Rašković, Ivana

Link to this page

Authority KeyName Variants
1d6db234-1dda-455c-9bc8-f1e9f1b895f4
  • Rašković, Ivana (4)
Projects

Author's Bibliography

Sensory profile of children with autism

Đurić-Zdravković, Aleksandra; Japundža-Milisavljević, Mirjana; Rašković, Ivana; Milanović-Dobrota, Biljana

(IKM – Skopje, 2018)

TY  - CONF
AU  - Đurić-Zdravković, Aleksandra
AU  - Japundža-Milisavljević, Mirjana
AU  - Rašković, Ivana
AU  - Milanović-Dobrota, Biljana
PY  - 2018
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2986
AB  - Međusobna integracija različitih senzornih infomacija omogućava interpretaciju stimulusa iz okoline. Brojni izvori u literaturi upućuju na jasne dokaze o tome da je neadekvatna senzorna obrada prisutna kod dece s poremećajem iz spektra autizma u različitom stepenu. Pojava teškoća senzorne obrade dominantna je u najmlađem uzrastu, te je u rehabilitacionom tretmanu vrlo važno detektovati ova ispoljavanja.
Cilj ovog rada je da utvrdi u kojoj se dimenziji senzorne obrade ispoljavaju najčešće poteškoće kod dece s poremećajem iz spektra autizma.
Uzorak je činilo 42 ispitanika sa dijagnozom poremećaja iz spektra autizma, uzrasta od četiri do šest godina, oba pola. Isklјučujući kriterijumi u formiranju uzorka odnosili su se na postojanje drugih medicinskih ili psihijatrijskih dijagnoza, neuroloških obolјenja i senzornih oštećenja. Intelektualni status ispitanika, za potrebe ovog istraživanja, nije ispitivan.
U prikupljanju podataka za skrining teškoća senzorne obrade ispitanika korišćen je Kratki senzorni profil (The Short Sensory Profile, Dunn, 1999). Ovaj instrument vrši skrining teškoća senzorne obrade kroz sedam oblasti: Taktilna osetljivost, Osetljivost ukusa i mirisa, Osetljivost na pokrete, Protežirajuće senzacije, Auditorno filtriranje, Slabost tela i energije i Vizuelna i auditivna osetljivost
U rezultatima istraživanja dat je prikaz procentualne zastupljenosti teškoća u pojedinim aspektima senzorne obrade kod dece sa poremećajem iz spektra autizma i time napravljen svojevrsni senzorni profil. Na svim suptestovima instrumenta ova deca pokazuju veći stepen teškoća senzorne obrade u odnosu na tipične performanse.
AB  - The mutual integration of various sensory information enables the interpretation of environmental stimuli. Numerous sources in literature clearly indicate that inadequate sensory treatment is present, in children with autism spectrum disorder, in varying degrees. Difficulties in sensory processing is the occurrence that is dominant at the youngest of age, so it is very important to detect these manifestations in rehabilitation treatment.
The aim of this paper is to determine in which part of sensory processing, in children with autism spectrum disorder, difficulties are the most common.
The sample consisted of 42 respondents, diagnosed with autism spectrum disorder, age four to six, both genders. Excluding criteria, for forming the sample, were related to the presence of other medical or psychiatric diagnoses, neurological diseases and sensory impairment. The intellectual status of the respondents, for the purposes of this research, was not examined.
For collecting the data for screening of difficulties in sensory processing of the respondents, The Short Sensory Profile (Dunn, 1999) was used. This instrument performs screening of difficulties in sensory processing through seven sections: Tactile sensitivity, Taste and smell sensitivity, Sensitivity to movement, Under responsive sensation, Auditory filtering, Weakness of body and energy and Visual and auditory sensitivity.
In research results, percentile representation of difficulties in certain aspects of sensory processing in children with autism spectrum disorder, is shown and thus a unique sensory profile is made. On all instrument subtests, these children show higher degree of difficulty in sensory processing relative to typical performance.
PB  - IKM – Skopje
T1  - Sensory profile of children with autism
T1  - Senzorni profil dece s autizmom
EP  - 1358
IS  - 2
SP  - 1353
VL  - 22
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2986
ER  - 
@conference{
author = "Đurić-Zdravković, Aleksandra and Japundža-Milisavljević, Mirjana and Rašković, Ivana and Milanović-Dobrota, Biljana",
year = "2018",
