirmativan način., Representation of visually impaired persons in literature, media and film significantly influenced the formation of attitudes toward them. In addition to other factors, the gradual change of attitudes, conditioned by the creation of a more realistic image in the media discourse contributes to changing the ideas of the majority population and the acceptance of these people as equal community members.
It is noticeable that inadequate terminology about people with visual impairment, as well as negative and stereotypical messages about them, often appear in the media.
The film as a significant media content can contribute to discrimination by giving a false image of their potential, the impact of the existing impairment on everyday life, interpersonal relationships and other lives aspects of these persons. One point of view in the film is that people with visual impairment are portrayed as powerless, victims of their own impairment or the society in which they live. On the other hand, they are shown as heroes who compensated for the loss of sight with special abilities and overcame all the challenges. These abilities usually include atypically developed hearing, wisdom, orientation in space or unusual handiness.
In the movies and other cultural productions, the characters of blind people are mostly played by professionals without visual impairment. Sometimes their acting is exaggerated, accompanied by unnatural, stiff body movements, thus portraying blind people in a wrong, caricature way. It would be desirable if more people with visual impairment were involved in film production, as well as if the characters of aforementioned people were portrayed in a realistic and affirmative way.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju (ICF)",
journal = "Zbornik radova - Nacionalni naučni skup " obrazovanje i rehabilitacija odraslih osoba sa smetnjama u razvoju i problemima u ponašanju ", Beograd, Srbija, 21. decembar 2022. godine",
title = "Stereotipi o osobama sa oštećenjem vida u kinematografiji, Stereotypes about people with visual impairment in cinematography",
pages = "218-211",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4967"
}
Jeremić, M., Anđelković, M., Stanimirov, K., Vučinić, V.,& Martać, V.. (2022). Stereotipi o osobama sa oštećenjem vida u kinematografiji. in Zbornik radova - Nacionalni naučni skup " obrazovanje i rehabilitacija odraslih osoba sa smetnjama u razvoju i problemima u ponašanju ", Beograd, Srbija, 21. decembar 2022. godine
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju (ICF)., 211-218.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4967
Jeremić M, Anđelković M, Stanimirov K, Vučinić V, Martać V. Stereotipi o osobama sa oštećenjem vida u kinematografiji. in Zbornik radova - Nacionalni naučni skup " obrazovanje i rehabilitacija odraslih osoba sa smetnjama u razvoju i problemima u ponašanju ", Beograd, Srbija, 21. decembar 2022. godine. 2022;:211-218.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4967 .
Jeremić, Miloš, Anđelković, Marija, Stanimirov, Ksenija, Vučinić, Vesna, Martać, Valentina, "Stereotipi o osobama sa oštećenjem vida u kinematografiji" in Zbornik radova - Nacionalni naučni skup " obrazovanje i rehabilitacija odraslih osoba sa smetnjama u razvoju i problemima u ponašanju ", Beograd, Srbija, 21. decembar 2022. godine (2022):211-218,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4967 .

Teret pandemije koronavirusa za roditelje dece sa oštećenjem vida i dece tipičnog razvoja

Martać, Valentina; Vučinić, Vesna; Anđelković, Marija

(Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju / University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation, 2021)

TY  - CONF
AU  - Martać, Valentina
AU  - Vučinić, Vesna
AU  - Anđelković, Marija
PY  - 2021
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/4076
AB  - Promena načina života u vreme COVID-19 pandemije za roditelje može da bude veoma stresna i da predstavlja potencijalni rizik za redukovanje njihovih spo- sobnosti za ispunjavanje roditeljske uloge. To je još izvesnije kada postoje do- datni izazovi, kao što su povećani zahtevi za brigu o deci ili problemi men- talnog i fizičkog zdravlja kod roditelja. Cilj istraživanja bio je utvrditi da li se COVID-19 pandemija različito odrazila na mentalno zdravlje i svakod- nevne brige roditelja dece tipičnog razvoja i roditelja dece sa oštećenjem vida. U istraživanju je korišćen upitnik COVID-19 i mentalno zdravlje (COVID-19 and Mental Health Measurement, Latkin & Dauton, 2020) razvijen da pruži uvid u promene koje su se desile stanovništvu zbog pandemije. Istraživanjem je obuhvaćeno 60 roditelja (30 roditelja dece tipične populacije i 30 roditelja dece sa oštećenjem vida uzrasta do tri godine). Analizom dobijenih podataka uočeno je da su negativna osećanja prisutna kod većeg broja roditelja dece sa oštećenjem vida, a zabrinutost zbog pandemijske situacije kod roditelja dece tipičnog razvoja.
AB  - Lifestyle changes due to the COVID-19 pandemic can be very stressful for parents and pose a potential risk for reducing their abilities in fulfilling a parental role. This is even more likely when there are additional
challenges, such as increased demands for child care or mental and physical health problems in parents. The aim of this research was to determine whether the COVID-19 pandemic had different effects on mental health and daily worries of parents of typically developing children and parents of children with visual impairment. The COVID-19 and Mental Health Measurement (Latkin & Dayton, 2020) was used in the research. This questionnaire was developed to provide an insight into the changes caused by the pandemic within a population. The study included 60 parents (30 parents of typically developing children and 30 parents of children with visual impairment up to three years of age). The results showed that negative feelings were present in a larger number of parents of children with visual impairment and that parents of typically developing children had pandemic-related concerns.
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju / University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation
C3  - Zbornik radova - Nacionalni naučni skup "Specijalna edukacija i rehabilitacija u uslovima pandemije Covid 19", Beograd, Srbija, 23. decembar 2021. godine
T1  - Teret pandemije koronavirusa za roditelje dece sa oštećenjem vida i dece tipičnog razvoja
T1  - The burden of the Covid-19 pandemic on parents of children with visual impairment and typically developing children
EP  - 93
SP  - 87
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4076
ER  - 
@conference{
author = "Martać, Valentina and Vučinić, Vesna and Anđelković, Marija",
year = "2021",
abstract = "Promena načina života u vreme COVID-19 pandemije za roditelje može da bude veoma stresna i da predstavlja potencijalni rizik za redukovanje njihovih spo- sobnosti za ispunjavanje roditeljske uloge. To je još izvesnije kada postoje do- datni izazovi, kao što su povećani zahtevi za brigu o deci ili problemi men- talnog i fizičkog zdravlja kod roditelja. Cilj istraživanja bio je utvrditi da li se COVID-19 pandemija različito odrazila na mentalno zdravlje i svakod- nevne brige roditelja dece tipičnog razvoja i roditelja dece sa oštećenjem vida. U istraživanju je korišćen upitnik COVID-19 i mentalno zdravlje (COVID-19 and Mental Health Measurement, Latkin & Dauton, 2020) razvijen da pruži uvid u promene koje su se desile stanovništvu zbog pandemije. Istraživanjem je obuhvaćeno 60 roditelja (30 roditelja dece tipične populacije i 30 roditelja dece sa oštećenjem vida uzrasta do tri godine). Analizom dobijenih podataka uočeno je da su negativna osećanja prisutna kod većeg broja roditelja dece sa oštećenjem vida, a zabrinutost zbog pandemijske situacije kod roditelja dece tipičnog razvoja., Lifestyle changes due to the COVID-19 pandemic can be very stressful for parents and pose a potential risk for reducing their abilities in fulfilling a parental role. This is even more likely when there are additional
challenges, such as increased demands for child care or mental and physical health problems in parents. The aim of this research was to determine whether the COVID-19 pandemic had different effects on mental health and daily worries of parents of typically developing children and parents of children with visual impairment. The COVID-19 and Mental Health Measurement (Latkin & Dayton, 2020) was used in the research. This questionnaire was developed to provide an insight into the changes caused by the pandemic within a population. The study included 60 parents (30 parents of typically developing children and 30 parents of children with visual impairment up to three years of age). The results showed that negative feelings were present in a larger number of parents of children with visual impairment and that parents of typically developing children had pandemic-related concerns.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju / University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation",
journal = "Zbornik radova - Nacionalni naučni skup "Specijalna edukacija i rehabilitacija u uslovima pandemije Covid 19", Beograd, Srbija, 23. decembar 2021. godine",
title = "Teret pandemije koronavirusa za roditelje dece sa oštećenjem vida i dece tipičnog razvoja, The burden of the Covid-19 pandemic on parents of children with visual impairment and typically developing children",
pages = "93-87",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4076"
}
Martać, V., Vučinić, V.,& Anđelković, M.. (2021). Teret pandemije koronavirusa za roditelje dece sa oštećenjem vida i dece tipičnog razvoja. in Zbornik radova - Nacionalni naučni skup "Specijalna edukacija i rehabilitacija u uslovima pandemije Covid 19", Beograd, Srbija, 23. decembar 2021. godine
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju / University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation., 87-93.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4076
Martać V, Vučinić V, Anđelković M. Teret pandemije koronavirusa za roditelje dece sa oštećenjem vida i dece tipičnog razvoja. in Zbornik radova - Nacionalni naučni skup "Specijalna edukacija i rehabilitacija u uslovima pandemije Covid 19", Beograd, Srbija, 23. decembar 2021. godine. 2021;:87-93.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4076 .
Martać, Valentina, Vučinić, Vesna, Anđelković, Marija, "Teret pandemije koronavirusa za roditelje dece sa oštećenjem vida i dece tipičnog razvoja" in Zbornik radova - Nacionalni naučni skup "Specijalna edukacija i rehabilitacija u uslovima pandemije Covid 19", Beograd, Srbija, 23. decembar 2021. godine (2021):87-93,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4076 .

