Ćopić, Sanja

Link to this page

Authority KeyName Variants
orcid::0000-0002-6581-0210
  • Ćopić, Sanja (43)
Projects

Author's Bibliography

A snapshot of illicit firearm-trafficking and gun violence in Serbia

Ćopić, Sanja; Dokmanović, Mirjana

(Brussels: Flemish Peace Institute, 2022)

TY  - RPRT
AU  - Ćopić, Sanja
AU  - Dokmanović, Mirjana
PY  - 2022
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/5086
AB  - The uncontrolled spread and misuse of firearms challenges and threatens both State
and human security. According to the Small Arms Survey estimates, there are more
than one billion firearms in the world, the vast majority of which are in the possession
of civilians.1 Although Serbia is among the top-ranked countries according to the
estimated rate of civilian firearm holdings,2 the country is not characterised by high
levels of conventional crime or violence with firearms. As suggested by the Small Arms
and Light Weapons (SALW) survey, the period 2012–2016 saw a 34% decrease in criminal
offences committed with the use of firearms.3 In the period from 2010 to 2015,
approximately 260 deaths in Serbia annually resulted from firearms4 which include
approximately 52 firearm homicides annually (an annual average of 0.73 firearm
homicides per 100,000 population).
On the other hand, the problem of trafficking in and illicit possession of firearms is
also present in Serbia: most cases of homicide and other violent crimes are committed
using illicit firearms. However, apart from some studies of small arms and light
weapons (SALW) and domestic violence,5 no specific studies have been undertaken to
analyse the impact of illicit firearm-trafficking – particularly as a form of organised
crime – on gun violence in Serbia in general. Consequently, little is known about the
scope and dynamics of the impact of illicit firearm-trafficking on gun violence. Taking
that as a starting point, the objective of the present study is to analyse the impact of
illicit firearm-trafficking on gun violence in Serbia. The study has three main aims:
• to analyse the scope and nature of gun violence in Serbia;
• to analyse the characteristics of firearms used in gun violence in Serbia, and
• to map out existing policy and practice related to collecting and recording data in
this area, preventing gun violence, combating illicit firearm-trafficking and
limiting the impact of illicit firearm-trafficking on gun violence.
PB  - Brussels: Flemish Peace Institute
T2  - Pulling the trigger: gun violence in Europe
T1  - A snapshot of illicit firearm-trafficking and gun violence in Serbia
SP  - 265-314
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5086
ER  - 
@techreport{
author = "Ćopić, Sanja and Dokmanović, Mirjana",
year = "2022",
abstract = "The uncontrolled spread and misuse of firearms challenges and threatens both State
and human security. According to the Small Arms Survey estimates, there are more
than one billion firearms in the world, the vast majority of which are in the possession
of civilians.1 Although Serbia is among the top-ranked countries according to the
estimated rate of civilian firearm holdings,2 the country is not characterised by high
levels of conventional crime or violence with firearms. As suggested by the Small Arms
and Light Weapons (SALW) survey, the period 2012–2016 saw a 34% decrease in criminal
offences committed with the use of firearms.3 In the period from 2010 to 2015,
approximately 260 deaths in Serbia annually resulted from firearms4 which include
approximately 52 firearm homicides annually (an annual average of 0.73 firearm
homicides per 100,000 population).
On the other hand, the problem of trafficking in and illicit possession of firearms is
also present in Serbia: most cases of homicide and other violent crimes are committed
using illicit firearms. However, apart from some studies of small arms and light
weapons (SALW) and domestic violence,5 no specific studies have been undertaken to
analyse the impact of illicit firearm-trafficking – particularly as a form of organised
crime – on gun violence in Serbia in general. Consequently, little is known about the
scope and dynamics of the impact of illicit firearm-trafficking on gun violence. Taking
that as a starting point, the objective of the present study is to analyse the impact of
illicit firearm-trafficking on gun violence in Serbia. The study has three main aims:
• to analyse the scope and nature of gun violence in Serbia;
• to analyse the characteristics of firearms used in gun violence in Serbia, and
• to map out existing policy and practice related to collecting and recording data in
this area, preventing gun violence, combating illicit firearm-trafficking and
limiting the impact of illicit firearm-trafficking on gun violence.",
publisher = "Brussels: Flemish Peace Institute",
journal = "Pulling the trigger: gun violence in Europe",
title = "A snapshot of illicit firearm-trafficking and gun violence in Serbia",
pages = "265-314",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5086"
}
Ćopić, S.,& Dokmanović, M.. (2022). A snapshot of illicit firearm-trafficking and gun violence in Serbia. in Pulling the trigger: gun violence in Europe
Brussels: Flemish Peace Institute., 265-314.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5086
Ćopić S, Dokmanović M. A snapshot of illicit firearm-trafficking and gun violence in Serbia. in Pulling the trigger: gun violence in Europe. 2022;:265-314.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5086 .
Ćopić, Sanja, Dokmanović, Mirjana, "A snapshot of illicit firearm-trafficking and gun violence in Serbia" in Pulling the trigger: gun violence in Europe (2022):265-314,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5086 .

Seksualno nasilje nad studentima na fakultetima u Srbiji

Nikolić-Ristanović, Vesna; Ćopić, Sanja

(Beograd: Viktimološko društvo Srbije, 2022)

