Maksimović, Ivana

Link to this page

Authority KeyName Variants
8d12bcd4-e489-40d2-860b-d136440c7478
  • Maksimović, Ivana (4)
Projects

Author's Bibliography

Kliničke i kognitivne karakteristike Angelmanovog sindroma

Đurić-Zdravković, Aleksandra; Japundža-Milisavljević, Mirjana; Maksimović, Ivana; Roknić, Ana

(Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, 2021)

TY  - JOUR
AU  - Đurić-Zdravković, Aleksandra
AU  - Japundža-Milisavljević, Mirjana
AU  - Maksimović, Ivana
AU  - Roknić, Ana
PY  - 2021
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3430
AB  - Introduction. Angelman syndrome, as a rare genetic and neurodevelopmental disorder
characterized by severe intellectual deficit and falling behind in psychomotor development,
represents a challenge for adequate and correct creation of individual (re)habilitation
procedure. More precise determination of cognitive and speech profile is difficult due to
integrative hypermotor behavior and attention and speech deficits. Objective. The aim of
this paper was to analyze and summarize empirical data on clinical, cognitive and speech
characteristics of Angelman syndrome. Methods. A systematic review of the literature
published in peer-reviewed publications, from 2001 to June 5, 2021, was performed
by searching electronic databases available through the service of the Serbian Library
Consortium for Coordinated Acquisition – KOBSON. A “hand search” (Research Gate
and Google Scholar) was also used. Results. The analyzed results of the research indicate
that the presence of sensorimotor schemes that represent cognitive structures of the
earliest childhood is characteristic for Angelman syndrome. Receptive speech skills are
more developed than expressive ones, which usually do not exist. Supportive therapy,
which includes interventions in early childhood, speech therapy and occupational
programs, is very important for treatment within this clinical picture. Conclusion. It is
necessary to improve the process of assessing cognitive and speech skills due to the
targeted creation of an individual cognitive-speech developmental profile. It is also
crucial to identify urgent areas that require treatment and in which individual and family
support should be provided.
AB  - Uvod: Angelmanov sindrom, kao redak genetski i neurorazvojni poremećaj okarakterisan
teškim intelektualnim deficitom i zaostajanjem u psihomotoričkom razvoju, predstavlja
izazov za adekvatno i pravilno kreiranje individualnog (re)habilitacijskog postupka.
Preciznije određivanje kognitivnog i jezičkog profila biva onemogućeno zbog
integrativnog hipermotoričkog ponašanja i deficita pažnje i govora. Cilj: Cilj ovog rada
je analiziranje i sumiranje empirijskih podatka o kliničkim, kognitivnim i jezičkim
karakteristikama Angelmanovog sindroma. Metode: Sistematski pregled literature
objavljene u recenziranim publikacijama u periodu od 2001. godine do 5. juna 2021.
godine izvršen je pretraživanjem elektronskih baza podataka koje su dostupne preko
servisa Konzorcijuma biblioteka Srbije za objedinjenu nabavku – KOBSON. Korišćena
je i „hand search” pretraga (Research Gate i Google Scholar). Rezultati: Analizirani
rezultati istraživanja ukazuju da je za Angelmanov sindrom karakteristično prisustvo
senzomotoričkih shema koje predstavljaju kognitivne strukture najranijeg detinjstva.
Veštine receptivnog govora razvijenije su od ekspresivnih, koje najčešće ne postoje.
Suportivna terapija koja uključuje intervencije u ranom detinjstvu, logopedske i
okupacione programe veoma je značajna za tretman u okviru ove kliničke slike.
Zaključak: Neophodno je unaprediti proces procene kognitivnih i jezičkih sposobnosti
zbog ciljanog kreiranja individualnog kognitivno-jezičkog razvojnog profila. Isto tako
ključno je identifikovati urgentna područja koja zahtevaju tretman i u kojima treba pružiti
individualnu i porodičnu podršku.
PB  - Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju
T2  - Specijalna edukacija i rehabilitacija
T1  - Kliničke i kognitivne karakteristike Angelmanovog sindroma
T1  - Clinical and cognitive characteristics of Angelman syndrome
EP  - 144
IS  - 2
SP  - 127
VL  - 20
DO  - 10.5937/specedreh20-32634
ER  - 
@article{
author = "Đurić-Zdravković, Aleksandra and Japundža-Milisavljević, Mirjana and Maksimović, Ivana and Roknić, Ana",
year = "2021",
abstract = "Introduction. Angelman syndrome, as a rare genetic and neurodevelopmental disorder