Manifestacije cerebralnog ošećenja vida kod višestruko Ometene dece

Stanimirov, Ksenija; Grbović, Aleksandra; Martać, Valentina; Anđelković, Marija

(Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju / University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation Publishing Center of the Faculty, 2021)

TY  - CONF
AU  - Stanimirov, Ksenija
AU  - Grbović, Aleksandra
AU  - Martać, Valentina
AU  - Anđelković, Marija
PY  - 2021
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3835
AB  - Uvod: Cerebralno oštećenje vida je neurološki poremećaj koji nastaje kao po- sledica lezije u beloj moždanoj masi. Smatra se najčešćim uzrokom oštećenja vida kod prevremeno rođene dece i dece s cerebralnom paralizom. Osim toga, medicinska stanja kod kojih se javlja ovaj tip oštećenja vida uključuju i periven- trikularnu leukomalaciju, hipoksičnu ishemičnu encefalopatiju, moždani udar, različite infekcije, strukturalne abnormalnosti, traume (npr. povrede glave), metaboličke poremećaje. Zbog kompleksne neurološke i neurooftalmološke etiologije, ovo stanje se često ne dijagnostikuje ili se dijagnostikuje pogrešno.
Cilj: Na osnovu pregleda literature opisati karakteristike vizuelnog ponašanja koje se javlja kod višestruko ometene dece i koje može ukazati na prisustvo oštećenja vida usled neuroloških smetnji.
Metod: Prikupljanje podataka je izvršeno pregledom dostupnih štampanih izvora, kao i elektronskih baza ERIC, JSTOR, Google Scholar, sa odgovrajućim ključnim rečima.
Rezultati: Cerebralno oštećenje vida najčešće se manifestuje kao neuobičaje- no zurenje u izvor svetla i nedostatak vizuelnih refleksnih odgovora. Uočena je pojava preferencije posmatranja jednobojnih i/ili poznatih predmeta, pred- meta koji se kreću ili koji reflektuju svetlo, kao i nemogućnost prepoznavanja udaljenih predmeta. Latencija u davanju adekvatnog vizuomotornog odgovo- ra i ispadi u vidnom polju takođe mogu ukazati na prisutnost promena na nivou mozga. Složenost vizuelnog okruženja (zasićenost predmetima, bojama, šarama i sl.) ima upadljivo negativan uticaj na vizuelnu percepciju dece s više- strukim smetnjama. Vizuelna disfunkcija može biti različitog stepena – teška, umerena ili laka, ali je začajno istaći da ona ne predstavlja indikaciju detetovih kognitivnih sposobnosti.
Zaključak: Bez obzira na stepen vizuelne disfunkcije, karakteristično je da vi- zuelno funkcionisanje fluktuira tokom dana u zavisnosti od sredinskih fakto- ra, doba dana, detetovog zdravstvenog stanja, terapije lekovima, što znatno otežava procenu. Iako vrlo složena, procena vizuelnog funkcionisanja dece s višestrukom ometenošću predstavlja temelj za kreiranje individualnih progra- ma intervencije. Stoga je izuzetno značajno poznavati karakteristike vizuelnog ponašanja koje koja ukazuju na ovo neurološko stanje.
AB  - Introduction: Cerebral visual impairment is a neurological disorder that occurs as a consequence of a lesion in the white matter of the brain. It is considered to be the most common cause of visual impairment in premature babies and children with cerebral palsy.
In addition to brain damage, medical conditions in which this type of impairment occurs include periventricular leukomalacia, hypoxic-ischemic encephalopathy, stroke, various infections, structural abnormalities, trauma (e.g. head injuries), and metabolic disorders.
Due to the complex neurological and neuroophthalmological etiology, this condition is often undiagnosed or misdiagnosed.
Aim: Based on the literature review, to describe characteristics of visual behavior which occur in children with multiple disabilities and which could indicate the presence of visual impairment due to neurological disorders.
Method: Data was collected by reviewing available printed sources, as well as electronic databases ERIC, JSTOR, Google Scholar, with appropriate keywords.
Results: Cerebral visual impairment is most often manifested as unusual staring at a light source and lack of visual reflex responses. The preference for observing monochromatic and/or known objects, moving or reflecting objects, as well as the inability of recognizing distant objects were noted. Latency in giving an adequate visuomotor response and visual field deficits may also indicate the presence of changes at the brain level. The complexity of the visual environment (saturation with objects, colors, patterns, etc.) has a noticeable negative impact on the visual perception of children with multiple disabilities. Visual dysfunction can be of varying degrees – severe, moderate or mild, but it is important to point out that it is not an indication of the child’s cognitive abilities.
Conclusion: Regardless of the visual dysfunction degree, it is characteristic that visual functioning fluctuates during the day depending on environmental factors, part of the day child’s health condition, drug therapy, which significantly complicates the assessment.
Although very complex, the assessment of the visual functioning of children with multiple disabilities is the foundation for creating individual intervention programs. Therefore, it is extremely important to know the characteristic of visual behavior that indicate this neurological condition.
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju / University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation Publishing Center of the Faculty
C3  - Zbornik radova - 11. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 29–30.10.2021.
T1  - Manifestacije cerebralnog ošećenja vida kod višestruko Ometene dece
T1  - Manifestations of cerebral visual impairment in children with multiple disabilities
EP  - 466
SP  - 459
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3835
ER  - 
@conference{
author = "Stanimirov, Ksenija and Grbović, Aleksandra and Martać, Valentina and Anđelković, Marija",
year = "2021",
abstract = "Uvod: Cerebralno oštećenje vida je neurološki poremećaj koji nastaje kao po- sledica lezije u beloj moždanoj masi. Smatra se najčešćim uzrokom oštećenja vida kod prevremeno rođene dece i dece s cerebralnom paralizom. Osim toga, medicinska stanja kod kojih se javlja ovaj tip oštećenja vida uključuju i periven- trikularnu leukomalaciju, hipoksičnu ishemičnu encefalopatiju, moždani udar, različite infekcije, strukturalne abnormalnosti, traume (npr. povrede glave), metaboličke poremećaje. Zbog kompleksne neurološke i neurooftalmološke etiologije, ovo stanje se često ne dijagnostikuje ili se dijagnostikuje pogrešno.
Cilj: Na osnovu pregleda literature opisati karakteristike vizuelnog ponašanja koje se javlja kod višestruko ometene dece i koje može ukazati na prisustvo oštećenja vida usled neuroloških smetnji.
Metod: Prikupljanje podataka je izvršeno pregledom dostupnih štampanih izvora, kao i elektronskih baza ERIC, JSTOR, Google Scholar, sa odgovrajućim ključnim rečima.
Rezultati: Cerebralno oštećenje vida najčešće se manifestuje kao neuobičaje- no zurenje u izvor svetla i nedostatak vizuelnih refleksnih odgovora. Uočena je pojava preferencije posmatranja jednobojnih i/ili poznatih predmeta, pred- meta koji se kreću ili koji reflektuju svetlo, kao i nemogućnost prepoznavanja udaljenih predmeta. Latencija u davanju adekvatnog vizuomotornog odgovo- ra i ispadi u vidnom polju takođe mogu ukazati na prisutnost promena na nivou mozga. Složenost vizuelnog okruženja (zasićenost predmetima, bojama, šarama i sl.) ima upadljivo negativan uticaj na vizuelnu percepciju dece s više- strukim smetnjama. Vizuelna disfunkcija može biti različitog stepena – teška, umerena ili laka, ali je začajno istaći da ona ne predstavlja indikaciju detetovih kognitivnih sposobnosti.
Zaključak: Bez obzira na stepen vizuelne disfunkcije, karakteristično je da vi- zuelno funkcionisanje fluktuira tokom dana u zavisnosti od sredinskih fakto- ra, doba dana, detetovog zdravstvenog stanja, terapije lekovima, što znatno otežava procenu. Iako vrlo složena, procena vizuelnog funkcionisanja dece s višestrukom ometenošću predstavlja temelj za kreiranje individualnih progra- ma intervencije. Stoga je izuzetno značajno poznavati karakteristike vizuelnog ponašanja koje koja ukazuju na ovo neurološko stanje., Introduction: Cerebral visual impairment is a neurological disorder that occurs as a consequence of a lesion in the white matter of the brain. It is considered to be the most common cause of visual impairment in premature babies and children with cerebral palsy.
In addition to brain damage, medical conditions in which this type of impairment occurs include periventricular leukomalacia, hypoxic-ischemic encephalopathy, stroke, various infections, structural abnormalities, trauma (e.g. head injuries), and metabolic disorders.
Due to the complex neurological and neuroophthalmological etiology, this condition is often undiagnosed or misdiagnosed.
Aim: Based on the literature review, to describe characteristics of visual behavior which occur in children with multiple disabilities and which could indicate the presence of visual impairment due to neurological disorders.
Method: Data was collected by reviewing available printed sources, as well as electronic databases ERIC, JSTOR, Google Scholar, with appropriate keywords.
Results: Cerebral visual impairment is most often manifested as unusual staring at a light source and lack of visual reflex responses. The preference for observing monochromatic and/or known objects, moving or reflecting objects, as well as the inability of recognizing distant objects were noted. Latency in giving an adequate visuomotor response and visual field deficits may also indicate the presence of changes at the brain level. The complexity of the visual environment (saturation with objects, colors, patterns, etc.) has a noticeable negative impact on the visual perception of children with multiple disabilities. Visual dysfunction can be of varying degrees – severe, moderate or mild, but it is important to point out that it is not an indication of the child’s cognitive abilities.
Conclusion: Regardless of the visual dysfunction degree, it is characteristic that visual functioning fluctuates during the day depending on environmental factors, part of the day child’s health condition, drug therapy, which significantly complicates the assessment.
Although very complex, the assessment of the visual functioning of children with multiple disabilities is the foundation for creating individual intervention programs. Therefore, it is extremely important to know the characteristic of visual behavior that indicate this neurological condition.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju / University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation Publishing Center of the Faculty",
journal = "Zbornik radova - 11. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 29–30.10.2021.",
title = "Manifestacije cerebralnog ošećenja vida kod višestruko Ometene dece, Manifestations of cerebral visual impairment in children with multiple disabilities",
pages = "466-459",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3835"
}
Stanimirov, K., Grbović, A., Martać, V.,& Anđelković, M.. (2021). Manifestacije cerebralnog ošećenja vida kod višestruko Ometene dece. in Zbornik radova - 11. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 29–30.10.2021.
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju / University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation Publishing Center of the Faculty., 459-466.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3835
Stanimirov K, Grbović A, Martać V, Anđelković M. Manifestacije cerebralnog ošećenja vida kod višestruko Ometene dece. in Zbornik radova - 11. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 29–30.10.2021.. 2021;:459-466.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3835 .
Stanimirov, Ksenija, Grbović, Aleksandra, Martać, Valentina, Anđelković, Marija, "Manifestacije cerebralnog ošećenja vida kod višestruko Ometene dece" in Zbornik radova - 11. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 29–30.10.2021. (2021):459-466,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3835 .