abstract = "Međusobna integracija različitih senzornih infomacija omogućava interpretaciju stimulusa iz okoline. Brojni izvori u literaturi upućuju na jasne dokaze o tome da je neadekvatna senzorna obrada prisutna kod dece s poremećajem iz spektra autizma u različitom stepenu. Pojava teškoća senzorne obrade dominantna je u najmlađem uzrastu, te je u rehabilitacionom tretmanu vrlo važno detektovati ova ispoljavanja.
Cilj ovog rada je da utvrdi u kojoj se dimenziji senzorne obrade ispoljavaju najčešće poteškoće kod dece s poremećajem iz spektra autizma.
Uzorak je činilo 42 ispitanika sa dijagnozom poremećaja iz spektra autizma, uzrasta od četiri do šest godina, oba pola. Isklјučujući kriterijumi u formiranju uzorka odnosili su se na postojanje drugih medicinskih ili psihijatrijskih dijagnoza, neuroloških obolјenja i senzornih oštećenja. Intelektualni status ispitanika, za potrebe ovog istraživanja, nije ispitivan.
U prikupljanju podataka za skrining teškoća senzorne obrade ispitanika korišćen je Kratki senzorni profil (The Short Sensory Profile, Dunn, 1999). Ovaj instrument vrši skrining teškoća senzorne obrade kroz sedam oblasti: Taktilna osetljivost, Osetljivost ukusa i mirisa, Osetljivost na pokrete, Protežirajuće senzacije, Auditorno filtriranje, Slabost tela i energije i Vizuelna i auditivna osetljivost
U rezultatima istraživanja dat je prikaz procentualne zastupljenosti teškoća u pojedinim aspektima senzorne obrade kod dece sa poremećajem iz spektra autizma i time napravljen svojevrsni senzorni profil. Na svim suptestovima instrumenta ova deca pokazuju veći stepen teškoća senzorne obrade u odnosu na tipične performanse., The mutual integration of various sensory information enables the interpretation of environmental stimuli. Numerous sources in literature clearly indicate that inadequate sensory treatment is present, in children with autism spectrum disorder, in varying degrees. Difficulties in sensory processing is the occurrence that is dominant at the youngest of age, so it is very important to detect these manifestations in rehabilitation treatment.
The aim of this paper is to determine in which part of sensory processing, in children with autism spectrum disorder, difficulties are the most common.
The sample consisted of 42 respondents, diagnosed with autism spectrum disorder, age four to six, both genders. Excluding criteria, for forming the sample, were related to the presence of other medical or psychiatric diagnoses, neurological diseases and sensory impairment. The intellectual status of the respondents, for the purposes of this research, was not examined.
For collecting the data for screening of difficulties in sensory processing of the respondents, The Short Sensory Profile (Dunn, 1999) was used. This instrument performs screening of difficulties in sensory processing through seven sections: Tactile sensitivity, Taste and smell sensitivity, Sensitivity to movement, Under responsive sensation, Auditory filtering, Weakness of body and energy and Visual and auditory sensitivity.
In research results, percentile representation of difficulties in certain aspects of sensory processing in children with autism spectrum disorder, is shown and thus a unique sensory profile is made. On all instrument subtests, these children show higher degree of difficulty in sensory processing relative to typical performance.",
publisher = "IKM – Skopje",
title = "Sensory profile of children with autism, Senzorni profil dece s autizmom",
pages = "1358-1353",
number = "2",
volume = "22",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2986"
}
Đurić-Zdravković, A., Japundža-Milisavljević, M., Rašković, I.,& Milanović-Dobrota, B.. (2018). Sensory profile of children with autism. 
IKM – Skopje., 22(2), 1353-1358.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2986
Đurić-Zdravković A, Japundža-Milisavljević M, Rašković I, Milanović-Dobrota B. Sensory profile of children with autism. 2018;22(2):1353-1358.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2986 .
Đurić-Zdravković, Aleksandra, Japundža-Milisavljević, Mirjana, Rašković, Ivana, Milanović-Dobrota, Biljana, "Sensory profile of children with autism", 22, no. 2 (2018):1353-1358,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2986 .