TY  - BOOK
AU  - Nikolić-Ristanović, Vesna
AU  - Ćopić, Sanja
PY  - 2022
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/5085
AB  - Verujem kako smo se svi koji radimo na području seksualnog nasilja
u 2021. i 2022. godini suočili s jednim novim izazovom – konačno otvaranje teme seksualnog uznemiravanja i drugih oblika seksualnog nasilja
na fakultetima.
Svetska kampanja #metoo, koja je prerasla u društveni pokret protiv
seksualnog nasilja i kulture silovanja, imala je svoje različite odjeke i u
regionu, kao što su, na primer, #spasi me, #nisam tražila, #nisamprijavila. Poslednje dve kampanje putem društvenih mreža imale su značajan
uticaj kroz medijsku prisutnost, mobilizaciju žena koje su preživele nasilje, prostor za obelodanjivanje ličnih iskustava. Međutim, imale su uticaj
i na same fakultete. Značajan broj studentikinja odlučio je da iznese svoja
iskustva. I nešto se pokrenulo.
Odjednom su neki hrabriji fakulteti, njihove dekanice i dekani bili
spremni za promenu. Stupili su u kontakt sa specijalizovanim (ženskim)
organizacijama koje rade na području seksualnog nasilja, tražili sugestije
i savete oko razvoja normativnih i institucionalnih procedura, dogovorili edukacije za studentkinje i studente, kao i za nastavno osoblje, počeli
upućivati studentkinje koje su preživele seksualno uznemiravanje i druge
oblike seksualnog nasilja u specijalizovane službe, prijavili slučajeve nadležnim institucijama. Broj pitanja i zahteva od strane različitih fakulteta
je rastao iz meseca u mesec.
Sa druge strane, broj istraživanja o seksualnom uznemiravanju na
fakultetima u zemljama regiona je veoma redak, najčešće na malim, nereprezentativnim uzorcima, zadržavajući se na nivou prevalence i/ili incidence određenih oblika seksualnog uznemiravanja. Nedostajao je ozbiljan pregled postojećih svetskih istraživanja, nedostajali su primeri dobre
prakse, konkretne ideje šta i kako je nužno učiniti na fakultetima, ako
stvarno kao društvo želimo promenu. A povrh svega, sistemski gledano,
nedostaju specijalizovane službe i usluge za rad sa osobama koje su preživele seksualno nasilje.
Svi mi koji godinama radimo na ovom području imali smo jasnu sliku
da je potreban „celovit paket“. Naime, same normativne procedure, bez
podizanja svesti i edukacija neće učiniti ništa. Edukacije, bez normativ-
8 Vesna Nikolić-Ristanović, Sanja Ćopić
nog okvira prave samo dodatnu zbrku. Nedostatak specijalizovanih mesta
za podršku osobama koje su preživele seksualno uznemiravanje i seksualno nasilje na fakultetima dovodi ih u poziciju da nakon otvaranja priče,
nemaju gde da potraže stručnu pomoć i podršku na putu oporavka, ali i
za pomoć da prijave nasilje. Klima na nekim od fakulteta nije ni najmanje
bila naklonjena studentkinjama koje su otvoreno počele izlaziti sa svojim
iskustvima.
I onda se dogodi da mi dođe u ruke na recenziju knjiga Seksualno nasilje nad studentima na fakultetima u Srbiji, koja sadrži rezultate istraživanja
koje je sprovelo Viktimološko društvo Srbije, ali i puno više od toga. Prva
misao kada sam pogledala knjigu bila je – gde ste bili do sada?!
Knjiga je ozbiljna, sveobuhvatna, jasna, naučno utemeljena, metodološki jako kvalitetna, s ozbiljnim poštovanjem savremenih etičkih standarda. Autorke se ne zadržavaju samo na rezultatima istraživanja, koji su
veoma vredni, nego nude konkretne preporuke šta i kako učiniti na nivou
univerziteta i fakulteta u zajedničkom nastojanju usmerenom na suzbijanje seksualnog nasilja i podršku osobama koje su ga preživele.
U knjizi su izneti objedinjeni ključni podaci za sve koji žele stvarno
nešto promeniti na ovom području. Dakle, ne samo za akademsku zajednicu, nego i za praktičarke i praktičare, ključne aktere iz sistema visokog
obrazovanja, same univerzitete i fakultete, ali i studentsku populaciju,
koja je bila okosnica ovog istraživanja.
Knjiga počinje s odličnim uvodom koji pruža pregled savremenih istraživanja seksualnog uznemiravanja i seksualnog nasilja na fakultetima
iz celog sveta: od Amerike, Afrike, Azije, Australije, zemalja Evrope, do
pregleda situacije u Srbiji.
Prelazi se na istraživanje, koje je utemeljeno na odlično razvijenoj
metodologiji, od definisanja uzorka, ključnih koraka za uspostavljanje
kvalitetne saradnje sa odabranim fakultetima, do povratnih informacija
od kontakt osoba sa svakog fakulteta o procesu prikupljanja podataka, što
su nesebično podeljene i važne lekcije za sve koji će se odvažiti na sličan
poduhvat.
Istraživanje je obuhvatilo ne samo ključna pitanja prevalence i incidence seksualnog uznemiravanja i seksualnog nasilja na fakultetima,
načine viktimizacije i učinioce, nego i posledice preživljenog seksualnog
nasilja, potrebe žrtava, faktore koji utiču na izloženost seksualnom nasilju, stavove prema seksualnom nasilju. Nije izostavljeno ni poznavanje
postojećih mehanizama zaštite, postupaka prijave preživljenog nasilja,
nego se otišlo i korak dalje da se traže mišljenja studentkinja i studenata
o tome šta je nužno učiniti kako bi se seksualno nasilje na fakultetima
Seksualno nasilje nad studentima na fakultetima u Srbiji 9
suzbilo, osobe koje su ga preživele dobile pomoć, podršku, ali i došle do
pravde, kroz sankcionisanje učinilaca.
Istraživanje je sprovedeno od marta do maja 2021. godine, uključilo
je 1579 studentkinja i studenata sa 22 fakulteta (6 univerziteta), pažljivo
odabranih po geografskoj rasprostranjenosti u Srbiji, ali i po uključivanju
fakulteta različitih naučnih disciplina. Sve učesnice i učesnici istraživanja
imali su priliku osetiti ozbiljnost etičkog pristupa – od informisanog pristanka, do pružanja informacija o postojećim službama kojima se mogu
obratiti za pomoć i podršku nakon popunjavanja online ankete. Naravno,
nije izostavljena ni prijava istraživanja i istraživačkog instrumenta Etičkom odboru Viktimološkog društva Srbije. Isto tako neće izostati ni javno
informiranje svih sudionica i sudionika istraživanja o rezultatima.
Rezultati su prikazani pregledno, naučno, ali i pažljivo, naglašavajući
mesta u kojima postoje određene metodološke dileme, bez obzira na sprovedene statističke obrade.
Posebnost ove knjige čine konkretni primeri kroz citate šest osnovnih
grupa seksualnog uznemiravanja i nasilja, odabrani s merom.
Međutim, osim samih rezultata istraživanja, koje će svakako biti jedno od temeljnih u Srbiji i regionu u narednom periodu, posebnost ove
knjige čine preporuke u cilju prevencije seksualnog nasilja na fakultetima, koje su duboko utemeljene na rezultatima istraživanja, podeljene u
nekoliko kategorija, jasne i sažete tako da ih svako ko je zainteresovan
može razumeti, ali i primeniti ili se zalagati za njihovu primenu.
Autorkama ove izvrsne knjige prof. dr Vesni Nikolić-Ristanović i dr
Sanji Ćopić želim iskreno čestitati na sprovedenom istraživanju i sjajnoj
knjizi kojoj ćemo se uvek vraćati i na koju ćemo upućivati kada nas sledeći fakultet bude pitao za savet koje sve korake treba preduzeti.
PB  - Beograd: Viktimološko društvo Srbije
T1  - Seksualno nasilje nad studentima na fakultetima u Srbiji
EP  - 150
SP  - 1
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5085
ER  - 
@book{
author = "Nikolić-Ristanović, Vesna and Ćopić, Sanja",
year = "2022",
abstract = "Verujem kako smo se svi koji radimo na području seksualnog nasilja
u 2021. i 2022. godini suočili s jednim novim izazovom – konačno otvaranje teme seksualnog uznemiravanja i drugih oblika seksualnog nasilja
