Asanović, Maja

Link to this page

Authority KeyName Variants
d30eb5bb-8c91-426c-87cc-0eb8388a5896
  • Asanović, Maja (3)
Projects
No records found.

Author's Bibliography

Development of early detection and intervention program for congenital hearing loss: Screening is not enough

Mikić, Branka; Ostojić, Sanja; Mirić, Danica; Mikić, Mina; Asanović, Maja

(Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd, 2011)

TY  - JOUR
AU  - Mikić, Branka
AU  - Ostojić, Sanja
AU  - Mirić, Danica
AU  - Mikić, Mina
AU  - Asanović, Maja
PY  - 2011
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/457
AB  - Introduction of systematic hearing check-upsin maternity hospitals - neonatal hearing screening, induced progress in early detection of congenital hearing loss. Average age at diagnosis and intervention is shifted from 30 months to 3 and 6 months respectively thus improving final outcome in hearing and speech functions tremendously. Early intervention in hearing impaired infant, using hearing aids or cochlear implants when necessary, during period of maximal CNS plasticity enables optimal achievements in auditory perception and speech and language similar to their hearing peers. The model of early hearing loss detection and intervention in Audiology Rehabilitation Department in ENT Clinic of Clinical Center of Serbia in Belgrade is reviewed. Apart from audiology controls in well babies who failed neonatal screening novorođenčadi, special attention is paid to population of babies and infants with risk factors for hearing impairment. Neonatal hearing screening (NHS) in well babies and neonatal intensive care unit (NICU) of Gynecology and Obstetrics Clinic of Clinical Center of Serbia in Belgrade is done in two steps using transient evoked otoacoustic emissions (TEOAE). Each baby who NHS twice is referred to Audiology Rehabilitation Department for further audiological testing using pediatric battery (Behavioral Observation Audiometry-BOA, Transient Evoked Otoacoustic Emissions - TEOAE, Distortion Products Otoacoustic Emissions - DPOAE, Brainstem Evoked Response Audiometry - BERA, tympanometry, acoustic reflex measurements). BERA stimuli are tone bursts from 0.5 to 4 kHz at 40 dB. If the morphology and latencies of BERA waves are correct it is assumed that hearing thresholdis normal. Well babies are tested at the age of one month, three months and six months. If any risk factor is present periodic testing should be continued until 12 months of age. Infants with hereditary burden of familiar deafness should be followed up to 3 years of age and even longer when necessary. During six - month period, from June to December 2010. , 3271 babies out of 3635 newborns were screened (90%). Failure rate on the first screening was 9% (294/3271) and 5.3% (174/3271) respectively. Profound bilateral hearing loss requiring amplification and speech and hearing habilitation was detected in one child. A group of 23 at risk babies underwent complete audiological diagnostics without prior screening procedures. Two of them had significant hearing loss and additional 3 had auditory neuropathy spectrum disorder with next to normal behavioral thresholds. Neonatal hearing screening is initial step in early hearing loss detection and intervention (EHDI). Development of detailed protocols for neonatal hearing screening, early audiologic diagnosis and early intervention for congenitalhearing loss, along with national program, national database, technological support, family guidance and legislation are prerogatives of successful EHDI program. If diagnostic and habilitation protocols are consequently implemented congenitally deaf children could achieve their full potential.
AB  - Uvođenje sistematskog pregleda sluha u porodilištu, neonatalnog skrininga, značajno je pomerilo vreme otkrivanja kongenitalnih oštećenja sluha. Ranije vreme dijagnoze i početka intervencije koje je sa 30 meseci pomereno na 3, odnosno 6 meseci, bitno je poboljšalo krajnji uspeh habilitacije slušanja i govora. Rana intervencija uz primenu slušnih amplifikatora, a po potrebi i kohlearnog implanta odvija se u vreme maksimalne plasitčnosti CNS, pa se time krajni rezultat u razvoju auditivne percepcije, govora i jezika približava normativima za čujuću decu. Prikazan je model rada u Klinici za ORL i MFH Kliničkog centra Srbije, gde se sprovodi sistem rane dijagnostike i rehabilitacije, kao i provera novorođenčadi koja nisu prošla na skriningu u porodilištu, kao i posebno praćenje novorođenčadi sa povećanim rizikom za oštećenje sluha. U porodilištu Ginekološko akušerske kli nike KCS se radi dvostepena provera TEOAE metodom. Dete koje dva puta ne