Manifestacije cerebralnog ošećenja vida kod višestruko ometene dece

Stanimirov, Ksenija; Grbović, Aleksandra; Martać, Valentina; Anđelković, Marija

(Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju / University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation, 2021)

TY  - CONF
AU  - Stanimirov, Ksenija
AU  - Grbović, Aleksandra
AU  - Martać, Valentina
AU  - Anđelković, Marija
PY  - 2021
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3730
AB  - Uvod: Cerebralno oštećenje vida je neurološki poremećaj koji nastaje kao posledica lezije u beloj moždanoj masi. Smatra se najčešćim uzrokom oštećenja vida kod prevremeno rođene dece i dece s cerebralnom paralizom. Osim toga, medicinska stanja kod kojih se javlja ovaj tip oštećenja vida uključuju i periventrikularnu leukomalaciju, hipoksičnu ishemičnu encefalopatiju, moždani udar, različite infekcije, strukturalne abnormalnosti, traume (npr. povrede glave), metaboličke poremećaje.
Zbog kompleksne neurološke i neurooftalmološke etiologije, ovo stanje se često ne dijagnostikuje ili se dijagnostikuje pogrešno.
Cilj: Na osnovu pregleda literature opisati karakteristike vizuelnog ponašanja koje se javlja kod višestruko ometene dece i koje može ukazati na prisustvo oštećenja vida usled neuroloških smetnji.
Metod: Prikupljanje podataka je izvršeno pregledom dostupnih štampanih izvora, kao i elektronskih baza ERIC, JSTOR, Google Scholar, sa odgovrajućim ključnim rečima.
Rezultati: Cerebralno oštećenje vida najčešće se manifestuje kao neuobičajeno zurenje u izvor svetla i nedostatak vizuelnih refleksnih odgovora. Uočena je pojava preferencije posmatranja jednobojnih i/ili poznatih predmeta, predmeta koji se kreću ili koji reflektuju svetlo, kao i nemogućnost prepoznavanja udaljenih predmeta. Latencija u davanju adekvatnog vizuomotornog odgovora i ispadi u vidnom polju takođe mogu ukazati na prisutnost promena na nivou mozga. Složenost vizuelnog okruženja (zasićenost predmetima, bojama, šarama i sl.) ima upadljivo negativan uticaj na vizuelnu percepciju dece s višestrukim smetnjama. Vizuelna disfunkcija može biti različitog stepena – teška, umerena ili laka, ali je začajno istaći da ona ne predstavlja indikaciju detetovih kognitivnih sposobnosti.
Zaključak: Bez obzira na stepen vizuelne disfunkcije, karakteristično je da vizuelno funkcionisanje fluktuira tokom dana u zavisnosti od sredinskih faktora, doba dana, detetovog zdravstvenog stanja, terapije lekovima, što znatno otežava procenu. Iako vrlo složena, procena vizuelnog funkcionisanja dece s višestrukom ometenošću predstavlja temelj za kreiranje individualnih programa intervencije. Stoga je izuzetno značajno poznavati karakteristike vizuelnog ponašanja koje koja ukazuju na ovo neurološko stanje.
AB  - Introduction: Cerebral visual impairment is a neurological disorder that occurs as a consequence of a lesion in the white matter of the brain. It is considered to be the most common cause of visual impairment in premature babies and children with cerebral palsy. In addition to brain damage, medical conditions in which this type of impairment occurs include periventricular leukomalacia, hypoxic-ischemic encephalopathy, stroke, various infections, structural abnormalities, trauma (e.g. head injuries), and metabolic disorders.
Due to the complex neurological and neuroophthalmological etiology, this condition is often undiagnosed or misdiagnosed.
Aim: Based on the literature review, to describe characteristics of visual behavior which occur in children with multiple disabilities and which could indicate the presence of visual impairment due to neurological disorders.
Method: Data was collected by reviewing available printed sources, as well as electronic databases ERIC, JSTOR, Google Scholar, with appropriate keywords.
Results: Cerebral visual impairment is most often manifested as unusual staring at a light source and lack of visual reflex responses. The preference for observing monochromatic and/or known objects, moving or reflecting objects, as well as the inability of recognizing distant objects were noted.
Latency in giving an adequate visuomotor response and visual field deficits may also indicate the presence of changes at the brain level. The complexity of the visual environment (saturation with objects, colors, patterns, etc.) has a noticeable negative impact on the visual perception of children with multiple disabilities. Visual dysfunction can be of varying degrees – severe, moderate or mild, but it is important to point out that it is not an indication of the child’s cognitive abilities.
Conclusion: Regardless of the visual dysfunction degree, it is characteristic that visual functioning fluctuates during the day depending on environmental factors, part of the day, child’s health condition, drug therapy, which significantly complicates the assessment. Although very complex, the assessment of the visual functioning of children with multiple disabilities is the foundation for creating individual intervention programs.
Therefore, it is extremely important to know the characteristic of visual behavior that indicate this neurological condition.
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju / University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation
C3  - Zbornik rezimea 11. Međunarodni naučni skup Specijalna edukacija i rehabilitacija danas Beograd, 29–30. oktobar 2021. godine
T1  - Manifestacije cerebralnog ošećenja vida kod višestruko ometene dece
T1  - Manifestations of cerebral visual impairment in children with multiple disabilities
EP  - 175
SP  - 174
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3730
ER  - 
@conference{
author = "Stanimirov, Ksenija and Grbović, Aleksandra and Martać, Valentina and Anđelković, Marija",
year = "2021",
abstract = "Uvod: Cerebralno oštećenje vida je neurološki poremećaj koji nastaje kao posledica lezije u beloj moždanoj masi. Smatra se najčešćim uzrokom oštećenja vida kod prevremeno rođene dece i dece s cerebralnom paralizom. Osim toga, medicinska stanja kod kojih se javlja ovaj tip oštećenja vida uključuju i periventrikularnu leukomalaciju, hipoksičnu ishemičnu encefalopatiju, moždani udar, različite infekcije, strukturalne abnormalnosti, traume (npr. povrede glave), metaboličke poremećaje.
Zbog kompleksne neurološke i neurooftalmološke etiologije, ovo stanje se često ne dijagnostikuje ili se dijagnostikuje pogrešno.
Cilj: Na osnovu pregleda literature opisati karakteristike vizuelnog ponašanja koje se javlja kod višestruko ometene dece i koje može ukazati na prisustvo oštećenja vida usled neuroloških smetnji.
Metod: Prikupljanje podataka je izvršeno pregledom dostupnih štampanih izvora, kao i elektronskih baza ERIC, JSTOR, Google Scholar, sa odgovrajućim ključnim rečima.
Rezultati: Cerebralno oštećenje vida najčešće se manifestuje kao neuobičajeno zurenje u izvor svetla i nedostatak vizuelnih refleksnih odgovora. Uočena je pojava preferencije posmatranja jednobojnih i/ili poznatih predmeta, predmeta koji se kreću ili koji reflektuju svetlo, kao i nemogućnost prepoznavanja udaljenih predmeta. Latencija u davanju adekvatnog vizuomotornog odgovora i ispadi u vidnom polju takođe mogu ukazati na prisutnost promena na nivou mozga. Složenost vizuelnog okruženja (zasićenost predmetima, bojama, šarama i sl.) ima upadljivo negativan uticaj na vizuelnu percepciju dece s višestrukim smetnjama. Vizuelna disfunkcija može biti različitog stepena – teška, umerena ili laka, ali je začajno istaći da ona ne predstavlja indikaciju detetovih kognitivnih sposobnosti.
Zaključak: Bez obzira na stepen vizuelne disfunkcije, karakteristično je da vizuelno funkcionisanje fluktuira tokom dana u zavisnosti od sredinskih faktora, doba dana, detetovog zdravstvenog stanja, terapije lekovima, što znatno otežava procenu. Iako vrlo složena, procena vizuelnog funkcionisanja dece s višestrukom ometenošću predstavlja temelj za kreiranje individualnih programa intervencije. Stoga je izuzetno značajno poznavati karakteristike vizuelnog ponašanja koje koja ukazuju na ovo neurološko stanje., Introduction: Cerebral visual impairment is a neurological disorder that occurs as a consequence of a lesion in the white matter of the brain. It is considered to be the most common cause of visual impairment in premature babies and children with cerebral palsy. In addition to brain damage, medical conditions in which this type of impairment occurs include periventricular leukomalacia, hypoxic-ischemic encephalopathy, stroke, various infections, structural abnormalities, trauma (e.g. head injuries), and metabolic disorders.
Due to the complex neurological and neuroophthalmological etiology, this condition is often undiagnosed or misdiagnosed.
Aim: Based on the literature review, to describe characteristics of visual behavior which occur in children with multiple disabilities and which could indicate the presence of visual impairment due to neurological disorders.
Method: Data was collected by reviewing available printed sources, as well as electronic databases ERIC, JSTOR, Google Scholar, with appropriate keywords.
Results: Cerebral visual impairment is most often manifested as unusual staring at a light source and lack of visual reflex responses. The preference for observing monochromatic and/or known objects, moving or reflecting objects, as well as the inability of recognizing distant objects were noted.
Latency in giving an adequate visuomotor response and visual field deficits may also indicate the presence of changes at the brain level. The complexity of the visual environment (saturation with objects, colors, patterns, etc.) has a noticeable negative impact on the visual perception of children with multiple disabilities. Visual dysfunction can be of varying degrees – severe, moderate or mild, but it is important to point out that it is not an indication of the child’s cognitive abilities.
Conclusion: Regardless of the visual dysfunction degree, it is characteristic that visual functioning fluctuates during the day depending on environmental factors, part of the day, child’s health condition, drug therapy, which significantly complicates the assessment. Although very complex, the assessment of the visual functioning of children with multiple disabilities is the foundation for creating individual intervention programs.
Therefore, it is extremely important to know the characteristic of visual behavior that indicate this neurological condition.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju / University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation",
journal = "Zbornik rezimea 11. Međunarodni naučni skup Specijalna edukacija i rehabilitacija danas Beograd, 29–30. oktobar 2021. godine",
title = "Manifestacije cerebralnog ošećenja vida kod višestruko ometene dece, Manifestations of cerebral visual impairment in children with multiple disabilities",
pages = "175-174",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3730"
}
Stanimirov, K., Grbović, A., Martać, V.,& Anđelković, M.. (2021). Manifestacije cerebralnog ošećenja vida kod višestruko ometene dece. in Zbornik rezimea 11. Međunarodni naučni skup Specijalna edukacija i rehabilitacija danas Beograd, 29–30. oktobar 2021. godine
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju / University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation., 174-175.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3730
Stanimirov K, Grbović A, Martać V, Anđelković M. Manifestacije cerebralnog ošećenja vida kod višestruko ometene dece. in Zbornik rezimea 11. Međunarodni naučni skup Specijalna edukacija i rehabilitacija danas Beograd, 29–30. oktobar 2021. godine. 2021;:174-175.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3730 .
Stanimirov, Ksenija, Grbović, Aleksandra, Martać, Valentina, Anđelković, Marija, "Manifestacije cerebralnog ošećenja vida kod višestruko ometene dece" in Zbornik rezimea 11. Međunarodni naučni skup Specijalna edukacija i rehabilitacija danas Beograd, 29–30. oktobar 2021. godine (2021):174-175,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3730 .