Igra u nastavi matematike za učenike s intelektualnom ometenošću

Japundža-Milisavljević, Mirjana; Đurić-Zdravković, Aleksandra; Milanović-Dobrota, Biljana; Rašković, Ivana

(Društvo defektologa Srbije, 2018)

TY  - CONF
AU  - Japundža-Milisavljević, Mirjana
AU  - Đurić-Zdravković, Aleksandra
AU  - Milanović-Dobrota, Biljana
AU  - Rašković, Ivana
PY  - 2018
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2842
AB  - Jedna od definicija dečje igre odnosi se na činjenicu da je igra
višedimenzionalna aktivnost koja u sebe uključuje jaku motivisanost,
unutrašnju kontrolu, ekspresivnost i samovođenje. Ona podstiče
emocioalni razvoj, razvija kompetencije, omogućava kreativno
ispoljavanje i predstavlja prve načine učenja. Igrovne aktivnosti su
osnovni činioci odgovorni za bogaćenja iskustva učenika s
intelektualnom ometenošću (IO) i predstavljaju podlogu za usvajanje
nastavnog gradiva matematike. Usvajanje matematičkih sadržaja mora da
bude u kontekstu životnih problema i učenici treba da se fokusiraju kako
da stignu do rešenja umesto samog saopštavanja odgovora. Stoga je izuzetno
značajno primeniti metod igre kako bi se sadržaji izučavali u
autentičnim situacijama sa konkretnim predmetima.
Osnovni cilj ovako koncipiranog rada bio je da se na osnovu
teorijskih i empirijskih saznanja ukaže na značaj primene igrovnoh
aktivnosti u usvajanju matematičkih sadržaja kod učenika s IO. Podaci
su dobijeni na osnovu detaljne analize radova koji u svom fokusu imaju
empirijsku proveru primene igara u nastavi matematike.
Na osnovu rezultata relevantne literature domaćih i inostranih
autora uočava se da učenici s IO učeći kroz igru ovladavaju većim brojem
informacija i pokazuju pozitivniji stav prema matematici kao
nastavnom predmetu. U matematičkim igrama koncentracija pažnje je
povezana sa uspehom tokom igre, a naučeni sadržaji se bolje pamte i lakše
primenjuju u novim situacijama. Na časovima ponavljanja primena igre je
značajna zbog aktivnog učešća svih učenika kao i pri sistematizaciji
gradiva. Igra uloga predstavlja podsticaj za učenike da se poistovete sa
brojevima ili računskim operacijama što im omogućava bolje pamćenje
obrađene teme. Igre s pravilima podstiču učenike na aktivno
učestvovanje i koriste se u svrhu uvežbavanja, dopunjavanja i primene
računskih operacija. Motivacione igre u nastavi matematike treba da
obuhvate kognitivne sadržaje koji su identični sa aktuelenim nastavnim
gradivom.
Primena igrovnih aktivnosti u nastavi matematike za učenike s
IO podrazumeva postavljanje novih zadataka, rešavanje nerešenih
zadataka i/ili rešavanje starih zadataka na nov i efikasniji način.
PB  - Društvo defektologa Srbije
C3  - Zbornik rezimea sa stručno-naučne konferencije Dani defektologa Srbije
T1  - Igra u nastavi matematike za učenike s intelektualnom ometenošću
EP  - 110
SP  - 110
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2842
ER  - 
@conference{
author = "Japundža-Milisavljević, Mirjana and Đurić-Zdravković, Aleksandra and Milanović-Dobrota, Biljana and Rašković, Ivana",
year = "2018",
abstract = "Jedna od definicija dečje igre odnosi se na činjenicu da je igra
višedimenzionalna aktivnost koja u sebe uključuje jaku motivisanost,
unutrašnju kontrolu, ekspresivnost i samovođenje. Ona podstiče
emocioalni razvoj, razvija kompetencije, omogućava kreativno
ispoljavanje i predstavlja prve načine učenja. Igrovne aktivnosti su
osnovni činioci odgovorni za bogaćenja iskustva učenika s
intelektualnom ometenošću (IO) i predstavljaju podlogu za usvajanje
nastavnog gradiva matematike. Usvajanje matematičkih sadržaja mora da
bude u kontekstu životnih problema i učenici treba da se fokusiraju kako
da stignu do rešenja umesto samog saopštavanja odgovora. Stoga je izuzetno
značajno primeniti metod igre kako bi se sadržaji izučavali u
autentičnim situacijama sa konkretnim predmetima.
Osnovni cilj ovako koncipiranog rada bio je da se na osnovu
teorijskih i empirijskih saznanja ukaže na značaj primene igrovnoh
aktivnosti u usvajanju matematičkih sadržaja kod učenika s IO. Podaci
su dobijeni na osnovu detaljne analize radova koji u svom fokusu imaju
empirijsku proveru primene igara u nastavi matematike.
Na osnovu rezultata relevantne literature domaćih i inostranih
autora uočava se da učenici s IO učeći kroz igru ovladavaju većim brojem
informacija i pokazuju pozitivniji stav prema matematici kao
nastavnom predmetu. U matematičkim igrama koncentracija pažnje je
povezana sa uspehom tokom igre, a naučeni sadržaji se bolje pamte i lakše
primenjuju u novim situacijama. Na časovima ponavljanja primena igre je
značajna zbog aktivnog učešća svih učenika kao i pri sistematizaciji
gradiva. Igra uloga predstavlja podsticaj za učenike da se poistovete sa
brojevima ili računskim operacijama što im omogućava bolje pamćenje
obrađene teme. Igre s pravilima podstiču učenike na aktivno
učestvovanje i koriste se u svrhu uvežbavanja, dopunjavanja i primene
računskih operacija. Motivacione igre u nastavi matematike treba da
obuhvate kognitivne sadržaje koji su identični sa aktuelenim nastavnim
gradivom.
Primena igrovnih aktivnosti u nastavi matematike za učenike s
IO podrazumeva postavljanje novih zadataka, rešavanje nerešenih
zadataka i/ili rešavanje starih zadataka na nov i efikasniji način.",
publisher = "Društvo defektologa Srbije",
journal = "Zbornik rezimea sa stručno-naučne konferencije Dani defektologa Srbije",
title = "Igra u nastavi matematike za učenike s intelektualnom ometenošću",
pages = "110-110",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2842"
}
Japundža-Milisavljević, M., Đurić-Zdravković, A., Milanović-Dobrota, B.,& Rašković, I.. (2018). Igra u nastavi matematike za učenike s intelektualnom ometenošću. in Zbornik rezimea sa stručno-naučne konferencije Dani defektologa Srbije
Društvo defektologa Srbije., 110-110.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2842
Japundža-Milisavljević M, Đurić-Zdravković A, Milanović-Dobrota B, Rašković I. Igra u nastavi matematike za učenike s intelektualnom ometenošću. in Zbornik rezimea sa stručno-naučne konferencije Dani defektologa Srbije. 2018;:110-110.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2842 .
Japundža-Milisavljević, Mirjana, Đurić-Zdravković, Aleksandra, Milanović-Dobrota, Biljana, Rašković, Ivana, "Igra u nastavi matematike za učenike s intelektualnom ometenošću" in Zbornik rezimea sa stručno-naučne konferencije Dani defektologa Srbije (2018):110-110,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2842 .