prođe na jednom ili oba uva upućuje se kompletnu audiološku obradu u Odsek za audiološku rehabilitacju KCS gde se sluh proverava baterijom audioloških testova: BOA, TEOAE, DPOAE, BERA, timpanometrija, merenje akustičkog refleksa. BERA je rađena frekventno specifičnim stimulusima (tone burst) na 0.5, 1, 2 i 4 kHz intenzitetom od 40 dB, pri čemu je prisustvo svih talasa sa odgovarajućim latencijama za uzrast smatrano urednim sluhom. Prva audiološka provera se radi oko prvog meseca, a zatim se pregled ponavlja sa navršenih 3 i 6 meseci kod dece bez riziko faktora, a do godinu dana sa faktorima rizika. Deca gde u postoji hereditarno opterećenje u familiji prate se do navršene 3 godine, a po potrebi i duže. U periodu od 1.06.2010. do 1.12.2010. od 3635 novorođenčadi skriningom je obuhvaćeno 3271 (90%). Neuspešno je bilo na prvom skriningu 294 (9% a na drugom 174 (5.3%). Od 174 dece upućene na audiološku proveru, 59 (33,9%) je imalo neki od faktora rizika za oštećenje sluha.). Teško oštećenje sluha koje je zahtevalo amplifikaciju i habilitaciju slušanja i govora utvrdili smo kod jednog deteta. Takođe je urađena i kompletna audiološka obrada kod 23 bebe s faktorima rizika, koje su rođene u drugim porodilištima gde se ne radi skrining. Kod 2 bebe je utvrđeno senzorineuralno oštećenje sluha, dok su kod još 3 registrovani elementi auditivne neuropatije-disinhronije i pored uredne bihevioralne reakcije na zvuk. Neonatalni skrining otećenja sluha početna je karika u sistemu rane dijagnostike i intervencije kod kongenitalnog oštećenja sluha. Neophodno je dosledno sprovođenje dijagnostičkih i habilitacionih protokola da bi se postigli optimalni rezultati.
PB  - Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd
PB  - Društvo defektologa Srbije
T2  - Beogradska defektološka škola
T1  - Development of early detection and intervention program for congenital hearing loss: Screening is not enough
T1  - Razvoj programa ranog otkrivanja i intervencije kod kongenitalnog oštećenja sluha - skrining je nedovoljan
EP  - 425
IS  - 3
SP  - 415
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_457
ER  - 
@article{
author = "Mikić, Branka and Ostojić, Sanja and Mirić, Danica and Mikić, Mina and Asanović, Maja",
year = "2011",
abstract = "Introduction of systematic hearing check-upsin maternity hospitals - neonatal hearing screening, induced progress in early detection of congenital hearing loss. Average age at diagnosis and intervention is shifted from 30 months to 3 and 6 months respectively thus improving final outcome in hearing and speech functions tremendously. Early intervention in hearing impaired infant, using hearing aids or cochlear implants when necessary, during period of maximal CNS plasticity enables optimal achievements in auditory perception and speech and language similar to their hearing peers. The model of early hearing loss detection and intervention in Audiology Rehabilitation Department in ENT Clinic of Clinical Center of Serbia in Belgrade is reviewed. Apart from audiology controls in well babies who failed neonatal screening novorođenčadi, special attention is paid to population of babies and infants with risk factors for hearing impairment. Neonatal hearing screening (NHS) in well babies and neonatal intensive care unit (NICU) of Gynecology and Obstetrics Clinic of Clinical Center of Serbia in Belgrade is done in two steps using transient evoked otoacoustic emissions (TEOAE). Each baby who NHS twice is referred to Audiology Rehabilitation Department for further audiological testing using pediatric battery (Behavioral Observation Audiometry-BOA, Transient Evoked Otoacoustic Emissions - TEOAE, Distortion Products Otoacoustic Emissions - DPOAE, Brainstem Evoked Response Audiometry - BERA, tympanometry, acoustic reflex measurements). BERA stimuli are tone bursts from 0.5 to 4 kHz at 40 dB. If the morphology and latencies of BERA waves are correct it is assumed that hearing thresholdis normal. Well babies are tested at the age of one month, three months and six months. If any risk factor is present periodic testing should be continued until 12 months of age. Infants with hereditary burden of familiar deafness should be followed up to 3 years of age and even longer when necessary. During six - month period, from June to December 2010. , 3271 babies out of 3635 newborns were screened (90%). Failure rate on the first screening was 9% (294/3271) and 5.3% (174/3271) respectively. Profound bilateral hearing loss requiring amplification and speech and hearing habilitation was detected in one child. A group of 23 at risk babies underwent complete audiological diagnostics without prior screening