Svakodnevne životne veštine dece sa vizuelnim smetnjama predškolskog uzrasta

Anđelković, Marija; Vučinić, Vesna; Krstić, Nevena; Stanimirov, Ksenija; Martać, Valentina

(Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju / University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation Publishing Center of the Faculty, 2021)

TY  - CONF
AU  - Anđelković, Marija
AU  - Vučinić, Vesna
AU  - Krstić, Nevena
AU  - Stanimirov, Ksenija
AU  - Martać, Valentina
PY  - 2021
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3829
AB  - Uvod: Lakši oblici oštećenja vida nekada predstavljaju značajnu prepreku za optimilan razvoj i svakodnevno funkcionisanje dece, što se dovodi u vezu sa neblagovremenim oftalmološkim i ortoptičko-pleoptičkim intrevencijama i prezaštićivanjem od strane roditelja.
Cilj: Utvrditi nivo usvojenosti svakodnevnih životnih veština kod dece sa vizu- elnim smetnjama predškolskog uzrasta.
Metod: Uzorak je činilo 100 dece predškolskog uzrasta, od čega 50 dece sa dijagnostikovanim vizuelnim smetnjama i isto toliko dece tipičnog razvoja.
Kriterijumi za formiranje uzorka bili su: vizuelne smetnje na nivou slabovido- sti povezane sa strabološkim uzrocima, prosečne intelektualne sposobnosti i uzrast od jedne do šest godina (AS=36; SD=12,99 meseci). Za prikupljanje podataka je korišćena subskala Svakodnevne životne veštine, integralni deo Skale za procenu adaptivnog ponašanja (Adaptive Behavior Scale) inkorpo- rirane u Bejli skalu za procenu razvoja novorođenčadi i dece (Bayley Scales of Infant and Toddler Development, Third Edition, Bayley- III, 2005). U sta- tističkoj obradi podataka primenjene su mere deskriptivne statistike, t-test i Univarijatna analiza varijanse (ANOVA).
Rezultati: Deca sa vizuelnim smetnjama su najbolje ocenjena na zadacima kojima se procenjuje samostalnost prilikom hranjenja (AS=2,14; SD=0,86).
Usvojenost higijenskih navika (AS=0,95; SD=0,58) i pomoć u kući (AS=1,49; SD=0,67) roditelji ove dece su vrednovali najnižim prosečnim ocenama.
Između dece sa vizuelnim smetnjama predškolskog uzrasta i vršnjaka tipič- nog razvoja utvrđena je statistički značajna razlika u pogledu opšteg skora na subskali Svakodnevne životne veštine (p=0,000), kao i u svim segmentima svakodnevnog funkcionisanje.
Zaključak: Dobijeni rezultati ukazuju da vizuelne smetnje utiču na razvoj sa- mostalnosti i svakodnevno funkcionisanje dece već od naranijeg uzrasta.
Neophodno je dizajnirati programe za usvajanje životnih veština za decu sa lakšim i težim oštećenjem vida, kao osnove za buduću samostalnost i socijalno funkcionianje.
AB  - Introduction: Milder forms of visual impairment are sometimes a significant obstacle to optimal development and daily functioning of children, which is associated with untimely ophthalmological and orthoptic and pleoptic interventions and overprotection by parents.
Aim: To determine the acquisition level of daily living skills in preschool children with visual impairment.
Method: The sample included 100 preschool children, out of whom 50 were diagnosed with visual impairment, and 50 were of typical development. Sample inclusion criteria were: visual impairment at the level of low vision caused by strabismus, average intellectual abilities, and 1-6 years of age (M=36; SD=12.99 months). Data was collected bymeans of The Daily Living Skills subscale, which is an integral part of the Adaptive Behavior Scale incorporated into the Bayley Scales of Infant and Toddler Development, Third Edition, (Bayley-III, 2005). Descriptive statistics, t-test, and univariate analysis of variance (ANOVA) were used in statistical data processing.
Results: Children with visual impairment got the highest grades on tasks assessing eating independence (M=2.14; SD=.86). Personal hygiene habits (M=.95; SD=.58) and helping with household chores (M=1.49; SD=.67) were evaluated with the lowest average grades by the parents of these children. A statistically significant difference was determined between preschool children with visual impairment and their typically developing peers in the general score on the Daily Living Skills subscale (p=.000), as well as in all segments of daily functioning.
Conclusion: The obtained results indicate that visual impairments influence the development of independence and daily functioning of children from an early age. It is necessary to design programs for acquiring living skills for children with mild and severe visual impairment, as a basis for future independence and social functioning.
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju / University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation Publishing Center of the Faculty
C3  - Zbornik radova - 11. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 29–30.10.2021.
T1  - Svakodnevne životne veštine dece sa vizuelnim smetnjama predškolskog uzrasta
T1  - Daily living skills of preschool children with visual impairment
EP  - 457
SP  - 451
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3829
ER  - 
@conference{
author = "Anđelković, Marija and Vučinić, Vesna and Krstić, Nevena and Stanimirov, Ksenija and Martać, Valentina",
year = "2021",
abstract = "Uvod: Lakši oblici oštećenja vida nekada predstavljaju značajnu prepreku za optimilan razvoj i svakodnevno funkcionisanje dece, što se dovodi u vezu sa neblagovremenim oftalmološkim i ortoptičko-pleoptičkim intrevencijama i prezaštićivanjem od strane roditelja.
Cilj: Utvrditi nivo usvojenosti svakodnevnih životnih veština kod dece sa vizu- elnim smetnjama predškolskog uzrasta.
Metod: Uzorak je činilo 100 dece predškolskog uzrasta, od čega 50 dece sa dijagnostikovanim vizuelnim smetnjama i isto toliko dece tipičnog razvoja.
Kriterijumi za formiranje uzorka bili su: vizuelne smetnje na nivou slabovido- sti povezane sa strabološkim uzrocima, prosečne intelektualne sposobnosti i uzrast od jedne do šest godina (AS=36; SD=12,99 meseci). Za prikupljanje podataka je korišćena subskala Svakodnevne životne veštine, integralni deo Skale za procenu adaptivnog ponašanja (Adaptive Behavior Scale) inkorpo- rirane u Bejli skalu za procenu razvoja novorođenčadi i dece (Bayley Scales of Infant and Toddler Development, Third Edition, Bayley- III, 2005). U sta- tističkoj obradi podataka primenjene su mere deskriptivne statistike, t-test i Univarijatna analiza varijanse (ANOVA).
Rezultati: Deca sa vizuelnim smetnjama su najbolje ocenjena na zadacima kojima se procenjuje samostalnost prilikom hranjenja (AS=2,14; SD=0,86).
Usvojenost higijenskih navika (AS=0,95; SD=0,58) i pomoć u kući (AS=1,49; SD=0,67) roditelji ove dece su vrednovali najnižim prosečnim ocenama.
Između dece sa vizuelnim smetnjama predškolskog uzrasta i vršnjaka tipič- nog razvoja utvrđena je statistički značajna razlika u pogledu opšteg skora na subskali Svakodnevne životne veštine (p=0,000), kao i u svim segmentima svakodnevnog funkcionisanje.
Zaključak: Dobijeni rezultati ukazuju da vizuelne smetnje utiču na razvoj sa- mostalnosti i svakodnevno funkcionisanje dece već od naranijeg uzrasta.
Neophodno je dizajnirati programe za usvajanje životnih veština za decu sa lakšim i težim oštećenjem vida, kao osnove za buduću samostalnost i socijalno funkcionianje., Introduction: Milder forms of visual impairment are sometimes a significant obstacle to optimal development and daily functioning of children, which is associated with untimely ophthalmological and orthoptic and pleoptic interventions and overprotection by parents.
Aim: To determine the acquisition level of daily living skills in preschool children with visual impairment.
Method: The sample included 100 preschool children, out of whom 50 were diagnosed with visual impairment, and 50 were of typical development. Sample inclusion criteria were: visual impairment at the level of low vision caused by strabismus, average intellectual abilities, and 1-6 years of age (M=36; SD=12.99 months). Data was collected bymeans of The Daily Living Skills subscale, which is an integral part of the Adaptive Behavior Scale incorporated into the Bayley Scales of Infant and Toddler Development, Third Edition, (Bayley-III, 2005). Descriptive statistics, t-test, and univariate analysis of variance (ANOVA) were used in statistical data processing.
Results: Children with visual impairment got the highest grades on tasks assessing eating independence (M=2.14; SD=.86). Personal hygiene habits (M=.95; SD=.58) and helping with household chores (M=1.49; SD=.67) were evaluated with the lowest average grades by the parents of these children. A statistically significant difference was determined between preschool children with visual impairment and their typically developing peers in the general score on the Daily Living Skills subscale (p=.000), as well as in all segments of daily functioning.
Conclusion: The obtained results indicate that visual impairments influence the development of independence and daily functioning of children from an early age. It is necessary to design programs for acquiring living skills for children with mild and severe visual impairment, as a basis for future independence and social functioning.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju / University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation Publishing Center of the Faculty",
journal = "Zbornik radova - 11. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 29–30.10.2021.",
title = "Svakodnevne životne veštine dece sa vizuelnim smetnjama predškolskog uzrasta, Daily living skills of preschool children with visual impairment",
pages = "457-451",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3829"
}
Anđelković, M., Vučinić, V., Krstić, N., Stanimirov, K.,& Martać, V.. (2021). Svakodnevne životne veštine dece sa vizuelnim smetnjama predškolskog uzrasta. in Zbornik radova - 11. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 29–30.10.2021.
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju / University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation Publishing Center of the Faculty., 451-457.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3829
Anđelković M, Vučinić V, Krstić N, Stanimirov K, Martać V. Svakodnevne životne veštine dece sa vizuelnim smetnjama predškolskog uzrasta. in Zbornik radova - 11. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 29–30.10.2021.. 2021;:451-457.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3829 .
Anđelković, Marija, Vučinić, Vesna, Krstić, Nevena, Stanimirov, Ksenija, Martać, Valentina, "Svakodnevne životne veštine dece sa vizuelnim smetnjama predškolskog uzrasta" in Zbornik radova - 11. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 29–30.10.2021. (2021):451-457,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3829 .