na fakultetima.
Svetska kampanja #metoo, koja je prerasla u društveni pokret protiv
seksualnog nasilja i kulture silovanja, imala je svoje različite odjeke i u
regionu, kao što su, na primer, #spasi me, #nisam tražila, #nisamprijavila. Poslednje dve kampanje putem društvenih mreža imale su značajan
uticaj kroz medijsku prisutnost, mobilizaciju žena koje su preživele nasilje, prostor za obelodanjivanje ličnih iskustava. Međutim, imale su uticaj
i na same fakultete. Značajan broj studentikinja odlučio je da iznese svoja
iskustva. I nešto se pokrenulo.
Odjednom su neki hrabriji fakulteti, njihove dekanice i dekani bili
spremni za promenu. Stupili su u kontakt sa specijalizovanim (ženskim)
organizacijama koje rade na području seksualnog nasilja, tražili sugestije
i savete oko razvoja normativnih i institucionalnih procedura, dogovorili edukacije za studentkinje i studente, kao i za nastavno osoblje, počeli
upućivati studentkinje koje su preživele seksualno uznemiravanje i druge
oblike seksualnog nasilja u specijalizovane službe, prijavili slučajeve nadležnim institucijama. Broj pitanja i zahteva od strane različitih fakulteta
je rastao iz meseca u mesec.
Sa druge strane, broj istraživanja o seksualnom uznemiravanju na
fakultetima u zemljama regiona je veoma redak, najčešće na malim, nereprezentativnim uzorcima, zadržavajući se na nivou prevalence i/ili incidence određenih oblika seksualnog uznemiravanja. Nedostajao je ozbiljan pregled postojećih svetskih istraživanja, nedostajali su primeri dobre
prakse, konkretne ideje šta i kako je nužno učiniti na fakultetima, ako
stvarno kao društvo želimo promenu. A povrh svega, sistemski gledano,
nedostaju specijalizovane službe i usluge za rad sa osobama koje su preživele seksualno nasilje.
Svi mi koji godinama radimo na ovom području imali smo jasnu sliku
da je potreban „celovit paket“. Naime, same normativne procedure, bez
podizanja svesti i edukacija neće učiniti ništa. Edukacije, bez normativ-
8 Vesna Nikolić-Ristanović, Sanja Ćopić
nog okvira prave samo dodatnu zbrku. Nedostatak specijalizovanih mesta
za podršku osobama koje su preživele seksualno uznemiravanje i seksualno nasilje na fakultetima dovodi ih u poziciju da nakon otvaranja priče,
nemaju gde da potraže stručnu pomoć i podršku na putu oporavka, ali i
za pomoć da prijave nasilje. Klima na nekim od fakulteta nije ni najmanje
bila naklonjena studentkinjama koje su otvoreno počele izlaziti sa svojim
iskustvima.
I onda se dogodi da mi dođe u ruke na recenziju knjiga Seksualno nasilje nad studentima na fakultetima u Srbiji, koja sadrži rezultate istraživanja
koje je sprovelo Viktimološko društvo Srbije, ali i puno više od toga. Prva
misao kada sam pogledala knjigu bila je – gde ste bili do sada?!
Knjiga je ozbiljna, sveobuhvatna, jasna, naučno utemeljena, metodološki jako kvalitetna, s ozbiljnim poštovanjem savremenih etičkih standarda. Autorke se ne zadržavaju samo na rezultatima istraživanja, koji su
veoma vredni, nego nude konkretne preporuke šta i kako učiniti na nivou
univerziteta i fakulteta u zajedničkom nastojanju usmerenom na suzbijanje seksualnog nasilja i podršku osobama koje su ga preživele.
U knjizi su izneti objedinjeni ključni podaci za sve koji žele stvarno
nešto promeniti na ovom području. Dakle, ne samo za akademsku zajednicu, nego i za praktičarke i praktičare, ključne aktere iz sistema visokog
obrazovanja, same univerzitete i fakultete, ali i studentsku populaciju,
koja je bila okosnica ovog istraživanja.
Knjiga počinje s odličnim uvodom koji pruža pregled savremenih istraživanja seksualnog uznemiravanja i seksualnog nasilja na fakultetima
iz celog sveta: od Amerike, Afrike, Azije, Australije, zemalja Evrope, do
pregleda situacije u Srbiji.
Prelazi se na istraživanje, koje je utemeljeno na odlično razvijenoj
metodologiji, od definisanja uzorka, ključnih koraka za uspostavljanje
kvalitetne saradnje sa odabranim fakultetima, do povratnih informacija
od kontakt osoba sa svakog fakulteta o procesu prikupljanja podataka, što
su nesebično podeljene i važne lekcije za sve koji će se odvažiti na sličan
poduhvat.
Istraživanje je obuhvatilo ne samo ključna pitanja prevalence i incidence seksualnog uznemiravanja i seksualnog nasilja na fakultetima,
načine viktimizacije i učinioce, nego i posledice preživljenog seksualnog
nasilja, potrebe žrtava, faktore koji utiču na izloženost seksualnom nasilju, stavove prema seksualnom nasilju. Nije izostavljeno ni poznavanje
postojećih mehanizama zaštite, postupaka prijave preživljenog nasilja,
nego se otišlo i korak dalje da se traže mišljenja studentkinja i studenata
o tome šta je nužno učiniti kako bi se seksualno nasilje na fakultetima
Seksualno nasilje nad studentima na fakultetima u Srbiji 9
suzbilo, osobe koje su ga preživele dobile pomoć, podršku, ali i došle do
pravde, kroz sankcionisanje učinilaca.
Istraživanje je sprovedeno od marta do maja 2021. godine, uključilo
je 1579 studentkinja i studenata sa 22 fakulteta (6 univerziteta), pažljivo
odabranih po geografskoj rasprostranjenosti u Srbiji, ali i po uključivanju
fakulteta različitih naučnih disciplina. Sve učesnice i učesnici istraživanja
imali su priliku osetiti ozbiljnost etičkog pristupa – od informisanog pristanka, do pružanja informacija o postojećim službama kojima se mogu
obratiti za pomoć i podršku nakon popunjavanja online ankete. Naravno,
nije izostavljena ni prijava istraživanja i istraživačkog instrumenta Etičkom odboru Viktimološkog društva Srbije. Isto tako neće izostati ni javno
informiranje svih sudionica i sudionika istraživanja o rezultatima.
Rezultati su prikazani pregledno, naučno, ali i pažljivo, naglašavajući
mesta u kojima postoje određene metodološke dileme, bez obzira na sprovedene statističke obrade.
Posebnost ove knjige čine konkretni primeri kroz citate šest osnovnih
grupa seksualnog uznemiravanja i nasilja, odabrani s merom.
Međutim, osim samih rezultata istraživanja, koje će svakako biti jedno od temeljnih u Srbiji i regionu u narednom periodu, posebnost ove
knjige čine preporuke u cilju prevencije seksualnog nasilja na fakultetima, koje su duboko utemeljene na rezultatima istraživanja, podeljene u
nekoliko kategorija, jasne i sažete tako da ih svako ko je zainteresovan
može razumeti, ali i primeniti ili se zalagati za njihovu primenu.
Autorkama ove izvrsne knjige prof. dr Vesni Nikolić-Ristanović i dr
Sanji Ćopić želim iskreno čestitati na sprovedenom istraživanju i sjajnoj
knjizi kojoj ćemo se uvek vraćati i na koju ćemo upućivati kada nas sledeći fakultet bude pitao za savet koje sve korake treba preduzeti.",
publisher = "Beograd: Viktimološko društvo Srbije",
title = "Seksualno nasilje nad studentima na fakultetima u Srbiji",
pages = "150-1",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5085"
}
Nikolić-Ristanović, V.,& Ćopić, S.. (2022). Seksualno nasilje nad studentima na fakultetima u Srbiji. 
Beograd: Viktimološko društvo Srbije., 1-150.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5085
Nikolić-Ristanović V, Ćopić S. Seksualno nasilje nad studentima na fakultetima u Srbiji. 2022;:1-150.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5085 .
Nikolić-Ristanović, Vesna, Ćopić, Sanja, "Seksualno nasilje nad studentima na fakultetima u Srbiji" (2022):1-150,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5085 .