characterized by severe intellectual deficit and falling behind in psychomotor development,
represents a challenge for adequate and correct creation of individual (re)habilitation
procedure. More precise determination of cognitive and speech profile is difficult due to
integrative hypermotor behavior and attention and speech deficits. Objective. The aim of
this paper was to analyze and summarize empirical data on clinical, cognitive and speech
characteristics of Angelman syndrome. Methods. A systematic review of the literature
published in peer-reviewed publications, from 2001 to June 5, 2021, was performed
by searching electronic databases available through the service of the Serbian Library
Consortium for Coordinated Acquisition – KOBSON. A “hand search” (Research Gate
and Google Scholar) was also used. Results. The analyzed results of the research indicate
that the presence of sensorimotor schemes that represent cognitive structures of the
earliest childhood is characteristic for Angelman syndrome. Receptive speech skills are
more developed than expressive ones, which usually do not exist. Supportive therapy,
which includes interventions in early childhood, speech therapy and occupational
programs, is very important for treatment within this clinical picture. Conclusion. It is
necessary to improve the process of assessing cognitive and speech skills due to the
targeted creation of an individual cognitive-speech developmental profile. It is also
crucial to identify urgent areas that require treatment and in which individual and family
support should be provided., Uvod: Angelmanov sindrom, kao redak genetski i neurorazvojni poremećaj okarakterisan
teškim intelektualnim deficitom i zaostajanjem u psihomotoričkom razvoju, predstavlja
izazov za adekvatno i pravilno kreiranje individualnog (re)habilitacijskog postupka.
Preciznije određivanje kognitivnog i jezičkog profila biva onemogućeno zbog
integrativnog hipermotoričkog ponašanja i deficita pažnje i govora. Cilj: Cilj ovog rada
je analiziranje i sumiranje empirijskih podatka o kliničkim, kognitivnim i jezičkim
karakteristikama Angelmanovog sindroma. Metode: Sistematski pregled literature
objavljene u recenziranim publikacijama u periodu od 2001. godine do 5. juna 2021.
godine izvršen je pretraživanjem elektronskih baza podataka koje su dostupne preko
servisa Konzorcijuma biblioteka Srbije za objedinjenu nabavku – KOBSON. Korišćena
je i „hand search” pretraga (Research Gate i Google Scholar). Rezultati: Analizirani
rezultati istraživanja ukazuju da je za Angelmanov sindrom karakteristično prisustvo
senzomotoričkih shema koje predstavljaju kognitivne strukture najranijeg detinjstva.
Veštine receptivnog govora razvijenije su od ekspresivnih, koje najčešće ne postoje.
Suportivna terapija koja uključuje intervencije u ranom detinjstvu, logopedske i
okupacione programe veoma je značajna za tretman u okviru ove kliničke slike.
Zaključak: Neophodno je unaprediti proces procene kognitivnih i jezičkih sposobnosti
zbog ciljanog kreiranja individualnog kognitivno-jezičkog razvojnog profila. Isto tako
ključno je identifikovati urgentna područja koja zahtevaju tretman i u kojima treba pružiti
individualnu i porodičnu podršku.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju",
journal = "Specijalna edukacija i rehabilitacija",
title = "Kliničke i kognitivne karakteristike Angelmanovog sindroma, Clinical and cognitive characteristics of Angelman syndrome",
pages = "144-127",
number = "2",
volume = "20",
doi = "10.5937/specedreh20-32634"
}
Đurić-Zdravković, A., Japundža-Milisavljević, M., Maksimović, I.,& Roknić, A.. (2021). Kliničke i kognitivne karakteristike Angelmanovog sindroma. in Specijalna edukacija i rehabilitacija
Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju., 20(2), 127-144.
https://doi.org/10.5937/specedreh20-32634
Đurić-Zdravković A, Japundža-Milisavljević M, Maksimović I, Roknić A. Kliničke i kognitivne karakteristike Angelmanovog sindroma. in Specijalna edukacija i rehabilitacija. 2021;20(2):127-144.
doi:10.5937/specedreh20-32634 .
Đurić-Zdravković, Aleksandra, Japundža-Milisavljević, Mirjana, Maksimović, Ivana, Roknić, Ana, "Kliničke i kognitivne karakteristike Angelmanovog sindroma" in Specijalna edukacija i rehabilitacija, 20, no. 2 (2021):127-144,
https://doi.org/10.5937/specedreh20-32634 . .