procedures. Two of them had significant hearing loss and additional 3 had auditory neuropathy spectrum disorder with next to normal behavioral thresholds. Neonatal hearing screening is initial step in early hearing loss detection and intervention (EHDI). Development of detailed protocols for neonatal hearing screening, early audiologic diagnosis and early intervention for congenitalhearing loss, along with national program, national database, technological support, family guidance and legislation are prerogatives of successful EHDI program. If diagnostic and habilitation protocols are consequently implemented congenitally deaf children could achieve their full potential., Uvođenje sistematskog pregleda sluha u porodilištu, neonatalnog skrininga, značajno je pomerilo vreme otkrivanja kongenitalnih oštećenja sluha. Ranije vreme dijagnoze i početka intervencije koje je sa 30 meseci pomereno na 3, odnosno 6 meseci, bitno je poboljšalo krajnji uspeh habilitacije slušanja i govora. Rana intervencija uz primenu slušnih amplifikatora, a po potrebi i kohlearnog implanta odvija se u vreme maksimalne plasitčnosti CNS, pa se time krajni rezultat u razvoju auditivne percepcije, govora i jezika približava normativima za čujuću decu. Prikazan je model rada u Klinici za ORL i MFH Kliničkog centra Srbije, gde se sprovodi sistem rane dijagnostike i rehabilitacije, kao i provera novorođenčadi koja nisu prošla na skriningu u porodilištu, kao i posebno praćenje novorođenčadi sa povećanim rizikom za oštećenje sluha. U porodilištu Ginekološko akušerske kli nike KCS se radi dvostepena provera TEOAE metodom. Dete koje dva puta ne prođe na jednom ili oba uva upućuje se kompletnu audiološku obradu u Odsek za audiološku rehabilitacju KCS gde se sluh proverava baterijom audioloških testova: BOA, TEOAE, DPOAE, BERA, timpanometrija, merenje akustičkog refleksa. BERA je rađena frekventno specifičnim stimulusima (tone burst) na 0.5, 1, 2 i 4 kHz intenzitetom od 40 dB, pri čemu je prisustvo svih talasa sa odgovarajućim latencijama za uzrast smatrano urednim sluhom. Prva audiološka provera se radi oko prvog meseca, a zatim se pregled ponavlja sa navršenih 3 i 6 meseci kod dece bez riziko faktora, a do godinu dana sa faktorima rizika. Deca gde u postoji hereditarno opterećenje u familiji prate se do navršene 3 godine, a po potrebi i duže. U periodu od 1.06.2010. do 1.12.2010. od 3635 novorođenčadi skriningom je obuhvaćeno 3271 (90%). Neuspešno je bilo na prvom skriningu 294 (9% a na drugom 174 (5.3%). Od 174 dece upućene na audiološku proveru, 59 (33,9%) je imalo neki od faktora rizika za oštećenje sluha.). Teško oštećenje sluha koje je zahtevalo amplifikaciju i habilitaciju slušanja i govora utvrdili smo kod jednog deteta. Takođe je urađena i kompletna audiološka obrada kod 23 bebe s faktorima rizika, koje su rođene u drugim porodilištima gde se ne radi skrining. Kod 2 bebe je utvrđeno senzorineuralno oštećenje sluha, dok su kod još 3 registrovani elementi auditivne neuropatije-disinhronije i pored uredne bihevioralne reakcije na zvuk. Neonatalni skrining otećenja sluha početna je karika u sistemu rane dijagnostike i intervencije kod kongenitalnog oštećenja sluha. Neophodno je dosledno sprovođenje dijagnostičkih i habilitacionih protokola da bi se postigli optimalni rezultati.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd, Društvo defektologa Srbije",
journal = "Beogradska defektološka škola",
title = "Development of early detection and intervention program for congenital hearing loss: Screening is not enough, Razvoj programa ranog otkrivanja i intervencije kod kongenitalnog oštećenja sluha - skrining je nedovoljan",
pages = "425-415",
number = "3",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_457"
}
Mikić, B., Ostojić, S., Mirić, D., Mikić, M.,& Asanović, M.. (2011). Development of early detection and intervention program for congenital hearing loss: Screening is not enough. in Beogradska defektološka škola
Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd.(3), 415-425.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_457
Mikić B, Ostojić S, Mirić D, Mikić M, Asanović M. Development of early detection and intervention program for congenital hearing loss: Screening is not enough. in Beogradska defektološka škola. 2011;(3):415-425.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_457 .
Mikić, Branka, Ostojić, Sanja, Mirić, Danica, Mikić, Mina, Asanović, Maja, "Development of early detection and intervention program for congenital hearing loss: Screening is not enough" in Beogradska defektološka škola, no. 3 (2011):415-425,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_457 .

