Krstić, Danijela

Link to this page

Authority KeyName Variants
f8085f6c-3777-4ef3-9dbe-cfae5ba99173
  • Krstić, Danijela (2)
Projects
No records found.

Author's Bibliography

Kućne posete - podrška deci sa smetnjama u razvoju i njihovim porodicama

Krstić, Danijela; Strižak, Nevena; Dragojević, Ana

(Društvo defektologa Srbije, 2019)

TY  - CONF
AU  - Krstić, Danijela
AU  - Strižak, Nevena
AU  - Dragojević, Ana
PY  - 2019
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/4130
AB  - Kućne posete porodici od strane profesionalaca različitih profila
su prepoznata domaća i međunarodna praksa u radu sa porodicama dece sa smetnjama
u razvoju. Međutim, u prethodnom periodu uočavamo da se ne praktikuju u okviru
Predškolske ustanove Čukarica. Razloge tome možemo tražiti, između ostalog, i
u za nas osetljivom pitanju postavljanja formalnog odnosa profesionalaca i
roditelja, koji je posetama porodičnoj sredini naročito doveden u pitanje. Kućne
posete su kao oblik rada profesionalaca u Predškolskoj ustanovi Čukarica
razvijane u sklopu projekta „Vrtići bez granica 2“, nakon čega su horizontalnom
razmenom došle i do naše razvojne grupe. Prepoznali smo značaj ovog oblika
rada, koji nam otvara put ka autentičnoj slici snaga i izazova porodice, u njenom
realnom kontekstu, i omogućava direktniji put intervencije i podrške.
Preispitali smo dileme oko profesionalne granice u ovom načinu rada.
Istraživali smo prilike u kojima porodici možemo pristupiti u njenom
realnom kontekstu, pre svega timskim definisanjem ciljeva, zadataka, trajanja
poseta, prepoznavanjem profesionalaca koji ih realizuju, kao i dobiti za
porodicu. Naročito kada se radi o roditeljima dece sa smetnjama u razvoju imamo
situaciju da profesionalci uglavnom nisu značajnije posvetili pažnju razgovoru
sa njima, približavanju stanja njihovog deteta, razumevanju kako da mu pristupe, već
se zadržavaju na medicinskoj terminologiji, izveštajima, uz kratkotrajne
preglede ili kontrole. S obzirom na to da predškolska ustanova uključuje decu
uzrasta do 6 godina, kada se teme vezane za razvojne teškoće deteta tek otvaraju u
porodici, smatramo da je sem rane stimulacije dece, krucijalan upravo naš rad
sa roditeljima, razrešenje njihovih izazova i podrška koju im u datom momentu
pružamo. Ukoliko kao opšti cilj postavimo kvalitetniju brigu o deci i
partnerski odnos sa roditeljima, ovaj oblik rada nudi nam optimalnu mogućnost
približavanja tim ciljevima. U narednom periodu, značajan je dijalog svih
profesionalaca iz predškolskih ustanova o mogućnostima realizovanja kućnih
poseta porodicama.
PB  - Društvo defektologa Srbije
C3  - Zbornik rezimea sa stručno-naučne konferencije Dani defektologa Srbije
T1  - Kućne posete - podrška deci sa smetnjama u razvoju i njihovim porodicama
EP  - 62
SP  - 62
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4130
ER  - 
@conference{
author = "Krstić, Danijela and Strižak, Nevena and Dragojević, Ana",
year = "2019",
abstract = "Kućne posete porodici od strane profesionalaca različitih profila
su prepoznata domaća i međunarodna praksa u radu sa porodicama dece sa smetnjama
u razvoju. Međutim, u prethodnom periodu uočavamo da se ne praktikuju u okviru
Predškolske ustanove Čukarica. Razloge tome možemo tražiti, između ostalog, i
u za nas osetljivom pitanju postavljanja formalnog odnosa profesionalaca i
roditelja, koji je posetama porodičnoj sredini naročito doveden u pitanje. Kućne
posete su kao oblik rada profesionalaca u Predškolskoj ustanovi Čukarica
razvijane u sklopu projekta „Vrtići bez granica 2“, nakon čega su horizontalnom
razmenom došle i do naše razvojne grupe. Prepoznali smo značaj ovog oblika
rada, koji nam otvara put ka autentičnoj slici snaga i izazova porodice, u njenom
realnom kontekstu, i omogućava direktniji put intervencije i podrške.
Preispitali smo dileme oko profesionalne granice u ovom načinu rada.
Istraživali smo prilike u kojima porodici možemo pristupiti u njenom
realnom kontekstu, pre svega timskim definisanjem ciljeva, zadataka, trajanja
poseta, prepoznavanjem profesionalaca koji ih realizuju, kao i dobiti za
porodicu. Naročito kada se radi o roditeljima dece sa smetnjama u razvoju imamo
situaciju da profesionalci uglavnom nisu značajnije posvetili pažnju razgovoru
sa njima, približavanju stanja njihovog deteta, razumevanju kako da mu pristupe, već
se zadržavaju na medicinskoj terminologiji, izveštajima, uz kratkotrajne
preglede ili kontrole. S obzirom na to da predškolska ustanova uključuje decu
uzrasta do 6 godina, kada se teme vezane za razvojne teškoće deteta tek otvaraju u
porodici, smatramo da je sem rane stimulacije dece, krucijalan upravo naš rad
sa roditeljima, razrešenje njihovih izazova i podrška koju im u datom momentu
pružamo. Ukoliko kao opšti cilj postavimo kvalitetniju brigu o deci i
partnerski odnos sa roditeljima, ovaj oblik rada nudi nam optimalnu mogućnost
približavanja tim ciljevima. U narednom periodu, značajan je dijalog svih
profesionalaca iz predškolskih ustanova o mogućnostima realizovanja kućnih
poseta porodicama.",
publisher = "Društvo defektologa Srbije",
journal = "Zbornik rezimea sa stručno-naučne konferencije Dani defektologa Srbije",
title = "Kućne posete - podrška deci sa smetnjama u razvoju i njihovim porodicama",
pages = "62-62",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4130"
}
Krstić, D., Strižak, N.,& Dragojević, A.. (2019). Kućne posete - podrška deci sa smetnjama u razvoju i njihovim porodicama. in Zbornik rezimea sa stručno-naučne konferencije Dani defektologa Srbije
Društvo defektologa Srbije., 62-62.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4130
Krstić D, Strižak N, Dragojević A. Kućne posete - podrška deci sa smetnjama u razvoju i njihovim porodicama. in Zbornik rezimea sa stručno-naučne konferencije Dani defektologa Srbije. 2019;:62-62.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4130 .
Krstić, Danijela, Strižak, Nevena, Dragojević, Ana, "Kućne posete - podrška deci sa smetnjama u razvoju i njihovim porodicama" in Zbornik rezimea sa stručno-naučne konferencije Dani defektologa Srbije (2019):62-62,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4130 .