Svakodnevne životne veštine dece sa vizuelnim smetnjama predškolskog uzrasta

Anđelković, Marija; Vučinić, Vesna; Krstić, Nevena; Stanimirov, Ksenija; Martać, Valentina

(Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju / University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation, 2021)

TY  - CONF
AU  - Anđelković, Marija
AU  - Vučinić, Vesna
AU  - Krstić, Nevena
AU  - Stanimirov, Ksenija
AU  - Martać, Valentina
PY  - 2021
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3731
AB  - Uvod: Lakši oblici oštećenja vida nekada predstavljaju značajnu prepreku za optimilan razvoj i svakodnevno funkcionisanje dece, što se dovodi u vezu sa neblagovremenim oftalmološkim i ortoptičko-pleoptičkim intrevencijama i prezaštićivanjem od strane roditelja.
Cilj: Utvrditi nivo usvojenosti svakodnevnih životnih veština kod dece sa vizuelnim smetnjama predškolskog uzrasta.
Metod: Uzorak je činilo 100 dece predškolskog uzrasta, od čega 50 dece sa dijagnostikovanim vizuelnim smetnjama i isto toliko dece tipičnog razvoja. Kriterijumi za formiranje uzorka bili su: vizuelne smetnje na nivou slabovidosti povezane sa strabološkim uzrocima, prosečne intelektualne sposobnosti i uzrast od jedne do šest godina (AS=36; SD=12,99 meseci). Za prikupljanje podataka je korišćena subskala Svakodnevne životne veštine, integralni deo Skale za procenu adaptivnog ponašanja (Adaptive Behavior Scale) inkorporirane u Bejli skalu za procenu razvoja novorođenčadi i dece (Bayley Scales of Infant and Toddler Development, Third Edition, Bayley- III, 2005). U statističkoj obradi podataka primenjene su mere deskriptivne statistike, T-test i Univarijatna analiza varijanse (ANOVA).
Rezultati: Deca sa vizuelnim smetnjama su najbolje ocenjena na zadacima kojima se procenjuje samostalnost prilikom hranjenja (AS=2,14; SD=0,86).
Usvojenost higijenskih navika (AS=0,95; SD=0,58) i pomoć u kući (AS=1,49; SD=0,67) roditelji ove dece su vrednovali najnižim prosečnim ocenama.
Između dece sa vizuelnim smetnjama predškolskog uzrasta i vršnjaka tipičnog razvoja utvrđena je statistički značajna razlika u pogledu opšteg skora na subskali Svakodnevne životne veštine (p=0,000), kao i u svim segmentima svakodnevnog funkcionisanje.
Zaključak: Dobijeni rezultati ukazuju da vizuelne smetnje utiču na razvoj samostalnosti i svakodnevno funkcionisanje dece već od naranijeg uzrasta.
Neophodno je dizajnirati programe za usvajanje životnih veština za decu sa lakšim i težim oštećenjem vida, kao osnove za buduću samostalnost i socijalno funkcionianje.
AB  - Introduction: Milder forms of visual impairment are sometimes a significant obstacle to optimal development and daily functioning of children, which is associated with untimely ophthalmological and orthoptic and pleoptic interventions and overprotection by parents.
Aim: To determine the acquisition level of daily living skills in preschool children with visual impairment.
Method: The sample included 100 preschool children, out of whom 50 were diagnosed with visual impairment, and 50 were of typical development. Sample inclusion criteria were: visual impairment at the level of low vision caused by strabismus, average intellectual abilities, and 1-6 years of age (M=36; SD=12.99 months). Data was collected by means of The Daily Living Skills subscale, which is an integral part of the Adaptive Behavior Scale incorporated into the Bayley Scales of Infant and Toddler Development, Third Edition, (Bayley-III, 2005). Descriptive statistics, T-test, and univariate analysis of variance (ANOVA) were used in statistical data processing.
Results: Children with visual impairment got the highest grades on tasks assessing eating independence (M=2.14; SD=.86). Personal hygiene habits (M=.95; SD=.58) and helping with household chores (M=1.49; SD=.67) were evaluated with the lowest average grades by the parents of these children. A statistically significant difference was determined between preschool children with visual impairment and their typically developing peers in the general score on the Daily Living Skills subscale (p=.000), as well as in all segments of daily functioning.
Conclusion: The obtained results indicate that visual impairments influence the development of independence and daily functioning of children from an early age. It is necessary to design programs for acquiring living skills for children with mild and severe visual impairment, as a basis for future independence and social functioning.
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju / University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation
C3  - Zbornik rezimea 11. Međunarodni naučni skup Specijalna edukacija i rehabilitacija danas Beograd, 29–30. oktobar 2021. godine
T1  - Svakodnevne životne veštine dece sa vizuelnim smetnjama predškolskog uzrasta
T1  - Daily living skills of preschool children with visual impairment
EP  - 173
SP  - 172
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3731
ER  - 
@conference{
author = "Anđelković, Marija and Vučinić, Vesna and Krstić, Nevena and Stanimirov, Ksenija and Martać, Valentina",
year = "2021",
abstract = "Uvod: Lakši oblici oštećenja vida nekada predstavljaju značajnu prepreku za optimilan razvoj i svakodnevno funkcionisanje dece, što se dovodi u vezu sa neblagovremenim oftalmološkim i ortoptičko-pleoptičkim intrevencijama i prezaštićivanjem od strane roditelja.
Cilj: Utvrditi nivo usvojenosti svakodnevnih životnih veština kod dece sa vizuelnim smetnjama predškolskog uzrasta.
Metod: Uzorak je činilo 100 dece predškolskog uzrasta, od čega 50 dece sa dijagnostikovanim vizuelnim smetnjama i isto toliko dece tipičnog razvoja. Kriterijumi za formiranje uzorka bili su: vizuelne smetnje na nivou slabovidosti povezane sa strabološkim uzrocima, prosečne intelektualne sposobnosti i uzrast od jedne do šest godina (AS=36; SD=12,99 meseci). Za prikupljanje podataka je korišćena subskala Svakodnevne životne veštine, integralni deo Skale za procenu adaptivnog ponašanja (Adaptive Behavior Scale) inkorporirane u Bejli skalu za procenu razvoja novorođenčadi i dece (Bayley Scales of Infant and Toddler Development, Third Edition, Bayley- III, 2005). U statističkoj obradi podataka primenjene su mere deskriptivne statistike, T-test i Univarijatna analiza varijanse (ANOVA).
Rezultati: Deca sa vizuelnim smetnjama su najbolje ocenjena na zadacima kojima se procenjuje samostalnost prilikom hranjenja (AS=2,14; SD=0,86).
Usvojenost higijenskih navika (AS=0,95; SD=0,58) i pomoć u kući (AS=1,49; SD=0,67) roditelji ove dece su vrednovali najnižim prosečnim ocenama.
Između dece sa vizuelnim smetnjama predškolskog uzrasta i vršnjaka tipičnog razvoja utvrđena je statistički značajna razlika u pogledu opšteg skora na subskali Svakodnevne životne veštine (p=0,000), kao i u svim segmentima svakodnevnog funkcionisanje.
Zaključak: Dobijeni rezultati ukazuju da vizuelne smetnje utiču na razvoj samostalnosti i svakodnevno funkcionisanje dece već od naranijeg uzrasta.
Neophodno je dizajnirati programe za usvajanje životnih veština za decu sa lakšim i težim oštećenjem vida, kao osnove za buduću samostalnost i socijalno funkcionianje., Introduction: Milder forms of visual impairment are sometimes a significant obstacle to optimal development and daily functioning of children, which is associated with untimely ophthalmological and orthoptic and pleoptic interventions and overprotection by parents.
Aim: To determine the acquisition level of daily living skills in preschool children with visual impairment.
Method: The sample included 100 preschool children, out of whom 50 were diagnosed with visual impairment, and 50 were of typical development. Sample inclusion criteria were: visual impairment at the level of low vision caused by strabismus, average intellectual abilities, and 1-6 years of age (M=36; SD=12.99 months). Data was collected by means of The Daily Living Skills subscale, which is an integral part of the Adaptive Behavior Scale incorporated into the Bayley Scales of Infant and Toddler Development, Third Edition, (Bayley-III, 2005). Descriptive statistics, T-test, and univariate analysis of variance (ANOVA) were used in statistical data processing.
Results: Children with visual impairment got the highest grades on tasks assessing eating independence (M=2.14; SD=.86). Personal hygiene habits (M=.95; SD=.58) and helping with household chores (M=1.49; SD=.67) were evaluated with the lowest average grades by the parents of these children. A statistically significant difference was determined between preschool children with visual impairment and their typically developing peers in the general score on the Daily Living Skills subscale (p=.000), as well as in all segments of daily functioning.
Conclusion: The obtained results indicate that visual impairments influence the development of independence and daily functioning of children from an early age. It is necessary to design programs for acquiring living skills for children with mild and severe visual impairment, as a basis for future independence and social functioning.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju / University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation",
journal = "Zbornik rezimea 11. Međunarodni naučni skup Specijalna edukacija i rehabilitacija danas Beograd, 29–30. oktobar 2021. godine",
title = "Svakodnevne životne veštine dece sa vizuelnim smetnjama predškolskog uzrasta, Daily living skills of preschool children with visual impairment",
pages = "173-172",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3731"
}
Anđelković, M., Vučinić, V., Krstić, N., Stanimirov, K.,& Martać, V.. (2021). Svakodnevne životne veštine dece sa vizuelnim smetnjama predškolskog uzrasta. in Zbornik rezimea 11. Međunarodni naučni skup Specijalna edukacija i rehabilitacija danas Beograd, 29–30. oktobar 2021. godine
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju / University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation., 172-173.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3731
Anđelković M, Vučinić V, Krstić N, Stanimirov K, Martać V. Svakodnevne životne veštine dece sa vizuelnim smetnjama predškolskog uzrasta. in Zbornik rezimea 11. Međunarodni naučni skup Specijalna edukacija i rehabilitacija danas Beograd, 29–30. oktobar 2021. godine. 2021;:172-173.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3731 .
Anđelković, Marija, Vučinić, Vesna, Krstić, Nevena, Stanimirov, Ksenija, Martać, Valentina, "Svakodnevne životne veštine dece sa vizuelnim smetnjama predškolskog uzrasta" in Zbornik rezimea 11. Međunarodni naučni skup Specijalna edukacija i rehabilitacija danas Beograd, 29–30. oktobar 2021. godine (2021):172-173,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3731 .