Primena govorne audiometrije kod dece oštećenog sluha

Maletić, Ivana; Mirić, Danica; Asanović, Maja

(Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation, 2010)

TY  - JOUR
AU  - Maletić, Ivana
AU  - Mirić, Danica
AU  - Asanović, Maja
PY  - 2010
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/4128
AB  - Govorna audiometrija, kao jedna od metoda za ispitivanje sluha
nije našla svoju široku primenu u našoj zemlji. Koristi se kod dece
i odraslih osoba za procenu razumljivosti govora. Takođe se koristi i
za procenu mogućnosti habilitacije sluha i govora pomoću slušnih
pomagala.
Procena se izvodi u polukabini gde se ispitaniku na odgovarajućem
intenzitetu puštaju reči preko slušalica ili u slobodnom polju. Ispitanik
treba da, bez čitanja sa lica i usana ispitivača, ponovi reč koja mu
je prezentovana. Cilj ovog rada je da se ispita efikasnosti auditivnog
pomagala kod dece oštećenog sluha govornom audiometrijom u
slobodnom polju. Uzorakom je obuhvaćeno 20-oro dece oba pola sa
obostranim prelingvalnim senzorineuralnim oštećenjem sluha veoma
teškog stepena (> 90 dB), hronološkog uzrasta od 3-8 godina koja su
bila uključena u habilitacioni program. Eksperimentalnu grupu su
činili ispitanici sa kohlearnim implantom a kontrolnu oni koji koriste
slušni aparat. Dobijeni rezultati potvrđuju činjenicu da govorna
audiometrija u slobodnom polju može da nađe primenu prvenstveno
kao jedna od metoda za utvrđivanje efikasnosti auditivnog pomagala
i habilitacionog postupka kao i verifikaciju fitting-a auditivnih pomagala.
Dobijeni rezultati nas upućuju na činjenicu da je prosečan prag
razumljivosti ispitivanih reči na govonoj audiometriji u slobodnom polju bio bolji kod dece sa kohlearnim implantom u odnosu na decu sa
slušnim aparatima.
AB  - Speech audiometry, as one of the hearing tests, has not been
widely used in our country. It is used in children and adults to
assess the intelligibility of speech. It is also used in evaluating the
likelihood of hearing and speech rehabilitation with hearing aids.
This method is performed in a semi cab where words are played
at appropriate intensity level to the subject through headphones
or in a free field. The candidate should the given word without
reading from the examiner’s lips or face. The aim of this paper is to
investigate the efficacy of auditory aids in hearing impaired children
by means of speech audiometry in a free field. The sample included
20 children of both sexes with a very severe bilateral prelingual
hearing loss (>90 dB), aged betwen 3 and 8, and who are involved
in the habilitation program. The children were divided into two
groups: experimental (cochlear implant) and control (hearing aids)
group. They were examined by a list of words intended to test
hearing using speech audiometry. The results confirm that speech
audiometry in a free field may be applied primarily as a method
for determining the effectiveness of auditory aids and assisted the
habilitation procedure, and the verification of fitting auditory aids.
The results indicate that the average threshold level for intelligibility
of words tested by speech audiometry in a free field was better in
children with cochlear implants than in children with hearing aids.
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation
T2  - Specijalna edukacija i rehabilitacija
T1  - Primena govorne audiometrije kod dece oštećenog sluha
T1  - Application of speech audiometry In hearing impaired children
IS  - 1
SP  - 65
VL  - 9
VL  - 73
DO  - 2406-1328 (eISSN)
ER  - 
@article{
author = "Maletić, Ivana and Mirić, Danica and Asanović, Maja",
year = "2010",
abstract = "Govorna audiometrija, kao jedna od metoda za ispitivanje sluha
nije našla svoju široku primenu u našoj zemlji. Koristi se kod dece