Kognitivne sposobnosti osoba s Angelmanovim sindromom

Maksimović, Ivana

(2021)

TY  - THES
AU  - Maksimović, Ivana
PY  - 2021
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/4874
AB  - Ангелманов синдром је редак генетски поремећај који карактеришу тешка развојна одступања и интелектуална ометеност, поремећаји покрета и равнотеже, изражено оштећење говора и расположење које се може окарактерисати као претежно срећно. У основи синдрома је аберација хромозома 15q11-13, односно промене на UBE3A гену, које могу настати мутацијом, делецијом, импринтингом мајчиног хромозома или унипаренталном дизомијом оца.
Циљ овог рада је упознавање са специфичностима когнитивних способности деце, младих и одраслих особа с Ангелмановим синдромом.
Прегледом доступне литературе уочава се да највећи број особа с Ангелмановим синдромом функционише у оквиру сензомоторичког периода према Пијажеу, као и да се ова развојна кашњења не могу везати за узраст испитаника. Нижа когнитивна функционисања бележе се код особа с Ангелмановим синдромом која у генотипу имају делецију хромозома, док се развијеније когнитивне карактеристике уочавају код особа са мутацијом гена. Са друге стране, изражено кратак распон пажње и тешкоће одржавања и пребацивања пажње не могу се везати за генетску основу, док се са узрастом ови проблеми смањују. Осим тога, истраживања показују и да особе с Ангелмановим синдромом имају одређене капацитете за упамћивање нових, како вербалних, тако и невербалних садржаја.
При планирању третмана треба имати у виду да се особе с Ангелмановим синдромом не могу посматрати као хомогена група, јер и у оквиру сензомоторичког периода достижу различите фазе когнитивног развоја, као и да би почетни кораци требало да буду усмерени на побољшање функција пажње, чиме би се створили предуслови за развијање других когнитивних компоненти.
AB  - Angelman syndrome is a rare genetic disorder characterized by severe developmental disorders and intellectual disability, movement and balance disorders, pronounced speech impairment and mood that can be characterized as predominantly happy. The basis of the syndrome is aberration of chromosome 15q11-13, that is changes in the UBE3A gene, which can occur due to mutation, deletion, imprinting of the mother's chromosome or uniparental dysomy of the father.
The aim of this paper is to acquaint with the specifics of cognitive abilities of children, young people and adults with Angelman syndrome.
A review of the available literature shows that the largest number of people with Angelman syndrome function within the sensorimotor period according to Piaget, and that these developmental delays cannot be related to the age of the respondents. Lower cognitive functions are noted in people with Angelman syndrome who have a chromosome deletion in the genotype, while more developed cognitive characteristics are observed in persons with gene mutations. On the other hand, markedly short attention span and difficulty of maintaining and switching attention cannot be linked to the genetic basis, while with age these problems decrease. Additionally, studies shows that people with Angelman syndrome have certain capacities to memorize new, both verbal and nonverbal content.
In treatment planning, it should be borne in mind that people with Angelman syndrome cannot be considered as a homogeneous group because they reach different stages of cognitive development within the sensorimotor period, and that the initial steps should be aimed at improving attention functions, creating the preconditions for developing other cognitive components.
T1  - Kognitivne sposobnosti osoba s Angelmanovim sindromom
EP  - 24
SP  - 4
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4874
ER  - 
@mastersthesis{
author = "Maksimović, Ivana",
year = "2021",
abstract = "Ангелманов синдром је редак генетски поремећај који карактеришу тешка развојна одступања и интелектуална ометеност, поремећаји покрета и равнотеже, изражено оштећење говора и расположење које се може окарактерисати као претежно срећно. У основи синдрома је аберација хромозома 15q11-13, односно промене на UBE3A гену, које могу настати мутацијом, делецијом, импринтингом мајчиног хромозома или унипаренталном дизомијом оца.
Циљ овог рада је упознавање са специфичностима когнитивних способности деце, младих и одраслих особа с Ангелмановим синдромом.
Прегледом доступне литературе уочава се да највећи број особа с Ангелмановим синдромом функционише у оквиру сензомоторичког периода према Пијажеу, као и да се ова развојна кашњења не могу везати за узраст испитаника. Нижа когнитивна функционисања бележе се код особа с Ангелмановим синдромом која у генотипу имају делецију хромозома, док се развијеније когнитивне карактеристике уочавају код особа са мутацијом гена. Са друге стране, изражено кратак распон пажње и тешкоће одржавања и пребацивања пажње не могу се везати за генетску основу, док се са узрастом ови проблеми смањују. Осим тога, истраживања показују и да особе с Ангелмановим синдромом имају одређене капацитете за упамћивање нових, како вербалних, тако и невербалних садржаја.
При планирању третмана треба имати у виду да се особе с Ангелмановим синдромом не могу посматрати као хомогена група, јер и у оквиру сензомоторичког периода достижу различите фазе когнитивног развоја, као и да би почетни кораци требало да буду усмерени на побољшање функција пажње, чиме би се створили предуслови за развијање других когнитивних компоненти., Angelman syndrome is a rare genetic disorder characterized by severe developmental disorders and intellectual disability, movement and balance disorders, pronounced speech impairment and mood that can be characterized as predominantly happy. The basis of the syndrome is aberration of chromosome 15q11-13, that is changes in the UBE3A gene, which can occur due to mutation, deletion, imprinting of the mother's chromosome or uniparental dysomy of the father.
The aim of this paper is to acquaint with the specifics of cognitive abilities of children, young people and adults with Angelman syndrome.
A review of the available literature shows that the largest number of people with Angelman syndrome function within the sensorimotor period according to Piaget, and that these developmental delays cannot be related to the age of the respondents. Lower cognitive functions are noted in people with Angelman syndrome who have a chromosome deletion in the genotype, while more developed cognitive characteristics are observed in persons with gene mutations. On the other hand, markedly short attention span and difficulty of maintaining and switching attention cannot be linked to the genetic basis, while with age these problems decrease. Additionally, studies shows that people with Angelman syndrome have certain capacities to memorize new, both verbal and nonverbal content.
In treatment planning, it should be borne in mind that people with Angelman syndrome cannot be considered as a homogeneous group because they reach different stages of cognitive development within the sensorimotor period, and that the initial steps should be aimed at improving attention functions, creating the preconditions for developing other cognitive components.",
title = "Kognitivne sposobnosti osoba s Angelmanovim sindromom",
pages = "24-4",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4874"
}
Maksimović, I.. (2021). Kognitivne sposobnosti osoba s Angelmanovim sindromom. , 4-24.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4874
Maksimović I. Kognitivne sposobnosti osoba s Angelmanovim sindromom. 2021;:4-24.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4874 .
Maksimović, Ivana, "Kognitivne sposobnosti osoba s Angelmanovim sindromom" (2021):4-24,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4874 .