Seksualno nasilje nad studentima na fakultetima: Pregled rezultata dosadašnjih istraživanja

Ćopić, Sanja; Luković Radaković, Milica

(Beograd: Viktimološko društvo Srbije, 2021)

TY  - JOUR
AU  - Ćopić, Sanja
AU  - Luković Radaković, Milica
PY  - 2021
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/5091
AB  - I
straživanja seksualne viktimizacije studenata na fakultetima počela su intenzivnije da
se sprovode u svetu tokom 1980-tih godina. Ona su pokazala da studenti, posebno studentkinje čine jednu od kategorija koje su u posebnom riziku od viktimizacije različitim
oblicima seksualnog nasilja tokom studiranja. U Srbiji su takva istraživanja retka, pa je
ova pojava još uvek nedovoljno istražena. Ovaj rad ima za cilj pregled rezultata dosadašnjih istraživanja sprovedenih u svetu i Srbiji nakon 2000. godine, a koja se odnose na rasprostranjenost i strukturu seksualnog nasilja nad studentskom populacijom na fakultetima, potom, na grupe studenata koje su u posebnom riziku od viktimizacije seksualnim
nasiljem na fakultetima, kao i na posledice koje viktimizacija seksualnim nasiljem ima
po žrtve. Dosadašnja istraživanja pokazuju velike razlike u stopi rasprostranjenosti ovog
oblika viktimizacije, što je direktna posledica primene različitih metodoloških pristupa.
Studenti na fakultetima su češće izloženi seksualnom uznemiravanju, neverbalnom,
verbalnom i uznemiravanju putem fizičkog kontakta ili preko društvenih mreža, a ređe
težim oblicima nasilja, kao što su silovanje ili pokušaj silovanja. Riziku od viktimizacije su
posebno izložene osobe ženskog pola, drugačije seksualne orijentacije od heteroseksualne, na početku studija, kao i studenti i studentkinje koji konzumiraju alkohol i/ili drogu i
čiji je materijalni status loš ili stalno oscilira. Seksualno nasilje ostavlja brojne posledice po
žrtve, posebno psihičke, ali negativno utiče i na nastavak školovanja i akademsko postig nuće, pa je neophodno razvijanje politika i mehanizama za blagovremeno prepoznavanje viktimizacije i pružanje podrške žrtvama.
AB  - Research on sexual victimization of university students particularly intensified
during the 1980s. They suggest that students, especially female students, are one of
the categories that are at special risk of being victimized by various forms of sexual
violence during their studies. Research on sexual violence at universities in Serbia
is rare, so this phenomenon is still under-researched. This paper aims to provide an
overview of the results of previous research on the prevalence and structure of sexual
violence against university students, groups of students at particular risk of victimization with sexual violence at the universities and the consequences of sexual violence against students at the universities in the world and in Serbia. Previous research
suggested large differences in the prevalence of this form of victimization, which is a
direct consequence of the application of different methodological approaches. University students are more often exposed to sexual harassment, verbal or nonverbal,
as well as to harassment through physical contact or through social media, and less
often to more severe forms of violence, such as rape or attempted rape. The groups
that are at particular risk from sexual victimization at the universities include women,
persons of different sexual orientation than heterosexual, those at the beginning of the study, as well as students who consume alcohol and/or drugs and whose material
status is poor or constantly oscillates. Sexual violence leaves numerous consequences
for victims, especially psychological ones, but it also negatively affects the continuation of schooling and academic achievement, so it is necessary to develop policies
and mechanisms for timely recognition of victimization and providing support to victims
PB  - Beograd: Viktimološko društvo Srbije
T2  - Temida
T1  - Seksualno nasilje nad studentima na fakultetima: Pregled rezultata dosadašnjih istraživanja
T1  - Sexual Violence against Students at Faculties: An Overview of the So Far Research Results
EP  - 302
IS  - 3
SP  - 279
VL  - 24
DO  - https://doi.org/10.2298/TEM2103279C
ER  - 
@article{
author = "Ćopić, Sanja and Luković Radaković, Milica",
year = "2021",
abstract = "I
straživanja seksualne viktimizacije studenata na fakultetima počela su intenzivnije da
se sprovode u svetu tokom 1980-tih godina. Ona su pokazala da studenti, posebno studentkinje čine jednu od kategorija koje su u posebnom riziku od viktimizacije različitim
oblicima seksualnog nasilja tokom studiranja. U Srbiji su takva istraživanja retka, pa je
ova pojava još uvek nedovoljno istražena. Ovaj rad ima za cilj pregled rezultata dosadašnjih istraživanja sprovedenih u svetu i Srbiji nakon 2000. godine, a koja se odnose na rasprostranjenost i strukturu seksualnog nasilja nad studentskom populacijom na fakultetima, potom, na grupe studenata koje su u posebnom riziku od viktimizacije seksualnim
nasiljem na fakultetima, kao i na posledice koje viktimizacija seksualnim nasiljem ima
po žrtve. Dosadašnja istraživanja pokazuju velike razlike u stopi rasprostranjenosti ovog
oblika viktimizacije, što je direktna posledica primene različitih metodoloških pristupa.
Studenti na fakultetima su češće izloženi seksualnom uznemiravanju, neverbalnom,
verbalnom i uznemiravanju putem fizičkog kontakta ili preko društvenih mreža, a ređe
težim oblicima nasilja, kao što su silovanje ili pokušaj silovanja. Riziku od viktimizacije su
posebno izložene osobe ženskog pola, drugačije seksualne orijentacije od heteroseksualne, na početku studija, kao i studenti i studentkinje koji konzumiraju alkohol i/ili drogu i
čiji je materijalni status loš ili stalno oscilira. Seksualno nasilje ostavlja brojne posledice po
žrtve, posebno psihičke, ali negativno utiče i na nastavak školovanja i akademsko postig nuće, pa je neophodno razvijanje politika i mehanizama za blagovremeno prepoznavanje viktimizacije i pružanje podrške žrtvama., Research on sexual victimization of university students particularly intensified
during the 1980s. They suggest that students, especially female students, are one of
the categories that are at special risk of being victimized by various forms of sexual
violence during their studies. Research on sexual violence at universities in Serbia
is rare, so this phenomenon is still under-researched. This paper aims to provide an
overview of the results of previous research on the prevalence and structure of sexual
violence against university students, groups of students at particular risk of victimization with sexual violence at the universities and the consequences of sexual violence against students at the universities in the world and in Serbia. Previous research
suggested large differences in the prevalence of this form of victimization, which is a
direct consequence of the application of different methodological approaches. University students are more often exposed to sexual harassment, verbal or nonverbal,
as well as to harassment through physical contact or through social media, and less
often to more severe forms of violence, such as rape or attempted rape. The groups
that are at particular risk from sexual victimization at the universities include women,
persons of different sexual orientation than heterosexual, those at the beginning of the study, as well as students who consume alcohol and/or drugs and whose material
status is poor or constantly oscillates. Sexual violence leaves numerous consequences
for victims, especially psychological ones, but it also negatively affects the continuation of schooling and academic achievement, so it is necessary to develop policies
and mechanisms for timely recognition of victimization and providing support to victims",
publisher = "Beograd: Viktimološko društvo Srbije",
journal = "Temida",
title = "Seksualno nasilje nad studentima na fakultetima: Pregled rezultata dosadašnjih istraživanja, Sexual Violence against Students at Faculties: An Overview of the So Far Research Results",
pages = "302-279",
number = "3",
volume = "24",
doi = "https://doi.org/10.2298/TEM2103279C"
}
Ćopić, S.,& Luković Radaković, M.. (2021). Seksualno nasilje nad studentima na fakultetima: Pregled rezultata dosadašnjih istraživanja. in Temida
Beograd: Viktimološko društvo Srbije., 24(3), 279-302.
https://doi.org/https://doi.org/10.2298/TEM2103279C
Ćopić S, Luković Radaković M. Seksualno nasilje nad studentima na fakultetima: Pregled rezultata dosadašnjih istraživanja. in Temida. 2021;24(3):279-302.
doi:https://doi.org/10.2298/TEM2103279C .
Ćopić, Sanja, Luković Radaković, Milica, "Seksualno nasilje nad studentima na fakultetima: Pregled rezultata dosadašnjih istraživanja" in Temida, 24, no. 3 (2021):279-302,
https://doi.org/https://doi.org/10.2298/TEM2103279C . .