Dostupnost donošenja odluka i životno zadovoljstvo kod odraslih osoba sa intelektualnom ometenošću posle procesa deinstitucionalizacije

Krstić, Danijela

(2018)

TY  - THES
AU  - Krstić, Danijela
PY  - 2018
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/4658
AB  - Деинституционализација представља процес преселења особа са ометеношћу које живе у институцијама у алтернативне облике смештаја у друштвеној заједници. Многобројним истраживањима којима су процењивани резултати деинституционализације утврђено је да долази до позитивних промена у домену квалитета живота код особа са интелектуалном ометеношћу (ИО). Истиче се важност овладавања вештинама самосталног одлучивања и доношења одлука, како би се особе са ИО успешно укључиле у друштвену средину, оствариле одређени степен независности у доношењу одлука које су важне за квалитет њиховог живота.
Циљ овог истраживања је да се сагледа однос између процеса деинституционализације и квалитета живота одраслих особа са умереном интелектуалном ометеношћу (УИО). У сврху
истраживања коришћени су инструменти : Упитник о квалитету животног задовољства (Quality of Life Enjoyment and Satisfaction Questionnaire), Упитник одлучивања (Choice and Quality of lifе).
Истраживањем је обухваћено 70 испитаника, оба пола. Резултати показују да испитаници који више не живе у институцији имају статистички значајно више прилика за избор приликом одабира различитих активности у односу на испитанике смештене у институцију, такође показују и виши степен задовољства квалитетом живота. Више од половине узорка се изјаснило да би волело да има више прилика за обављање одређене активности (78,6%), а да је област социјалне активности подручје у којем је омогућавање прилика за избор највише потребно (52,9%). Затим следи област хигијене (17,1%), исхране (15,7%), и слободних активности (14,3%). Истраживање је показало да нема статистички значајних разлика у броју прилика за избор међу половима, али да су мушки испитаници статистички значајно задовољнији квалитетом свога живота у односу на испитанике женског пола. Статистички значајна позитивна корелација високог степена уочена је између доступности вршења избора и субјективног квалитета живота у целокупном узорку (r=0,78, p<0,01).
Деиституционализација је процес који се сваким даном развија, на будућим истраживањима је да детаљније утврде како утиче на квалитет живота особа са УИО.
AB  - Deinstitutionalisation is the process of moving people with disabilities living in institutions into alternative forms of housing in the community. Numerous studies evaluating the results of deinstitutionalization have shown that there is a positive change in the quality of life in people with intellectual disability (ID). The importance of mastering independent decision-making and decision- making skills is emphasized in order to successfully integrate people with ID in a social environment, achieve a degree of independence in decision-making that is important for the quality of their lives. The main goal of the study is to observe the relation between deinstitutionalisation process and quality of life of adults with moderate intellectual disability (MID). Instruments were used for research purposes :
Quality of Life Enjoyment and Satisfaction Questionnaire, Choice and Quality of life Questionnaire.
The research consists 70 participants, both gender. The results show that participants who do not live in the institution have statistically significantly more choices when choosing different activities than participants located in the institution, also they show a higher level of life satisfaction. More than half of the sample stated that they would like to have more opportunities to perform certain activities (78.6%), and that area of social activity is area in which enabling the choice is the most necessary (52.9%). Then follows hygiene (17.1%), food (15.7%), and leisure activities (14.3%). The research showed that there are no statistically significant differences in the number of options for gender selection, but that male participants are statistically significantly satisfied with the quality of their lives compared to female participants. Statistically significant positive correlation of a high level was found between the availability of choice and the subjective quality of life in the whole sample (r = 0.78, p <0.01).
Deistitutionalisation is a process that develops daily, and in future research it is to determine in detail how it affects the quality of life of people with the MID.
T1  - Dostupnost donošenja odluka i životno zadovoljstvo kod odraslih osoba sa intelektualnom ometenošću posle procesa deinstitucionalizacije
EP  - 61
SP  - 3
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4658
ER  - 
@mastersthesis{
author = "Krstić, Danijela",
year = "2018",