Mogućnosti primene video modelovanja u radu sa osobama sa intelektualnom ometenošću

Todorović, Jelena; Cvijetić, Marija; Maksimović, Ivana

(Drustvo defektologa Srbije, 2019)

TY  - JOUR
AU  - Todorović, Jelena
AU  - Cvijetić, Marija
AU  - Maksimović, Ivana
PY  - 2019
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3616
AB  - Kao posledica sve prisutnije tendencije deinstitucionalizacije osoba sa intelektualnom
ometenošću i njihovog uključivanja u aktivnosti u zajednici,
nameće se potreba za što višim nivoom nezavisnog funkcionisanja ovih osoba,
kako bi mogle da preuzmu određene socijalne uloge, u skladu sa uzrastom.
Stoga se kao važan cilj u edukaciji i tretmanu osoba sa intelektualnom
ometenošću nameće razvoj funkcionalnih veština, koje će ovim osobama
omogućiti da samostalno funkcionišu u različitim okruženjima – u školi, u
kući, na poslu.
Jedna od mogućih intervencija, koja se pokazala efikasnom u unapređenju
različitih funkcionalnih veština kod osoba sa intelektualnom ometenošću,
je video modelovanje. Video modelovanje podrazumeva korišćenje video
snimaka za učenje novih i unapređenje upotrebe ranije stečenih veština.
Prilikom primene ove tehnike, osoba koja uči posmatra ponašanje modela
na video snimku, a zatim i sama pokušava da izvede posmatranu veštinu ili
oblik ponašanja.
Cilj rada je da se ukaže na mogućnosti korišćenja video modelovanja za
usvajanje ili unapređivanje različitih veština i oblika ponašanja kod osoba
sa intelektualnom ometenošću, kao i da se predstave različiti načini primene
ove tehnike.Nalazi studija koje su se bavile mogućnostima primene video modelovanja
kod osoba sa intelektualnom ometenošću pokazali su da se ova tehnika
može koristiti za usvajanje širokog spektra veština kod ovih osoba, kao što
su: veštine samopomoći, veštine vezane za domaćinstvo, socijalne veštine i
veštine vezane za posao, zaštitu i bezbednost, upotrebu savremene tehnologije
i funkcionalne veštine u zajednici. Većina studija je pokazala da se
veštine stečene primenom video modelovanja kod osoba sa intelektualnom
ometenošću uglavnom uspešno održavaju i generalizuju.
AB  - As a consequence of an increasing tendency to de-institutionalize persons
with intellectual disabilities and their involvement in community activities,
there is a need for a higher level of independent functioning of these persons, in
order to be able to take certain social roles, in accordance with age. Therefore,
an important goal in the education and treatment of people with intellectual
disabilities is the development of functional skills that will enable these
individuals to function independently in different environments – at school, at
home, at work.
One of the possible interventions that has proven effective in enhancing
different functional skills in people with intellectual disabilities is video
modeling. Video modeling involves the use of videos to learn new skills and
improve the use of previously acquired skills. When applying this technique,
the learner observes the behavior of the model in the video and then tries to
perform the observed skill or behavior.
The aim of this paper is to point out the possibilities of using video
modeling for acquisition or improving different skills and behaviors of people
with intellectual disabilities, as well as to present different ways of applying this
technique.
The findings of studies examining the possibilities of video modeling in
people with intellectual disabilities have shown that this technique can be
used to acquire a wide range of skills in these individuals, such as: self-help
skills, household skills, social skills, work, security and safety skills, use of
modern technology and functional skills in the community. Most studies have
shown that skills acquired through video modeling are generally successfully
maintained and generalized in people with intellectual disabilities.
PB  - Drustvo defektologa Srbije
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju (ICF)
T2  - Beogradska defektološka škola
T1  - Mogućnosti primene video modelovanja u radu sa osobama sa intelektualnom ometenošću
T1  - Possibilities of application of video modeling in working with persons with intellectual disabilities
IS  - 3
SP  - 35
VL  - 25
VL  - 48
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3616
ER  - 
@article{
author = "Todorović, Jelena and Cvijetić, Marija and Maksimović, Ivana",
year = "2019",
abstract = "Kao posledica sve prisutnije tendencije deinstitucionalizacije osoba sa intelektualnom
ometenošću i njihovog uključivanja u aktivnosti u zajednici,