Sexual violence at universities : from survey to evidence - based policy change

Nikolić-Ristanović, Vesna; Ćopić, Sanja; Luković Radaković, Milica

(European Society of Criminology, 2021)

TY  - CONF
AU  - Nikolić-Ristanović, Vesna
AU  - Ćopić, Sanja
AU  - Luković Radaković, Milica
PY  - 2021
UR  - https://www.esc-eurocrim.org/images/conferences/ESC_21_Conference_e-conference_2021_Book_of_Abstracts.pdf
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/5089
AB  - The paper aims to present so far results of the on going project Sexual violence at the
universities in Serbia: Raising awareness and developing innovative mechanisms of victim
support, implemented by Victimology Society of Serbia. The project consists of two parts: 1.
Review of so far survey findings worldwide and conducting of victimisation survey in Serbia
aimed at gathering data on the extent and forms of sexual violence against students as well as
existing university policies and victim support; 2. Evidence-based intervention aimed at
building capacity of university staff for proper response to sexual violence against students,
strengthening existing policies and practices at the universities related to sexual violence, and
establishing cooperation among universities and victim support services in order to secure
timely support for victims. Victimisation survey was conducted online from March to May
2021 on a sample of 1597 students from four university centers in Serbia. Main findings of
previous surveys conducted worldwide, as well as methodology, challenges in conducting the
survey during pandemic and preliminary findings of the survey in Serbia will be presented.
The focus will be on findings about prevalence, forms of violence and particularly vulnerable
groups of students.
PB  - European Society of Criminology
C3  - EUROCRIM 2021 E-conference 21st Annual Conference of the European Society of Criminology Criminology in a time of pandemic, 8-10 September 2021 – online edition
T1  - Sexual violence at universities : from survey to evidence - based policy change
EP  - 174
SP  - 174
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5089
ER  - 
@conference{
author = "Nikolić-Ristanović, Vesna and Ćopić, Sanja and Luković Radaković, Milica",
year = "2021",
abstract = "The paper aims to present so far results of the on going project Sexual violence at the
universities in Serbia: Raising awareness and developing innovative mechanisms of victim
support, implemented by Victimology Society of Serbia. The project consists of two parts: 1.
Review of so far survey findings worldwide and conducting of victimisation survey in Serbia
aimed at gathering data on the extent and forms of sexual violence against students as well as
existing university policies and victim support; 2. Evidence-based intervention aimed at
building capacity of university staff for proper response to sexual violence against students,
strengthening existing policies and practices at the universities related to sexual violence, and
establishing cooperation among universities and victim support services in order to secure
timely support for victims. Victimisation survey was conducted online from March to May
2021 on a sample of 1597 students from four university centers in Serbia. Main findings of
previous surveys conducted worldwide, as well as methodology, challenges in conducting the
survey during pandemic and preliminary findings of the survey in Serbia will be presented.
The focus will be on findings about prevalence, forms of violence and particularly vulnerable
groups of students.",
publisher = "European Society of Criminology",
journal = "EUROCRIM 2021 E-conference 21st Annual Conference of the European Society of Criminology Criminology in a time of pandemic, 8-10 September 2021 – online edition",
title = "Sexual violence at universities : from survey to evidence - based policy change",
pages = "174-174",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5089"
}
Nikolić-Ristanović, V., Ćopić, S.,& Luković Radaković, M.. (2021). Sexual violence at universities : from survey to evidence - based policy change. in EUROCRIM 2021 E-conference 21st Annual Conference of the European Society of Criminology Criminology in a time of pandemic, 8-10 September 2021 – online edition
European Society of Criminology., 174-174.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5089
Nikolić-Ristanović V, Ćopić S, Luković Radaković M. Sexual violence at universities : from survey to evidence - based policy change. in EUROCRIM 2021 E-conference 21st Annual Conference of the European Society of Criminology Criminology in a time of pandemic, 8-10 September 2021 – online edition. 2021;:174-174.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5089 .
Nikolić-Ristanović, Vesna, Ćopić, Sanja, Luković Radaković, Milica, "Sexual violence at universities : from survey to evidence - based policy change" in EUROCRIM 2021 E-conference 21st Annual Conference of the European Society of Criminology Criminology in a time of pandemic, 8-10 September 2021 – online edition (2021):174-174,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5089 .

Sexual violence at the universities in Serbia: raising awareness and developing innovative mechanisms of victim support - challenges and so far results

Nikolić-Ristanović, Vesna; Ćopić, Sanja; Nikolić, Jasmina; Burgund Isakov, Anita; Janković, Ivana; Bodroža, Bojana; Avramović, Aleksandra

(University of Niš, Faculty of Philosophy, 2021)

TY  - CONF
AU  - Nikolić-Ristanović, Vesna
AU  - Ćopić, Sanja
AU  - Nikolić, Jasmina
AU  - Burgund Isakov, Anita
AU  - Janković, Ivana
AU  - Bodroža, Bojana
AU  - Avramović, Aleksandra
PY  - 2021
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/5088
AB  - Research globally shows high levels of sexual violence (SV)
at universities, which encompasses a wide range of acts: verbal
comments and requests, non-verbal displays, quid pro quo acts,
unwanted physical contact and rape. It has serious consequences
for mental and physical health of students, including their
academic achievements. Few studies in Serbia suggest that SV is
present at the universities, but this topic is still under-researched.
Serbian universities are often underequipped to recognize SV
and provide support to victims; consequently, students are
not encouraged to report and seek assistance. In order to raise
awareness about SV at the universities and better equip Serbian
universities to prevent and tackle cases of SV and support
victims, Victimology Society of Serbia implement the project
Sexual violence at the universities in Serbia: Raising awareness
and developing innovative mechanisms of victim support. The
project consists of two parts: research aimed at gathering data
on extent and nature of SV against students at the universities
and existing university policies and care pathways, and evidencebased intervention aimed at building capacity of university staff
for proper response to SV cases, strengthening existing policies
16
and practices at the universities related to SV, and establishing
cooperation among universities and victim support services
in order to secure timely support for victims. Research was
conducted online from March to May 2021 on a sample of 1597
students in four university centers in Serbia. Data on students’
experiences of SV victimization, their awareness about SV and
existing mechanisms for assistance and support were collected.
The aim of the round table is to present the project, and to focus
on so far challenges and results through sharing experiences in
data collection, some methodological issues and preliminary
research findings, as well as challenges in developing and applying
mechanisms for addressing cases of SV against students.
PB  - University of Niš, Faculty of Philosophy
C3  - 17 International Conference Days of Applied Psychology 2021 Psychology in the function of the well-being of the individual and society, Niš, Srbija, 24, i 25. septembar 2021. godine, online
T1  - Sexual violence at the universities in Serbia: raising awareness and developing innovative mechanisms of victim support - challenges and so far results
SP  - 15-16
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5088
ER  - 
@conference{
author = "Nikolić-Ristanović, Vesna and Ćopić, Sanja and Nikolić, Jasmina and Burgund Isakov, Anita and Janković, Ivana and Bodroža, Bojana and Avramović, Aleksandra",
year = "2021",
abstract = "Research globally shows high levels of sexual violence (SV)
at universities, which encompasses a wide range of acts: verbal
comments and requests, non-verbal displays, quid pro quo acts,
unwanted physical contact and rape. It has serious consequences
for mental and physical health of students, including their
academic achievements. Few studies in Serbia suggest that SV is
present at the universities, but this topic is still under-researched.
Serbian universities are often underequipped to recognize SV
and provide support to victims; consequently, students are
not encouraged to report and seek assistance. In order to raise
awareness about SV at the universities and better equip Serbian
universities to prevent and tackle cases of SV and support
victims, Victimology Society of Serbia implement the project
Sexual violence at the universities in Serbia: Raising awareness
and developing innovative mechanisms of victim support. The
project consists of two parts: research aimed at gathering data
on extent and nature of SV against students at the universities
and existing university policies and care pathways, and evidencebased intervention aimed at building capacity of university staff
for proper response to SV cases, strengthening existing policies
16
and practices at the universities related to SV, and establishing
cooperation among universities and victim support services
in order to secure timely support for victims. Research was
conducted online from March to May 2021 on a sample of 1597
students in four university centers in Serbia. Data on students’
experiences of SV victimization, their awareness about SV and
existing mechanisms for assistance and support were collected.
The aim of the round table is to present the project, and to focus
on so far challenges and results through sharing experiences in
data collection, some methodological issues and preliminary
research findings, as well as challenges in developing and applying
mechanisms for addressing cases of SV against students.",
publisher = "University of Niš, Faculty of Philosophy",
journal = "17 International Conference Days of Applied Psychology 2021 Psychology in the function of the well-being of the individual and society, Niš, Srbija, 24, i 25. septembar 2021. godine, online",
title = "Sexual violence at the universities in Serbia: raising awareness and developing innovative mechanisms of victim support - challenges and so far results",
pages = "15-16",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5088"
}
Nikolić-Ristanović, V., Ćopić, S., Nikolić, J., Burgund Isakov, A., Janković, I., Bodroža, B.,& Avramović, A.. (2021). Sexual violence at the universities in Serbia: raising awareness and developing innovative mechanisms of victim support - challenges and so far results. in 17 International Conference Days of Applied Psychology 2021 Psychology in the function of the well-being of the individual and society, Niš, Srbija, 24, i 25. septembar 2021. godine, online
University of Niš, Faculty of Philosophy., 15-16.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5088
Nikolić-Ristanović V, Ćopić S, Nikolić J, Burgund Isakov A, Janković I, Bodroža B, Avramović A. Sexual violence at the universities in Serbia: raising awareness and developing innovative mechanisms of victim support - challenges and so far results. in 17 International Conference Days of Applied Psychology 2021 Psychology in the function of the well-being of the individual and society, Niš, Srbija, 24, i 25. septembar 2021. godine, online. 2021;:15-16.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5088 .
Nikolić-Ristanović, Vesna, Ćopić, Sanja, Nikolić, Jasmina, Burgund Isakov, Anita, Janković, Ivana, Bodroža, Bojana, Avramović, Aleksandra, "Sexual violence at the universities in Serbia: raising awareness and developing innovative mechanisms of victim support - challenges and so far results" in 17 International Conference Days of Applied Psychology 2021 Psychology in the function of the well-being of the individual and society, Niš, Srbija, 24, i 25. septembar 2021. godine, online (2021):15-16,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5088 .