Sources of difficulties of parents of children with mental disorders

Rašković, Ivana; Đurić-Zdravković, Aleksandra; Japundža-Milisavljević, Mirjana

(2017)

TY  - CONF
AU  - Rašković, Ivana
AU  - Đurić-Zdravković, Aleksandra
AU  - Japundža-Milisavljević, Mirjana
PY  - 2017
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2772
T1  - Sources of difficulties of parents of children with mental disorders
EP  - 2026
SP  - 2021
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2772
ER  - 
@conference{
author = "Rašković, Ivana and Đurić-Zdravković, Aleksandra and Japundža-Milisavljević, Mirjana",
year = "2017",
title = "Sources of difficulties of parents of children with mental disorders",
pages = "2026-2021",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2772"
}
Rašković, I., Đurić-Zdravković, A.,& Japundža-Milisavljević, M.. (2017). Sources of difficulties of parents of children with mental disorders. , 2021-2026.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2772
Rašković I, Đurić-Zdravković A, Japundža-Milisavljević M. Sources of difficulties of parents of children with mental disorders. 2017;:2021-2026.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2772 .
Rašković, Ivana, Đurić-Zdravković, Aleksandra, Japundža-Milisavljević, Mirjana, "Sources of difficulties of parents of children with mental disorders" (2017):2021-2026,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2772 .

Drives for learning in school

Đurić-Zdravković, Aleksandra; Japundža-Milisavljević, Mirjana; Rašković, Ivana

(2017)

TY  - CONF
AU  - Đurić-Zdravković, Aleksandra
AU  - Japundža-Milisavljević, Mirjana
AU  - Rašković, Ivana
PY  - 2017
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2723
T1  - Drives for learning in school
EP  - 62
SP  - 57
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2723
ER  - 
@conference{
author = "Đurić-Zdravković, Aleksandra and Japundža-Milisavljević, Mirjana and Rašković, Ivana",
year = "2017",
title = "Drives for learning in school",
pages = "62-57",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2723"
}
Đurić-Zdravković, A., Japundža-Milisavljević, M.,& Rašković, I.. (2017). Drives for learning in school. , 57-62.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2723
Đurić-Zdravković A, Japundža-Milisavljević M, Rašković I. Drives for learning in school. 2017;:57-62.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2723 .
Đurić-Zdravković, Aleksandra, Japundža-Milisavljević, Mirjana, Rašković, Ivana, "Drives for learning in school" (2017):57-62,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2723 .