nameće se potreba za što višim nivoom nezavisnog funkcionisanja ovih osoba,
kako bi mogle da preuzmu određene socijalne uloge, u skladu sa uzrastom.
Stoga se kao važan cilj u edukaciji i tretmanu osoba sa intelektualnom
ometenošću nameće razvoj funkcionalnih veština, koje će ovim osobama
omogućiti da samostalno funkcionišu u različitim okruženjima – u školi, u
kući, na poslu.
Jedna od mogućih intervencija, koja se pokazala efikasnom u unapređenju
različitih funkcionalnih veština kod osoba sa intelektualnom ometenošću,
je video modelovanje. Video modelovanje podrazumeva korišćenje video
snimaka za učenje novih i unapređenje upotrebe ranije stečenih veština.
Prilikom primene ove tehnike, osoba koja uči posmatra ponašanje modela
na video snimku, a zatim i sama pokušava da izvede posmatranu veštinu ili
oblik ponašanja.
Cilj rada je da se ukaže na mogućnosti korišćenja video modelovanja za
usvajanje ili unapređivanje različitih veština i oblika ponašanja kod osoba
sa intelektualnom ometenošću, kao i da se predstave različiti načini primene
ove tehnike.Nalazi studija koje su se bavile mogućnostima primene video modelovanja
kod osoba sa intelektualnom ometenošću pokazali su da se ova tehnika
može koristiti za usvajanje širokog spektra veština kod ovih osoba, kao što
su: veštine samopomoći, veštine vezane za domaćinstvo, socijalne veštine i
veštine vezane za posao, zaštitu i bezbednost, upotrebu savremene tehnologije
i funkcionalne veštine u zajednici. Većina studija je pokazala da se
veštine stečene primenom video modelovanja kod osoba sa intelektualnom
ometenošću uglavnom uspešno održavaju i generalizuju., As a consequence of an increasing tendency to de-institutionalize persons
with intellectual disabilities and their involvement in community activities,
there is a need for a higher level of independent functioning of these persons, in
order to be able to take certain social roles, in accordance with age. Therefore,
an important goal in the education and treatment of people with intellectual
disabilities is the development of functional skills that will enable these
individuals to function independently in different environments – at school, at
home, at work.
One of the possible interventions that has proven effective in enhancing
different functional skills in people with intellectual disabilities is video
modeling. Video modeling involves the use of videos to learn new skills and
improve the use of previously acquired skills. When applying this technique,
the learner observes the behavior of the model in the video and then tries to
perform the observed skill or behavior.
The aim of this paper is to point out the possibilities of using video
modeling for acquisition or improving different skills and behaviors of people
with intellectual disabilities, as well as to present different ways of applying this
technique.
The findings of studies examining the possibilities of video modeling in
people with intellectual disabilities have shown that this technique can be
used to acquire a wide range of skills in these individuals, such as: self-help
skills, household skills, social skills, work, security and safety skills, use of
modern technology and functional skills in the community. Most studies have
shown that skills acquired through video modeling are generally successfully
maintained and generalized in people with intellectual disabilities.",
publisher = "Drustvo defektologa Srbije, Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju (ICF)",
journal = "Beogradska defektološka škola",
title = "Mogućnosti primene video modelovanja u radu sa osobama sa intelektualnom ometenošću, Possibilities of application of video modeling in working with persons with intellectual disabilities",
number = "3",
pages = "35",
volume = "25, 48",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3616"
}
Todorović, J., Cvijetić, M.,& Maksimović, I.. (2019). Mogućnosti primene video modelovanja u radu sa osobama sa intelektualnom ometenošću. in Beogradska defektološka škola
Drustvo defektologa Srbije., 25(3), 35.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3616
Todorović J, Cvijetić M, Maksimović I. Mogućnosti primene video modelovanja u radu sa osobama sa intelektualnom ometenošću. in Beogradska defektološka škola. 2019;25(3):35.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3616 .
Todorović, Jelena, Cvijetić, Marija, Maksimović, Ivana, "Mogućnosti primene video modelovanja u radu sa osobama sa intelektualnom ometenošću" in Beogradska defektološka škola, 25, no. 3 (2019):35,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3616 .