i odraslih osoba za procenu razumljivosti govora. Takođe se koristi i
za procenu mogućnosti habilitacije sluha i govora pomoću slušnih
pomagala.
Procena se izvodi u polukabini gde se ispitaniku na odgovarajućem
intenzitetu puštaju reči preko slušalica ili u slobodnom polju. Ispitanik
treba da, bez čitanja sa lica i usana ispitivača, ponovi reč koja mu
je prezentovana. Cilj ovog rada je da se ispita efikasnosti auditivnog
pomagala kod dece oštećenog sluha govornom audiometrijom u
slobodnom polju. Uzorakom je obuhvaćeno 20-oro dece oba pola sa
obostranim prelingvalnim senzorineuralnim oštećenjem sluha veoma
teškog stepena (> 90 dB), hronološkog uzrasta od 3-8 godina koja su
bila uključena u habilitacioni program. Eksperimentalnu grupu su
činili ispitanici sa kohlearnim implantom a kontrolnu oni koji koriste
slušni aparat. Dobijeni rezultati potvrđuju činjenicu da govorna
audiometrija u slobodnom polju može da nađe primenu prvenstveno
kao jedna od metoda za utvrđivanje efikasnosti auditivnog pomagala
i habilitacionog postupka kao i verifikaciju fitting-a auditivnih pomagala.
Dobijeni rezultati nas upućuju na činjenicu da je prosečan prag
razumljivosti ispitivanih reči na govonoj audiometriji u slobodnom polju bio bolji kod dece sa kohlearnim implantom u odnosu na decu sa
slušnim aparatima., Speech audiometry, as one of the hearing tests, has not been
widely used in our country. It is used in children and adults to
assess the intelligibility of speech. It is also used in evaluating the
likelihood of hearing and speech rehabilitation with hearing aids.
This method is performed in a semi cab where words are played
at appropriate intensity level to the subject through headphones
or in a free field. The candidate should the given word without
reading from the examiner’s lips or face. The aim of this paper is to
investigate the efficacy of auditory aids in hearing impaired children
by means of speech audiometry in a free field. The sample included
20 children of both sexes with a very severe bilateral prelingual
hearing loss (>90 dB), aged betwen 3 and 8, and who are involved
in the habilitation program. The children were divided into two
groups: experimental (cochlear implant) and control (hearing aids)
group. They were examined by a list of words intended to test
hearing using speech audiometry. The results confirm that speech
audiometry in a free field may be applied primarily as a method
for determining the effectiveness of auditory aids and assisted the
habilitation procedure, and the verification of fitting auditory aids.
The results indicate that the average threshold level for intelligibility
of words tested by speech audiometry in a free field was better in
children with cochlear implants than in children with hearing aids.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation",
journal = "Specijalna edukacija i rehabilitacija",
title = "Primena govorne audiometrije kod dece oštećenog sluha, Application of speech audiometry In hearing impaired children",
number = "1",
pages = "65",
volume = "9, 73",
doi = "2406-1328 (eISSN)"
}
Maletić, I., Mirić, D.,& Asanović, M.. (2010). Primena govorne audiometrije kod dece oštećenog sluha. in Specijalna edukacija i rehabilitacija
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation., 9(1), 65.
https://doi.org/2406-1328 (eISSN)
Maletić I, Mirić D, Asanović M. Primena govorne audiometrije kod dece oštećenog sluha. in Specijalna edukacija i rehabilitacija. 2010;9(1):65.
doi:2406-1328 (eISSN) .
Maletić, Ivana, Mirić, Danica, Asanović, Maja, "Primena govorne audiometrije kod dece oštećenog sluha" in Specijalna edukacija i rehabilitacija, 9, no. 1 (2010):65,
https://doi.org/2406-1328 (eISSN) . .