Firearm homicides in the family context in Serbia

Ćopić, Sanja; Dokmanović, Mirjana

(The Swedish National Council for Crime Prevention (Brå),, 2021)

TY  - CONF
AU  - Ćopić, Sanja
AU  - Dokmanović, Mirjana
PY  - 2021
UR  - https://criminologysymposium.com/download/18.1f8c9903175f8b2aa70dad8/1623348242227/SCS%20Program%202021.pdf
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/5090
AB  - The uncontrolled spread and misuse of firearms challenges and
threatens both state and human security. Serbia is among countries
with the highest number of civilian firearms’ holding in the world;
nevertheless, it is not characterized by high levels of conventional
crime or violence, which is most obvious when homicide data is
examined and compared to the global average. The lethal acts of
violence take place in various contexts and settings, including both
public and private. Familyrelated homicides make up a significant share of all violent deaths in
Serbia.
Taking that as a starting point, this presentation will focus on the
scope and characteristic of firearm homicides in the family context
in Serbia. The paper is primarily based on the data collected from
the Serbian Ministry of the Interior and the media reports. The
paper starts with a brief introduction to the context related to
firearm violence in Serbia and continuous with an analysis of the
data on the scope and characteristics of family-related homicides in
the period 2015–2019.
The analysis confirms general trends that firearm-related violence
is generally a ‘male’ phenomenon; however, when it comes to the
family context, men still present a majority of perpetrators, but
most victims of firearm-related incidents are women.
Based on the main conclusions, we will end with recommendations
for preventing and suppressing firearm-related homicides in the
family context.
PB  - The Swedish National Council for Crime Prevention (Brå),
C3  - The Stockholm Criminology Symposium 2021, online, 15-16 June 2021, Program & Abstract
T1  - Firearm homicides in the family context in Serbia
EP  - 78
SP  - 78
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5090
ER  - 
@conference{
author = "Ćopić, Sanja and Dokmanović, Mirjana",
year = "2021",
abstract = "The uncontrolled spread and misuse of firearms challenges and
threatens both state and human security. Serbia is among countries
with the highest number of civilian firearms’ holding in the world;
nevertheless, it is not characterized by high levels of conventional
crime or violence, which is most obvious when homicide data is
examined and compared to the global average. The lethal acts of
violence take place in various contexts and settings, including both
public and private. Familyrelated homicides make up a significant share of all violent deaths in
Serbia.
Taking that as a starting point, this presentation will focus on the
scope and characteristic of firearm homicides in the family context
in Serbia. The paper is primarily based on the data collected from
the Serbian Ministry of the Interior and the media reports. The
paper starts with a brief introduction to the context related to
firearm violence in Serbia and continuous with an analysis of the
data on the scope and characteristics of family-related homicides in
the period 2015–2019.
The analysis confirms general trends that firearm-related violence
is generally a ‘male’ phenomenon; however, when it comes to the
family context, men still present a majority of perpetrators, but
most victims of firearm-related incidents are women.
Based on the main conclusions, we will end with recommendations
for preventing and suppressing firearm-related homicides in the
family context.",
publisher = "The Swedish National Council for Crime Prevention (Brå),",
journal = "The Stockholm Criminology Symposium 2021, online, 15-16 June 2021, Program & Abstract",
title = "Firearm homicides in the family context in Serbia",
pages = "78-78",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5090"
}
Ćopić, S.,& Dokmanović, M.. (2021). Firearm homicides in the family context in Serbia. in The Stockholm Criminology Symposium 2021, online, 15-16 June 2021, Program & Abstract
The Swedish National Council for Crime Prevention (Brå),., 78-78.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5090
Ćopić S, Dokmanović M. Firearm homicides in the family context in Serbia. in The Stockholm Criminology Symposium 2021, online, 15-16 June 2021, Program & Abstract. 2021;:78-78.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5090 .
Ćopić, Sanja, Dokmanović, Mirjana, "Firearm homicides in the family context in Serbia" in The Stockholm Criminology Symposium 2021, online, 15-16 June 2021, Program & Abstract (2021):78-78,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5090 .

Marina Blagojević Hughson: Predvodnica

Antonijević, Zorana; Ćopić, Sanja

(Beograd: Institut za kriminološka i sociološka istraživanja, 2021)

TY  - CONF
AU  - Antonijević, Zorana
AU  - Ćopić, Sanja
PY  - 2021
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/5092
PB  - Beograd: Institut za kriminološka i sociološka istraživanja
C3  - Zbornik radova u čast Marine Blagojević Hughson-Feminizam, aktivizam, politike: Proizvodnja znanja na poluperiferiji
T1  - Marina Blagojević Hughson: Predvodnica
EP  - 29
SP  - 15
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5092
ER  - 
@conference{
author = "Antonijević, Zorana and Ćopić, Sanja",
year = "2021",
publisher = "Beograd: Institut za kriminološka i sociološka istraživanja",
journal = "Zbornik radova u čast Marine Blagojević Hughson-Feminizam, aktivizam, politike: Proizvodnja znanja na poluperiferiji",
title = "Marina Blagojević Hughson: Predvodnica",
pages = "29-15",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5092"
}
Antonijević, Z.,& Ćopić, S.. (2021). Marina Blagojević Hughson: Predvodnica. in Zbornik radova u čast Marine Blagojević Hughson-Feminizam, aktivizam, politike: Proizvodnja znanja na poluperiferiji
Beograd: Institut za kriminološka i sociološka istraživanja., 15-29.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5092
Antonijević Z, Ćopić S. Marina Blagojević Hughson: Predvodnica. in Zbornik radova u čast Marine Blagojević Hughson-Feminizam, aktivizam, politike: Proizvodnja znanja na poluperiferiji. 2021;:15-29.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5092 .
Antonijević, Zorana, Ćopić, Sanja, "Marina Blagojević Hughson: Predvodnica" in Zbornik radova u čast Marine Blagojević Hughson-Feminizam, aktivizam, politike: Proizvodnja znanja na poluperiferiji (2021):15-29,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5092 .