Socijalna i personalna prilagođenost dece i mladih sa težim oblicima intelektualne ometenosti

Kaljača, Svetlana; Brojčin, Branislav; Maksimović, Ivana; Dučić, Bojan

(2014)

TY  - CONF
AU  - Kaljača, Svetlana
AU  - Brojčin, Branislav
AU  - Maksimović, Ivana
AU  - Dučić, Bojan
PY  - 2014
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2273
C3  - Tematski zbornik V međunarodne naučno-stručne konferencije "Unapređenje kvalitete života djece i mladih"
T1  - Socijalna i personalna prilagođenost dece i mladih sa težim oblicima intelektualne ometenosti
EP  - 789
SP  - 781
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2273
ER  - 
@conference{
author = "Kaljača, Svetlana and Brojčin, Branislav and Maksimović, Ivana and Dučić, Bojan",
year = "2014",
journal = "Tematski zbornik V međunarodne naučno-stručne konferencije "Unapređenje kvalitete života djece i mladih"",
title = "Socijalna i personalna prilagođenost dece i mladih sa težim oblicima intelektualne ometenosti",
pages = "789-781",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2273"
}
Kaljača, S., Brojčin, B., Maksimović, I.,& Dučić, B.. (2014). Socijalna i personalna prilagođenost dece i mladih sa težim oblicima intelektualne ometenosti. in Tematski zbornik V međunarodne naučno-stručne konferencije "Unapređenje kvalitete života djece i mladih", 781-789.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2273
Kaljača S, Brojčin B, Maksimović I, Dučić B. Socijalna i personalna prilagođenost dece i mladih sa težim oblicima intelektualne ometenosti. in Tematski zbornik V međunarodne naučno-stručne konferencije "Unapređenje kvalitete života djece i mladih". 2014;:781-789.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2273 .
Kaljača, Svetlana, Brojčin, Branislav, Maksimović, Ivana, Dučić, Bojan, "Socijalna i personalna prilagođenost dece i mladih sa težim oblicima intelektualne ometenosti" in Tematski zbornik V međunarodne naučno-stručne konferencije "Unapređenje kvalitete života djece i mladih" (2014):781-789,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2273 .