Development of auditory memory in cochlear implanted children over time

Mikić, Branka; Mirić, Danica; Ostojić, Sanja; Mikić, Mina; Asanović, Maja

(Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd, 2010)

TY  - JOUR
AU  - Mikić, Branka
AU  - Mirić, Danica
AU  - Ostojić, Sanja
AU  - Mikić, Mina
AU  - Asanović, Maja
PY  - 2010
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/393
AB  - Short term auditory memory is extremely important for speech development in hearing or hearing impaired children. Objective of this study was to assess development of auditory memory in a group of cochlear implanted children and to discover the factors that affect it. A group of 30 CI children aged 3 to 12 has been tested using a Test of immediate verbal memory developed by Spasenija Vladisavljević (Subtests I-IV).The test consists of four subtests of increasing complexity. Children were divided in three subgroups according to hearing age: A. With less than 1 year, B. 1- 2 years and C. More than 2 years. Two subgroups were compared regarding age at implantation: those implanted before the age of 3 and those implanted later than 3 years of age. Duration of rehabilitation was analyzed in this study as well and the children were divided in two groups, those with less than 3 years of speech and hearing rehabilitation and those with more than 3 years. Results have shown that short-term auditory memory is constantly improving over time in all of the cochlear implantees. Scores are increasing after three years of rehabilitation, especially for the most complex subtest of short sentences. Children that were implanted before the age of 3, have show considerably better scores in all four subtests, which implies that development of auditory memory is dependent on central nervous system plasticity. Improvement of short-term auditory memory is consistently seen over time in postoperative rehabilitation of cochlear implanted children. Early implantation, before the age of 3, enables maximal achievement in hearing, speech and auditory memory.
AB  - Neposredno verbalno pamćenje je izuzetno važno za razvoj govora i jezika kod dece bilo da ona sasvim normalno čuju ili imaju oštećen sluh. Cilj ovog rada je da proceni uticaj kohlearne implantacije na razvoj auditivne memorije u grupi kohlearno implantirane dece i da utvrdi faktore koji na to utiču. Grupa od 30 dece sa kohlearnim implantom, uzrasta od 3 do 12 godina ispitana je Testom neposrednog verbalnog pamćenja no Spaseniji Vladisavljević (prva 4 subtesta). Složenost subtestova raste od subtesta I do IV. Deca su podeljena u tri podgrupe prema slušnom uzrastu, t.j. vremenu od priključenja kohlearnog implanta: Podgrupa A: Slušni uzrast ispod godinu dana; Podgrupa B: Slušni uzrast između jedne i dve godine; Podgrupa C: Slušni uzrast iznad dve godine. Prema vremenu operacije deca su podeljena u dve podgrupe: implantirane pre treće godine života i one implantirane kasnije. Prema trajanju rehabilitacije deca su podeljena u dve grupe, na rehabilitaciji manje od 3 i više od 3 godine. Rezultati testiranja neposrednog verbalnog pamćenja pokazuju da se ono konstantno razvija tokom vremena kod sve kohlearno implantirane dece. Skorovi značajno rastu posle više od 3 godine rehabilitacije, posebno za složenije subtestove. Deca implantirana pre 3 godine života imaju bolje rezultate na testovima neposrednog verbalnog pamćenja, što ukazuje na uticaj plastičnosti centralnog nervnog sistema na razvoj auditivne memorije. Uočava se konstantan razvoj neposrednog verbalnog pamćenja tokom rehabilitacije kod sve dece sa kohlearnim implantom. Rana implantacija, pre treće godine, omogućava maksimalan razvoj funkcije slušanja, govora i auditivne memorije.
PB  - Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd
T2  - Beogradska defektološka škola
T1  - Development of auditory memory in cochlear implanted children over time
T1  - Uticaj kohlearne implantacije na razvoj neposrednog verbalnog pamćenja kod dece
EP  - 22
IS  - 1
SP  - 15
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_393
ER  - 
@article{
author = "Mikić, Branka and Mirić, Danica and Ostojić, Sanja and Mikić, Mina and Asanović, Maja",
year = "2010",
