@conference{
author = "Mijatović, Luka and Strižak, Nevena",
year = "2023",
abstract = "Uvod: Akademski stres predstavlja rezultat različitih činilaca koji potiču iz
akademske sredine – poput pritisaka neposrednog okruženja u pogledu akademskih
očekivanja od studenta, stepena akademskog samopouzdanja i uverenja
koja se tiču uspeha tokom studija i buduće karijere, kao i zahteva koji se
nameću studentima kao izvora stresa. Optimalni nivoi akademskog stresa su
očekivani i podsticajni. Međutim, produženo trajanje akademskog stresa, njegov
povišen intenzitet praćen neadekvatnim resursima i strategijama prevladavanja,
povezan je sa nizom negativnih ishoda na planu fizičkog i mentalnog
zdravlja studenata.
Cilj: Cilj ovog istraživanja je ispitivanje strategija prevladavanja kao prediktora
akademskog stresa kod studenata.
Metode: U istraživanju su učestvovala 233 studenta specijalne edukacije
i rehabilitacije sa Univerziteta u Beogradu, prvenstveno ženskog pola (95%).
Akademski stres je procenjen Skalom opaženog akademskog stresa, dok su
podaci o strategijama prevladavanja stresa dobijeni putem inventara COPE.
Rezultati: Testiran je regresioni model sa ukupnim skorom na Skali opaženog
akademskog stresa kao kriterijumskom varijablom i 15 strategija prevladavanja
stresa kao setom prediktora (aktivno prevladavanje, planiranje, suzbijanje
konkurentskih aktivnosti, povlačenje, instrumentalna socijalna podrška, emocionalna
socijalna podrška, ventiliranje osećanja, bihejvioralna distrakcija,
mentalno povlačenje, pozitivna reinterpretacija i razvoj, poricanje, prihvatanje,
okretanje religiji, humor, zloupotreba supstanci). U okviru ovog modela
F (15, 217) = 3,832, p < .001, akademski stres značajno predviđaju strategije
aktivno prevladavanje (β = -.255, p < .001), bihejvioralna distrakcija (β = .295,
p < .001) i suzbijanje konkurentskih aktivnosti (β = .150, p < .05). Ovim setom
prediktora objašnjava se 20% varijanse kriterijumske varijable.
Zaključak: Rezultati potvrđuju negativnu povezanost aktivnog prevladavanja
i akademskog stresa, i suprotno tome, ukazuju da bihejvioralna distrakcija
pri susretu sa akademskim obavezama pojačava intenzitet stresa. Zanimljivo je zapažanje da rigidni obrazac rešavanja problema, kao što je nedopuštanje
osobe da se bilo čime zaokupi dok ne reši problem, takođe pozitivno predviđa
akademski stres. Osnaživanje studenata da razumeju i prepoznaju različite
strategije prevladavanja akademskog stresa može doprineti prevenciji njegovih
negativnih implikacija., Introduction: Academic stress is the result of various factors originating from the
academic environment ‒ pressure concerning academic expectations, the degree of
academic self-confidence and beliefs regarding success during studies and future career,
as well as demands imposed on students as a source of stress. Optimal levels of academicstress are expected and encouraging. However, increased intensity of academic stress
accompanied by inadequate resources and coping strategies is associated with a number of
negative outcomes in terms of physical and mental health of students.
Aim: The aim of this research is to examine coping strategies as predictors of academic
stress in students.
Methods: 233 students of special education and rehabilitation from the University
of Belgrade, primarily female (95%), participated. Academic stress was assessed with the
Perceived Academic Stress Scale, while data on coping strategies were obtained through the
COPE inventory.
Results: A regression model was tested, with the total score on the Perceived Academic
Stress Scale as a criterion variable and 15 stress coping strategies as a set of predictors
(active coping, planning, suppression of competing activities, restraint, instrumental social
support, emotional social support, venting emotions, behavioral disengagement, mental
disengagement, positive reinterpretation and growth, denial, acceptance, religious coping,
humor, substance use). Within this model (F(15,217) = 3.832, p < .001), academic stress is
significantly predicted by active coping (β = -.255, p < .001), behavioral disengagement (β
= .295, p < . 001) and suppression of competing activities (β = .150, p < .05). This set of
predictors explains 20% of the variance of the criterion variable.
Conclusion: The results confirm the negative association between active coping and
academic stress and indicate that withdrawal when meeting academic obligations increases
the intensity of stress. An interesting observation is that a rigid problem-solving pattern,
such as not allowing a person to preoccupy himself with anything until he solves a problem,
also positively predicts academic stress. Empowering students to understand and recognize
different strategies for overcoming academic stress can contribute to the prevention of its
negative implications.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation",
journal = "Zbornik radova - 12. Međunarodni naučni skup Specijalna edukacija i rehabilitacija danas Beograd, 27–28. oktobar 2023. Godine",
title = "Načini prevladavanja akademskog stresa kod studenata Specijalne edukacije i rehabilitacije, Overcoming academic stress among special education and Rehabilitation students",
pages = "419-413",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5347"
}