Seksualno nasilje nad studentima na fakultetima: Pregled rezultata dosadašnjih istraživanja

Ćopić, Sanja; Luković Radaković, Milica

(Viktimološko društvo Srbije, 2021)

TY  - JOUR
AU  - Ćopić, Sanja
AU  - Luković Radaković, Milica
PY  - 2021
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/4771
AB  - Istraživanja
seksualne
viktimizacije
studenata
na fakultetima
počela
su intenzivnije
da
se sprovode
u svetu
tokom
1980-tih godina.
Ona su pokazala
da studenti,
posebno
studentkinje
čine
jednu
od kategorija
koje
su u posebnom
riziku
od viktimizacije
različitim
oblicima
seksualnog
nasilja
tokom
studiranja.
U Srbiji
su takva
istraživanja
retka,
pa je
ova pojava
još uvek nedovoljno
istražena.
Ovaj rad ima za cilj pregled
rezultata
dosadašnjih
istraživanja
sprovedenih
u svetu
i Srbiji
nakon
2000. godine,
a koja
se odnose
na rasprostranjenost
i strukturu
seksualnog
nasilja
nad studentskom
populacijom
na fakultetima,
potom,
na grupe
studenata
koje
su u posebnom
riziku
od viktimizacije
seksualnim
nasiljem
na fakultetima,
kao i na posledice
koje
viktimizacija
seksualnim
nasiljem
ima
po žrtve.
Dosadašnja
istraživanja
pokazuju
velike
razlike
u stopi
rasprostranjenosti
ovog
oblika
viktimizacije,
što je direktna
posledica
primene
različitih
metodoloških
pristupa.
Studenti
na fakultetima
su češće
izloženi
seksualnom
uznemiravanju,
neverbalnom,
verbalnom
i uznemiravanju
putem
fizičkog
kontakta
ili preko
društvenih
mreža,
a ređe
težim
oblicima
nasilja,
kao što su silovanje
ili pokušaj
silovanja.
Riziku
od viktimizacije
su
posebno
izložene
osobe
ženskog
pola,
drugačije
seksualne
orijentacije
od heteroseksualne,
na početku
studija,
kao i studenti
i studentkinje
koji
konzumiraju
alkohol
i/ili drogu
i
čiji
je materijalni
status
loš ili stalno
oscilira.
Seksualno
nasilje
ostavlja
brojne
posledice
po
žrtve,
posebno
psihičke,
ali negativno
utiče
i na nastavak
školovanja
i akademsko
postig nuće,
pa je neophodno
razvijanje
politika
i mehanizama
za blagovremeno
prepoznavanje
viktimizacije
i pružanje
podrške
žrtvama
AB  - Research
on sexual
victimization
of university
students
particularly
intensified
during
the 1980s. They suggest
that students,
especially
female
students,
are one of
the categories
that are at special
risk of being
victimized
by various
forms of sexual
violence
during
their
studies.
Research
on sexual
violence
at universities
in Serbia
is rare,
so this phenomenon
is still under-
researched.
This paper
aims to provide
an
overview
of the results
of previous
research
on the prevalence
and structure
of sexual
violence
against
university
students,
groups
of students
at particular
risk of victimization
with sexual
violence
at the universities
and the consequences
of sexual
violence
against
students
at the universities
in the world and in Serbia.
Previous
research
suggested
large
differences
in the prevalence
of this form of victimization,
which is a
direct
consequence
of the application
of different
methodological
approaches.
University
students
are more
often
exposed
to sexual
harassment,
verbal
or nonverbal,
as well as to harassment
through
physical
contact
or through
social
media,
and less
often
to more
severe
forms of violence,
such as rape
or attempted
rape.
The groups
that are at particular
risk from sexual
victimization
at the universities
include
women,
persons
of different
sexual
orientation
than heterosexual,
those
at the beginning
of the study, as well as students
who consume
alcohol
and/or drugs and whose
material
status
is poor
or constantly
oscillates.
Sexual
violence
leaves
numerous
consequences
for victims,
especially
psychological
ones, but it also
negatively
affects
the continuation
of schooling
and academic
achievement,
so it is necessary
to develop
policies
and mechanisms
for timely
recognition
of victimization
and providing
support
to victims.
PB  - Viktimološko društvo Srbije
T2  - Temida
T1  - Seksualno nasilje nad studentima na fakultetima: Pregled rezultata dosadašnjih istraživanja
T1  - Sexual Violence against Students at Faculties: An Overview of the So Far Research Results
EP  - 302
IS  - 4
SP  - 279
VL  - 24
DO  - 10.2298/TEM2103279C
ER  - 
@article{
author = "Ćopić, Sanja and Luković Radaković, Milica",
year = "2021",
abstract = "Istraživanja
seksualne
viktimizacije
studenata
na fakultetima
počela
su intenzivnije
da
se sprovode
u svetu
tokom
1980-tih godina.
Ona su pokazala
da studenti,
posebno
studentkinje
čine
jednu
od kategorija
koje
su u posebnom
riziku
od viktimizacije
različitim
oblicima
seksualnog
nasilja
tokom
studiranja.
U Srbiji
su takva
istraživanja
retka,
pa je
ova pojava
još uvek nedovoljno
istražena.
Ovaj rad ima za cilj pregled
rezultata
dosadašnjih
istraživanja
sprovedenih
u svetu
i Srbiji
nakon
2000. godine,
a koja
se odnose
na rasprostranjenost
i strukturu
seksualnog
nasilja
nad studentskom
populacijom
na fakultetima,
potom,
na grupe
studenata
koje
su u posebnom
riziku
od viktimizacije
seksualnim
nasiljem
na fakultetima,
kao i na posledice
koje
viktimizacija
seksualnim
nasiljem
ima
po žrtve.
Dosadašnja
istraživanja
pokazuju
velike
razlike
u stopi
rasprostranjenosti
ovog
oblika
viktimizacije,
što je direktna
posledica
primene
različitih
metodoloških
pristupa.
Studenti
na fakultetima
su češće
izloženi
seksualnom
uznemiravanju,
neverbalnom,
verbalnom
i uznemiravanju
putem
fizičkog
kontakta
ili preko
društvenih
mreža,
a ređe
težim
oblicima
nasilja,
kao što su silovanje
ili pokušaj
silovanja.
Riziku
od viktimizacije
su
posebno
izložene
osobe
ženskog
pola,
drugačije
seksualne
orijentacije
od heteroseksualne,
na početku
studija,
kao i studenti
i studentkinje
koji
konzumiraju
alkohol
i/ili drogu
i
čiji
je materijalni
status
loš ili stalno
oscilira.
Seksualno
nasilje
ostavlja
brojne
posledice
po
žrtve,
posebno
psihičke,
ali negativno
utiče
i na nastavak
školovanja
i akademsko
postig nuće,
pa je neophodno
razvijanje
politika
i mehanizama
za blagovremeno
prepoznavanje
viktimizacije
i pružanje
podrške
žrtvama, Research
on sexual
victimization
of university
students
particularly
intensified
during
the 1980s. They suggest
that students,
especially
female
students,
are one of
the categories
that are at special
risk of being
victimized
by various
forms of sexual
violence
during
their
studies.
Research
on sexual
violence
at universities
in Serbia
is rare,
so this phenomenon
is still under-
researched.
This paper
aims to provide
an
overview
of the results
of previous
research
on the prevalence
and structure
of sexual
violence
against
university
students,
groups
of students
at particular
risk of victimization
with sexual
violence
at the universities
and the consequences
of sexual
violence
against
students
at the universities
in the world and in Serbia.
Previous
research
suggested
large
differences
in the prevalence
of this form of victimization,
which is a
direct
consequence
of the application
of different
methodological
approaches.
University
students
are more
often
exposed
to sexual
harassment,
verbal
or nonverbal,
as well as to harassment
through
physical
contact
or through
social
media,
and less
often
to more
severe
forms of violence,
such as rape
or attempted
rape.
The groups
that are at particular
risk from sexual
victimization
at the universities
include
women,
persons
of different
sexual
orientation
than heterosexual,
those
at the beginning
of the study, as well as students
who consume
alcohol
and/or drugs and whose
material
status
is poor
or constantly
oscillates.
Sexual
violence
leaves
numerous
consequences
for victims,
especially
psychological
ones, but it also
negatively
affects
the continuation
of schooling
and academic
achievement,
so it is necessary
to develop
policies
and mechanisms
for timely
recognition
of victimization
and providing
support
to victims.",
publisher = "Viktimološko društvo Srbije",
journal = "Temida",
title = "Seksualno nasilje nad studentima na fakultetima: Pregled rezultata dosadašnjih istraživanja, Sexual Violence against Students at Faculties: An Overview of the So Far Research Results",
pages = "302-279",
number = "4",
volume = "24",
doi = "10.2298/TEM2103279C"
}
Ćopić, S.,& Luković Radaković, M.. (2021). Seksualno nasilje nad studentima na fakultetima: Pregled rezultata dosadašnjih istraživanja. in Temida
Viktimološko društvo Srbije., 24(4), 279-302.
https://doi.org/10.2298/TEM2103279C
Ćopić S, Luković Radaković M. Seksualno nasilje nad studentima na fakultetima: Pregled rezultata dosadašnjih istraživanja. in Temida. 2021;24(4):279-302.
doi:10.2298/TEM2103279C .
Ćopić, Sanja, Luković Radaković, Milica, "Seksualno nasilje nad studentima na fakultetima: Pregled rezultata dosadašnjih istraživanja" in Temida, 24, no. 4 (2021):279-302,
https://doi.org/10.2298/TEM2103279C . .