abstract = "Деинституционализација представља процес преселења особа са ометеношћу које живе у институцијама у алтернативне облике смештаја у друштвеној заједници. Многобројним истраживањима којима су процењивани резултати деинституционализације утврђено је да долази до позитивних промена у домену квалитета живота код особа са интелектуалном ометеношћу (ИО). Истиче се важност овладавања вештинама самосталног одлучивања и доношења одлука, како би се особе са ИО успешно укључиле у друштвену средину, оствариле одређени степен независности у доношењу одлука које су важне за квалитет њиховог живота.
Циљ овог истраживања је да се сагледа однос између процеса деинституционализације и квалитета живота одраслих особа са умереном интелектуалном ометеношћу (УИО). У сврху
истраживања коришћени су инструменти : Упитник о квалитету животног задовољства (Quality of Life Enjoyment and Satisfaction Questionnaire), Упитник одлучивања (Choice and Quality of lifе).
Истраживањем је обухваћено 70 испитаника, оба пола. Резултати показују да испитаници који више не живе у институцији имају статистички значајно више прилика за избор приликом одабира различитих активности у односу на испитанике смештене у институцију, такође показују и виши степен задовољства квалитетом живота. Више од половине узорка се изјаснило да би волело да има више прилика за обављање одређене активности (78,6%), а да је област социјалне активности подручје у којем је омогућавање прилика за избор највише потребно (52,9%). Затим следи област хигијене (17,1%), исхране (15,7%), и слободних активности (14,3%). Истраживање је показало да нема статистички значајних разлика у броју прилика за избор међу половима, али да су мушки испитаници статистички значајно задовољнији квалитетом свога живота у односу на испитанике женског пола. Статистички значајна позитивна корелација високог степена уочена је између доступности вршења избора и субјективног квалитета живота у целокупном узорку (r=0,78, p<0,01).
Деиституционализација је процес који се сваким даном развија, на будућим истраживањима је да детаљније утврде како утиче на квалитет живота особа са УИО., Deinstitutionalisation is the process of moving people with disabilities living in institutions into alternative forms of housing in the community. Numerous studies evaluating the results of deinstitutionalization have shown that there is a positive change in the quality of life in people with intellectual disability (ID). The importance of mastering independent decision-making and decision- making skills is emphasized in order to successfully integrate people with ID in a social environment, achieve a degree of independence in decision-making that is important for the quality of their lives. The main goal of the study is to observe the relation between deinstitutionalisation process and quality of life of adults with moderate intellectual disability (MID). Instruments were used for research purposes :
Quality of Life Enjoyment and Satisfaction Questionnaire, Choice and Quality of life Questionnaire.
The research consists 70 participants, both gender. The results show that participants who do not live in the institution have statistically significantly more choices when choosing different activities than participants located in the institution, also they show a higher level of life satisfaction. More than half of the sample stated that they would like to have more opportunities to perform certain activities (78.6%), and that area of social activity is area in which enabling the choice is the most necessary (52.9%). Then follows hygiene (17.1%), food (15.7%), and leisure activities (14.3%). The research showed that there are no statistically significant differences in the number of options for gender selection, but that male participants are statistically significantly satisfied with the quality of their lives compared to female participants. Statistically significant positive correlation of a high level was found between the availability of choice and the subjective quality of life in the whole sample (r = 0.78, p <0.01).
Deistitutionalisation is a process that develops daily, and in future research it is to determine in detail how it affects the quality of life of people with the MID.",
title = "Dostupnost donošenja odluka i životno zadovoljstvo kod odraslih osoba sa intelektualnom ometenošću posle procesa deinstitucionalizacije",
pages = "61-3",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4658"
}
Krstić, D.. (2018). Dostupnost donošenja odluka i životno zadovoljstvo kod odraslih osoba sa intelektualnom ometenošću posle procesa deinstitucionalizacije. , 3-61.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4658
Krstić D. Dostupnost donošenja odluka i životno zadovoljstvo kod odraslih osoba sa intelektualnom ometenošću posle procesa deinstitucionalizacije. 2018;:3-61.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4658 .
Krstić, Danijela, "Dostupnost donošenja odluka i životno zadovoljstvo kod odraslih osoba sa intelektualnom ometenošću posle procesa deinstitucionalizacije" (2018):3-61,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4658 .