Zadovoljstvo roditelja dece sa oštećenjem vida i dece sa oštećenjem sluha uslugama rane intervencije

Martać, Valentina

(2020)

TY  - THES
AU  - Martać, Valentina
PY  - 2020
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3867
AB  - Различите интеракције и утицаји који долазе из социјалне средине умногоме утичу на развој детета. Велики број истраживача наглашава рану интервенцију као програм подршке који је неопходан како би се детету са сметњом у развоју омогућио оптималан развој. Развој детета са оштећењем вида или оштећењем слуха тече по истим законитостима као развој детета типичног развоја, али неке функције и вештине, уколико изостане рана стимулација, могу бити недовољно развијене. Процес опсервације и процене детета започиње при првом доласку у сервис ране интервенције. Након извршене процене и одлуке о укључењу у програм, са родитељима се прави даљи план који се односи на постављање циљева, будуће активности и подршку породици и детету. „Породица у центру“ је модел рада и филозофија која укључује родитеље као активне учеснике у раду са дететом. Равноправан однос родитеља и стручњака као и ангажовање родитеља у раду са дететом подиже њихово самопоуздање, повећава компетенције и подстиче позитиван модел родитељства. Циљ нашег истраживања био је испитати задовољство родитеља деце са оштећењем вида и деце са оштећењем слуха услугама ране интервенције употребом прилагођеног Упитника. Области које су садржане у Упитнику односе се на социодемографске податке, однос са стручњацима, самоефикасност родитеља и унапређење праксе ране интервенције у Србији. У истраживању су учествовала 44 родитеља деце са оштећењем вида и деце са оштећењем слуха укључених у програм ране интервенције из различитих градова Србије. Добијени резултати указују на висок степен задовољства родитеља деце са оштећењем вида и деце са оштећењем слуха, али и на неопходност унапређења ране интервенције у нашој земљи. Степен оштећења и ниво образовања родитеља показали су се као веома значајни у Односу са стручњацима и самоефикасности родитеља.
AB  - The various interactions and influences that come from the social environment greatly influence the child's development. A large number of researchers emphasize early intervention as a support program that is necessary to enable optimal development of a child with a developmental disability. The development of a child with visual impairment or hearing impairment follows the same laws as the development of a child of typical development rules, but some functions and skills, if early stimulation is lacking, may be underdeveloped. The process of observation and assessment of the child begins since the first visit to the early intervention service. After the assessment and the decision to join the program, a further plan is made with the parents regarding the setting of goals, future activities and support for the family and the child. "Family at the center" is a working model and philosophy that includes parents as active participants in working with the child. Balanced relationship between parents and experts and the involvement of parents in working with the child raises their self-confidence, increases competencies and encourages a positive parenting model. The aim of our study was to examine the satisfaction of parents of children with visual impairment and children with hearing impairment with early intervention services using a customized Questionnaire. The areas contained in the Questionnaire relate to sociodemographic data, the relationship with experts, parental self-efficacy and the improvement of early intervention practices in Serbia. The research involved 44 parents of children with visual impairments and children with hearing impairments included in the early intervention program from different cities in Serbia. The obtained results indicate a high degree of satisfaction of parents of children with visual impairment and children with hearing impairment, but also the need to improve early intervention in our country. The degree of impairment as well as the level of education of the parents had the significant impact on the subtests Relationship with Professionals and Self- Efficiency.
T1  - Zadovoljstvo roditelja dece sa oštećenjem vida i dece sa oštećenjem sluha uslugama rane intervencije
EP  - 58
SP  - 1
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3867
ER  - 
@mastersthesis{
author = "Martać, Valentina",
year = "2020",
abstract = "Различите интеракције и утицаји који долазе из социјалне средине умногоме утичу на развој детета. Велики број истраживача наглашава рану интервенцију као програм подршке који је неопходан како би се детету са сметњом у развоју омогућио оптималан развој. Развој детета са оштећењем вида или оштећењем слуха тече по истим законитостима као развој детета типичног развоја, али неке функције и вештине, уколико изостане рана стимулација, могу бити недовољно развијене. Процес опсервације и процене детета започиње при првом доласку у сервис ране интервенције. Након извршене процене и одлуке о укључењу у програм, са родитељима се прави даљи план који се односи на постављање циљева, будуће активности и подршку породици и детету. „Породица у центру“ је модел рада и филозофија која укључује родитеље као активне учеснике у раду са дететом. Равноправан однос родитеља и стручњака као и ангажовање родитеља у раду са дететом подиже њихово самопоуздање, повећава компетенције и подстиче позитиван модел родитељства. Циљ нашег истраживања био је испитати задовољство родитеља деце са оштећењем вида и деце са оштећењем слуха услугама ране интервенције употребом прилагођеног Упитника. Области које су садржане у Упитнику односе се на социодемографске податке, однос са стручњацима, самоефикасност родитеља и унапређење праксе ране интервенције у Србији. У истраживању су учествовала 44 родитеља деце са оштећењем вида и деце са оштећењем слуха укључених у програм ране интервенције из различитих градова Србије. Добијени резултати указују на висок степен задовољства родитеља деце са оштећењем вида и деце са оштећењем слуха, али и на неопходност унапређења ране интервенције у нашој земљи. Степен оштећења и ниво образовања родитеља показали су се као веома значајни у Односу са стручњацима и самоефикасности родитеља., The various interactions and influences that come from the social environment greatly influence the child's development. A large number of researchers emphasize early intervention as a support program that is necessary to enable optimal development of a child with a developmental disability. The development of a child with visual impairment or hearing impairment follows the same laws as the development of a child of typical development rules, but some functions and skills, if early stimulation is lacking, may be underdeveloped. The process of observation and assessment of the child begins since the first visit to the early intervention service. After the assessment and the decision to join the program, a further plan is made with the parents regarding the setting of goals, future activities and support for the family and the child. "Family at the center" is a working model and philosophy that includes parents as active participants in working with the child. Balanced relationship between parents and experts and the involvement of parents in working with the child raises their self-confidence, increases competencies and encourages a positive parenting model. The aim of our study was to examine the satisfaction of parents of children with visual impairment and children with hearing impairment with early intervention services using a customized Questionnaire. The areas contained in the Questionnaire relate to sociodemographic data, the relationship with experts, parental self-efficacy and the improvement of early intervention practices in Serbia. The research involved 44 parents of children with visual impairments and children with hearing impairments included in the early intervention program from different cities in Serbia. The obtained results indicate a high degree of satisfaction of parents of children with visual impairment and children with hearing impairment, but also the need to improve early intervention in our country. The degree of impairment as well as the level of education of the parents had the significant impact on the subtests Relationship with Professionals and Self- Efficiency.",
title = "Zadovoljstvo roditelja dece sa oštećenjem vida i dece sa oštećenjem sluha uslugama rane intervencije",
pages = "58-1",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3867"
}
Martać, V.. (2020). Zadovoljstvo roditelja dece sa oštećenjem vida i dece sa oštećenjem sluha uslugama rane intervencije. , 1-58.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3867
Martać V. Zadovoljstvo roditelja dece sa oštećenjem vida i dece sa oštećenjem sluha uslugama rane intervencije. 2020;:1-58.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3867 .
Martać, Valentina, "Zadovoljstvo roditelja dece sa oštećenjem vida i dece sa oštećenjem sluha uslugama rane intervencije" (2020):1-58,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3867 .