abstract = "Short term auditory memory is extremely important for speech development in hearing or hearing impaired children. Objective of this study was to assess development of auditory memory in a group of cochlear implanted children and to discover the factors that affect it. A group of 30 CI children aged 3 to 12 has been tested using a Test of immediate verbal memory developed by Spasenija Vladisavljević (Subtests I-IV).The test consists of four subtests of increasing complexity. Children were divided in three subgroups according to hearing age: A. With less than 1 year, B. 1- 2 years and C. More than 2 years. Two subgroups were compared regarding age at implantation: those implanted before the age of 3 and those implanted later than 3 years of age. Duration of rehabilitation was analyzed in this study as well and the children were divided in two groups, those with less than 3 years of speech and hearing rehabilitation and those with more than 3 years. Results have shown that short-term auditory memory is constantly improving over time in all of the cochlear implantees. Scores are increasing after three years of rehabilitation, especially for the most complex subtest of short sentences. Children that were implanted before the age of 3, have show considerably better scores in all four subtests, which implies that development of auditory memory is dependent on central nervous system plasticity. Improvement of short-term auditory memory is consistently seen over time in postoperative rehabilitation of cochlear implanted children. Early implantation, before the age of 3, enables maximal achievement in hearing, speech and auditory memory., Neposredno verbalno pamćenje je izuzetno važno za razvoj govora i jezika kod dece bilo da ona sasvim normalno čuju ili imaju oštećen sluh. Cilj ovog rada je da proceni uticaj kohlearne implantacije na razvoj auditivne memorije u grupi kohlearno implantirane dece i da utvrdi faktore koji na to utiču. Grupa od 30 dece sa kohlearnim implantom, uzrasta od 3 do 12 godina ispitana je Testom neposrednog verbalnog pamćenja no Spaseniji Vladisavljević (prva 4 subtesta). Složenost subtestova raste od subtesta I do IV. Deca su podeljena u tri podgrupe prema slušnom uzrastu, t.j. vremenu od priključenja kohlearnog implanta: Podgrupa A: Slušni uzrast ispod godinu dana; Podgrupa B: Slušni uzrast između jedne i dve godine; Podgrupa C: Slušni uzrast iznad dve godine. Prema vremenu operacije deca su podeljena u dve podgrupe: implantirane pre treće godine života i one implantirane kasnije. Prema trajanju rehabilitacije deca su podeljena u dve grupe, na rehabilitaciji manje od 3 i više od 3 godine. Rezultati testiranja neposrednog verbalnog pamćenja pokazuju da se ono konstantno razvija tokom vremena kod sve kohlearno implantirane dece. Skorovi značajno rastu posle više od 3 godine rehabilitacije, posebno za složenije subtestove. Deca implantirana pre 3 godine života imaju bolje rezultate na testovima neposrednog verbalnog pamćenja, što ukazuje na uticaj plastičnosti centralnog nervnog sistema na razvoj auditivne memorije. Uočava se konstantan razvoj neposrednog verbalnog pamćenja tokom rehabilitacije kod sve dece sa kohlearnim implantom. Rana implantacija, pre treće godine, omogućava maksimalan razvoj funkcije slušanja, govora i auditivne memorije.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd",
journal = "Beogradska defektološka škola",
title = "Development of auditory memory in cochlear implanted children over time, Uticaj kohlearne implantacije na razvoj neposrednog verbalnog pamćenja kod dece",
pages = "22-15",
number = "1",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_393"
}
Mikić, B., Mirić, D., Ostojić, S., Mikić, M.,& Asanović, M.. (2010). Development of auditory memory in cochlear implanted children over time. in Beogradska defektološka škola
Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd.(1), 15-22.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_393
Mikić B, Mirić D, Ostojić S, Mikić M, Asanović M. Development of auditory memory in cochlear implanted children over time. in Beogradska defektološka škola. 2010;(1):15-22.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_393 .
Mikić, Branka, Mirić, Danica, Ostojić, Sanja, Mikić, Mina, Asanović, Maja, "Development of auditory memory in cochlear implanted children over time" in Beogradska defektološka škola, no. 1 (2010):15-22,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_393 .