Odnos roditelja dece sa oštećenjem vida i stručnjaka u procesu rane intervencije

Martać, Valentina; Anđelković, Marija; Vučinić, Vesna

(Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, 2020)

TY  - CONF
AU  - Martać, Valentina
AU  - Anđelković, Marija
AU  - Vučinić, Vesna
PY  - 2020
UR  - http://www.icf.fasper.bg.ac.rs/zbornici/20201221_1-ZBORNIK-RADOVA-SKUP-NAC_2020.pdf
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3395
AB  - The aim of the research is to determine the relationship between the parents of children with visual impairment and the experts engaged in the early intervention service. The research included 22 parents of children with visual impairments aged from birth to six years who are included in the early intervention program at the School for children with visual impairment “Veljko
Ramadanović” in Zemun. The examination of
parents relationship with early intervention professionals was performed using the part of the Scale for evaluation of services in EI program (Measure of Processes of Care for Service Providers – MPOC-SP, Siebes et al., 2008). By analyzing parents’ answers it was noticed a high rated relationship with early intervention professionals. The age and living area of parents were found as significant factors of relationship with early
intervention professionals. There was no significant relationship between the parents’ marital status, as well as educational level, and collaboration with early intervention professionals.
AB  - Cilj istraživanja je da se utvrdi odnos roditelja dece sa oštećenjem vida i stručnjaka angažovanih u programima rane intervencije. Istraživanjem su obuhvaćena 22 roditelja dece sa oštećenjem vida uzrasta od rođenja do šest godina koji su uključeni u program rane intervencije u Školi za decu oštećenog vida „Veljko Ramadanović“ u Zemunu. Ispitivanje odnosa roditelja sa stručnjacima u servisu rane intervencije izvedeno je korišćenjem dela Skale za vrednovanje usluga dobijenih u programu rane intervencije (Measure of Processes of Care for Service Providers – MPOC-SP, Siebes et al., 2008). Analizom od- govora roditelja uočeno je da postoji visok nivo zadovoljstva roditelja dece sa oštećenjem vida odnosom sa stručnjacima u programu rane intervencije. Starost i mesto stanovanja roditelja potvrđeni su kao značajni faktori u proceni odnosa sa stručnjacima rane intervencije. Nije uočena značajna poveza- nost bračnog stanja i nivoa obrazovanja roditelja i odnosa sa stručnjacima.
PB  - Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju
C3  - Nacionalni naučni skup „Evaluacija efekata inkluzivnog obrazovanja u republici Srbiji” - Zbornik radova
T1  - Odnos roditelja dece sa oštećenjem vida i stručnjaka u procesu rane intervencije
T1  - The relationship between parents of children with visual impairment and early intervention professionals
EP  - 28
SP  - 21
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3395
ER  - 
@conference{
author = "Martać, Valentina and Anđelković, Marija and Vučinić, Vesna",
year = "2020",
abstract = "The aim of the research is to determine the relationship between the parents of children with visual impairment and the experts engaged in the early intervention service. The research included 22 parents of children with visual impairments aged from birth to six years who are included in the early intervention program at the School for children with visual impairment “Veljko
Ramadanović” in Zemun. The examination of
parents relationship with early intervention professionals was performed using the part of the Scale for evaluation of services in EI program (Measure of Processes of Care for Service Providers – MPOC-SP, Siebes et al., 2008). By analyzing parents’ answers it was noticed a high rated relationship with early intervention professionals. The age and living area of parents were found as significant factors of relationship with early
intervention professionals. There was no significant relationship between the parents’ marital status, as well as educational level, and collaboration with early intervention professionals., Cilj istraživanja je da se utvrdi odnos roditelja dece sa oštećenjem vida i stručnjaka angažovanih u programima rane intervencije. Istraživanjem su obuhvaćena 22 roditelja dece sa oštećenjem vida uzrasta od rođenja do šest godina koji su uključeni u program rane intervencije u Školi za decu oštećenog vida „Veljko Ramadanović“ u Zemunu. Ispitivanje odnosa roditelja sa stručnjacima u servisu rane intervencije izvedeno je korišćenjem dela Skale za vrednovanje usluga dobijenih u programu rane intervencije (Measure of Processes of Care for Service Providers – MPOC-SP, Siebes et al., 2008). Analizom od- govora roditelja uočeno je da postoji visok nivo zadovoljstva roditelja dece sa oštećenjem vida odnosom sa stručnjacima u programu rane intervencije. Starost i mesto stanovanja roditelja potvrđeni su kao značajni faktori u proceni odnosa sa stručnjacima rane intervencije. Nije uočena značajna poveza- nost bračnog stanja i nivoa obrazovanja roditelja i odnosa sa stručnjacima.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju",
journal = "Nacionalni naučni skup „Evaluacija efekata inkluzivnog obrazovanja u republici Srbiji” - Zbornik radova",
title = "Odnos roditelja dece sa oštećenjem vida i stručnjaka u procesu rane intervencije, The relationship between parents of children with visual impairment and early intervention professionals",
pages = "28-21",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3395"
}
Martać, V., Anđelković, M.,& Vučinić, V.. (2020). Odnos roditelja dece sa oštećenjem vida i stručnjaka u procesu rane intervencije. in Nacionalni naučni skup „Evaluacija efekata inkluzivnog obrazovanja u republici Srbiji” - Zbornik radova
Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju., 21-28.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3395
Martać V, Anđelković M, Vučinić V. Odnos roditelja dece sa oštećenjem vida i stručnjaka u procesu rane intervencije. in Nacionalni naučni skup „Evaluacija efekata inkluzivnog obrazovanja u republici Srbiji” - Zbornik radova. 2020;:21-28.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3395 .
Martać, Valentina, Anđelković, Marija, Vučinić, Vesna, "Odnos roditelja dece sa oštećenjem vida i stručnjaka u procesu rane intervencije" in Nacionalni naučni skup „Evaluacija efekata inkluzivnog obrazovanja u republici Srbiji” - Zbornik radova (2020):21-28,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3395 .

Karakteristike interakcije roditelja i dece s oštećenjem vida predškolskog uzrasta

Martać, Valentina; Vučinić, Vesna; Anđelković, Marija; Vladisavljević, Zorica G.

(Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd, 2020)

TY  - JOUR
AU  - Martać, Valentina
AU  - Vučinić, Vesna
AU  - Anđelković, Marija
AU  - Vladisavljević, Zorica G.
PY  - 2020
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/1249
AB  - Parenting is a dynamic process infuenced by the behavior of both children and parents. Behavior of children with visual impairment is characterized by the absence of language which involves smiling and looking, calming down when focusing on voice, unusual posture, stereotyped behavior, blank face, which can all interfere with parentchild interaction. Objective. The aim of this paper was to determine the characteristics of interaction between mothers and children with visual impairment and multiple disabilities. Methods. The research included a total of thirteen mother-child pairs. Five children had a visual impairment, while eight had both a visual impairment and another comorbid condition. The children were between 10 and 68 months of age (M = 31.62, SD = 19.08). The characteristics of interaction between mothers and children with visual impairment and multiple disabilities were assessed by analyzing videos, while Parenting Interactions with Children - Checklist of Observations Linked to Outcomes - PICCOLO was used to record the observed behaviors. Results. Interaction between parents and children with visual impairment and multiple disabilities was satisfactory in three domains: Affection, Responsiveness, and Encouragement. Conclusion. The biggest problem for parents was fnding a way to teach their child some activities or to provide information about the environment.
AB  - Roditeljstvo je dinamičan proces, na koji utiče ponašanje deteta i roditelja. Ponašanje dece s oštećenjem vida karakteriše odsustvo jezika osmeha i jezika pogleda, umirivanje kada su usredsređena na glas, neuobičajeno držanje tela, ispoljavanje stereotipnog ponašanja, bezizražajan izgled lica, što može da ometa uspostavljanje interakcije roditelj - dete. Cilj: Cilj rada je utvrđivanje karakteristika interakcije između majki i dece s oštećenjem vida i višestrukim smetnjama. Metod: Istraživanjem je obuhvaćeno ukupno trinaest dijada majki i dece. Od tog broja petoro dece je imalo oštećenje vida, a osmoro, pored oštećenja vida, i druge smetnje. Uzrast dece je bio od 10 do 68 meseci (AS = 31.62, SD = 19.08). Procena karakteristika interakcije majki sa decom s oštećenjem vida i višestrukom ometenošću vršena je na osnovu analize video-snimaka, a za beleženje zapaženih oblika ponašanja korišćena je Kontrolna lista za procenu interakcije roditelja sa decom povezana s razvojnim ishodima (Parenting Interactions with Children - Checklist of Observations Linked to Outcomes - PICCOLO). Rezultati: Interakcija roditelja i dece s oštećenjem vida i višestrukom ometenošću zadovoljavajuća je u tri domena: Naklonost, Responzivnost i Podsticanje. Zaključak: Roditeljima najveći problem predstavlja iznalaženje načina kako da poduče dete nekim aktivnostima ili da pruže informacije o dešavanjima u okolini.
PB  - Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd
T2  - Specijalna edukacija i rehabilitacija
T1  - Karakteristike interakcije roditelja i dece s oštećenjem vida predškolskog uzrasta
T1  - Characteristics of interaction between parents and children with visual impairment at preschool age
EP  - 226
IS  - 4
SP  - 213
VL  - 19
DO  - 10.5937/specedreh19-29874
ER  - 
@article{
author = "Martać, Valentina and Vučinić, Vesna and Anđelković, Marija and Vladisavljević, Zorica G.",
year = "2020",
abstract = "Parenting is a dynamic process infuenced by the behavior of both children and parents. Behavior of children with visual impairment is characterized by the absence of language which involves smiling and looking, calming down when focusing on voice, unusual posture, stereotyped behavior, blank face, which can all interfere with parentchild interaction. Objective. The aim of this paper was to determine the characteristics of interaction between mothers and children with visual impairment and multiple disabilities. Methods. The research included a total of thirteen mother-child pairs. Five children had a visual impairment, while eight had both a visual impairment and another comorbid condition. The children were between 10 and 68 months of age (M = 31.62, SD = 19.08). The characteristics of interaction between mothers and children with visual impairment and multiple disabilities were assessed by analyzing videos, while Parenting Interactions with Children - Checklist of Observations Linked to Outcomes - PICCOLO was used to record the observed behaviors. Results. Interaction between parents and children with visual impairment and multiple disabilities was satisfactory in three domains: Affection, Responsiveness, and Encouragement. Conclusion. The biggest problem for parents was fnding a way to teach their child some activities or to provide information about the environment., Roditeljstvo je dinamičan proces, na koji utiče ponašanje deteta i roditelja. Ponašanje dece s oštećenjem vida karakteriše odsustvo jezika osmeha i jezika pogleda, umirivanje kada su usredsređena na glas, neuobičajeno držanje tela, ispoljavanje stereotipnog ponašanja, bezizražajan izgled lica, što može da ometa uspostavljanje interakcije roditelj - dete. Cilj: Cilj rada je utvrđivanje karakteristika interakcije između majki i dece s oštećenjem vida i višestrukim smetnjama. Metod: Istraživanjem je obuhvaćeno ukupno trinaest dijada majki i dece. Od tog broja petoro dece je imalo oštećenje vida, a osmoro, pored oštećenja vida, i druge smetnje. Uzrast dece je bio od 10 do 68 meseci (AS = 31.62, SD = 19.08). Procena karakteristika interakcije majki sa decom s oštećenjem vida i višestrukom ometenošću vršena je na osnovu analize video-snimaka, a za beleženje zapaženih oblika ponašanja korišćena je Kontrolna lista za procenu interakcije roditelja sa decom povezana s razvojnim ishodima (Parenting Interactions with Children - Checklist of Observations Linked to Outcomes - PICCOLO). Rezultati: Interakcija roditelja i dece s oštećenjem vida i višestrukom ometenošću zadovoljavajuća je u tri domena: Naklonost, Responzivnost i Podsticanje. Zaključak: Roditeljima najveći problem predstavlja iznalaženje načina kako da poduče dete nekim aktivnostima ili da pruže informacije o dešavanjima u okolini.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd",
journal = "Specijalna edukacija i rehabilitacija",
title = "Karakteristike interakcije roditelja i dece s oštećenjem vida predškolskog uzrasta, Characteristics of interaction between parents and children with visual impairment at preschool age",
pages = "226-213",
number = "4",
volume = "19",
doi = "10.5937/specedreh19-29874"
}
Martać, V., Vučinić, V., Anđelković, M.,& Vladisavljević, Z. G.. (2020). Karakteristike interakcije roditelja i dece s oštećenjem vida predškolskog uzrasta. in Specijalna edukacija i rehabilitacija
Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd., 19(4), 213-226.
https://doi.org/10.5937/specedreh19-29874
Martać V, Vučinić V, Anđelković M, Vladisavljević ZG. Karakteristike interakcije roditelja i dece s oštećenjem vida predškolskog uzrasta. in Specijalna edukacija i rehabilitacija. 2020;19(4):213-226.
doi:10.5937/specedreh19-29874 .
Martać, Valentina, Vučinić, Vesna, Anđelković, Marija, Vladisavljević, Zorica G., "Karakteristike interakcije roditelja i dece s oštećenjem vida predškolskog uzrasta" in Specijalna edukacija i rehabilitacija, 19, no. 4 (2020):213-226,
https://doi.org/10.5937/specedreh19-29874 . .
2

Difficulties that people with visual impairment have in accessibility to web information by using the auditory access

Žigić, Vesna; Stekić, Dunja; Martać, Valentina

(Voronezh State University, Russia and Goce Delcev University, Macedonia, 2019)

TY  - CONF
AU  - Žigić, Vesna
AU  - Stekić, Dunja
AU  - Martać, Valentina
PY  - 2019
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/5272
AB  - An increasing amount of information on Web, has given faster and better
opportunity for people with visual impairment to reach the new information and to
learn, but it has also created difficulties/problems in usual way of approaching the
content. The sample includes 46 respondents, 18 females and 28 males, of all visual
impairment categories, at the age range from 18 to 63 years old, various vocational
structure. The goal of this research is to define the problems which these respondents
have in web’s accessibility by using the auditory access to information, that is screen
reader. The results are showing the following: too many advertisements, a lot of graphs
on the web pages, very often incomprehensible audio challenge, as well as different
navigation strategies for solving these problems. In conclusion, we emphasize the need
for development of technology for better accessibility to information on the Web and
improved search engines, on the principles of universal design, as well as creating better
and practical solutions in design of interface for people with visual impairment.
PB  - Voronezh State University, Russia and Goce Delcev University, Macedonia
C3  - ФИЛКО
T1  - Difficulties that people with visual impairment have in accessibility to web information by using the auditory access
EP  - 121
SP  - 112
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5272
ER  - 
@conference{
author = "Žigić, Vesna and Stekić, Dunja and Martać, Valentina",
year = "2019",
abstract = "An increasing amount of information on Web, has given faster and better
opportunity for people with visual impairment to reach the new information and to
learn, but it has also created difficulties/problems in usual way of approaching the
content. The sample includes 46 respondents, 18 females and 28 males, of all visual
impairment categories, at the age range from 18 to 63 years old, various vocational
structure. The goal of this research is to define the problems which these respondents
have in web’s accessibility by using the auditory access to information, that is screen
reader. The results are showing the following: too many advertisements, a lot of graphs
on the web pages, very often incomprehensible audio challenge, as well as different
navigation strategies for solving these problems. In conclusion, we emphasize the need
for development of technology for better accessibility to information on the Web and
improved search engines, on the principles of universal design, as well as creating better
and practical solutions in design of interface for people with visual impairment.",
publisher = "Voronezh State University, Russia and Goce Delcev University, Macedonia",
journal = "ФИЛКО",
title = "Difficulties that people with visual impairment have in accessibility to web information by using the auditory access",
pages = "121-112",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5272"
}
Žigić, V., Stekić, D.,& Martać, V.. (2019). Difficulties that people with visual impairment have in accessibility to web information by using the auditory access. in ФИЛКО
Voronezh State University, Russia and Goce Delcev University, Macedonia., 112-121.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5272
Žigić V, Stekić D, Martać V. Difficulties that people with visual impairment have in accessibility to web information by using the auditory access. in ФИЛКО. 2019;:112-121.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5272 .
Žigić, Vesna, Stekić, Dunja, Martać, Valentina, "Difficulties that people with visual impairment have in accessibility to web information by using the auditory access" in ФИЛКО (2019):112-121,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5272 .