Stavovi stručnjaka i stručnjakinja u Srbiji o rodnoj ravnopravnosti i rodno zasnovanom nasilju: Rezultati istraživanja

Ćopić, Sanja; Šaćiri, Bejan

(Viktimološko društvo Srbije, 2020)

TY  - JOUR
AU  - Ćopić, Sanja
AU  - Šaćiri, Bejan
PY  - 2020
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/5094
AB  - Za promenu rodnog režima i osiguravanje poštovanja rodne ravnopravnosti potrebno
je raditi na eliminisanju negativnih rodnih stereotipa i diskriminatornih praksi prema ženama. U tom cilju, važno je utvrditi koji su to rodni stereotipi koji su prisutni kod
onih koji dolaze u kontakt sa ženama žrtvama rodno zasnovane diskriminacije i nasilja, a koji mogu negativno da utiču na odnos prema njima i onemoguće blagovremenu
i adekvatnu reakciju i efikasnu zaštitu žena. Viktimološko društvo Srbije je 2019. sprovelo
istraživanje čiji je cilj bio ispitivanje stavova stručnjaka i stručnjakinja u državnim institucijama, ustanovama, nezavisnim telima i organizacijama civilnog društva u Srbiji o rodnoj
ravnopravnosti i rodno zasnovanom nasilju i iskustvima i izazovima u radu sa žrtvama
rodno zasnovanog nasilja, posebno Romkinjama i ženama sa sela. Istraživanje je sprovedeno na uzorku od 199 ispitanika iz 21 lokalne zajednice u četiri regiona u Srbiji. Rad ima
za cilj da prikaže deo rezultata ovog istraživanja koji se tiču stavova stručnjaka i stručnjakinja o rodnoj ravnopravnosti i rodno zasnovanom nasilju.
AB  - In 2019 the Victimology Society of Serbia conducted the survey aimed at assessing the attitudes of professionals who work in state institutions, independent state
agencies and civil society organizations in Serbia about gender equality and genderbased violence, and collecting data on their experiences and challenges in dealing
with gender-based violence victims, especially Roma women and women in rural
areas. The survey was a part of the broader project aimed to contribute to policy and
practice changes to ensure the recognition of harmful gender stereotypes and gender discrimination and to ensure suppression and timely response in cases of gender-based violence. It was a part of the program “Ending Violence against Women
in the Western Balkan countries and Turkey: Implementing Norms, Changing Minds”,
implemented by the UN Women and funded by the European Commission. The survey was conducted on a sample of 199 respondents from the police, courts, prosecutors’ offices, social welfare centres, independent institutions and civil society organizations, in 21 local communities in Serbia.
The survey findings suggested that in general practitioners involved in the survey do not have negative attitudes towards gender equality and gender-based violence. However, when looking at some individual statements on the scales of attitudes on gender equality and gender-based violence, as well as answers to additional questions regarding the role of women and men at home, one can still conclude that
traditional (gender) stereotypes are present in respondents of both sexes. The survey results also revealed a lack of knowledge about gender-based violence, which
can result in the victim not being recognized, blaming the victim, failing to provide
necessary assistance, support and protection, leading to re-victimization and secondary victimization. On average, male respondents have more conservative attitudes
towards gender equality and gender-based violence than women. Older respondents, and consequently respondents with longer working experience, have more
negative attitudes towards gender equality and gender-based violence than younger
respondents. Respondents working in the judiciary, police and prosecution have
more negative attitudes towards gender equality and gender-based violence than
respondents from independent state bodies, centres for social work and civil society
organizations. Attitudes on gender equality proved to be a strong predictor of attitudes about different forms of gender-based violence. Therefore, it is necessary to
work further on raising awareness and strengthening capacities of practitioners in
state institutions and civil society organizations on issues related to gender equality
and gender-based violence, as well as on raising public awareness, including (potential) victims of gender inequality and gender-based violence, so that citizens can recognize their own or victimization of others and seek help and protect their rights.
PB  - Viktimološko društvo Srbije
T2  - Temida
T1  - Stavovi stručnjaka i stručnjakinja u Srbiji o rodnoj ravnopravnosti i rodno zasnovanom nasilju: Rezultati istraživanja
T1  - Attitudes of Professionals in Serbia on Gender Equality and Gender-based Violence: The Research Results
EP  - 201
IS  - 2
SP  - 169
VL  - 23
DO  - https://doi.org/10.2298/TEM2002169C
ER  - 
@article{
author = "Ćopić, Sanja and Šaćiri, Bejan",
year = "2020",
abstract = "Za promenu rodnog režima i osiguravanje poštovanja rodne ravnopravnosti potrebno
je raditi na eliminisanju negativnih rodnih stereotipa i diskriminatornih praksi prema ženama. U tom cilju, važno je utvrditi koji su to rodni stereotipi koji su prisutni kod
onih koji dolaze u kontakt sa ženama žrtvama rodno zasnovane diskriminacije i nasilja, a koji mogu negativno da utiču na odnos prema njima i onemoguće blagovremenu
i adekvatnu reakciju i efikasnu zaštitu žena. Viktimološko društvo Srbije je 2019. sprovelo
istraživanje čiji je cilj bio ispitivanje stavova stručnjaka i stručnjakinja u državnim institucijama, ustanovama, nezavisnim telima i organizacijama civilnog društva u Srbiji o rodnoj
ravnopravnosti i rodno zasnovanom nasilju i iskustvima i izazovima u radu sa žrtvama
rodno zasnovanog nasilja, posebno Romkinjama i ženama sa sela. Istraživanje je sprovedeno na uzorku od 199 ispitanika iz 21 lokalne zajednice u četiri regiona u Srbiji. Rad ima
za cilj da prikaže deo rezultata ovog istraživanja koji se tiču stavova stručnjaka i stručnjakinja o rodnoj ravnopravnosti i rodno zasnovanom nasilju., In 2019 the Victimology Society of Serbia conducted the survey aimed at assessing the attitudes of professionals who work in state institutions, independent state
agencies and civil society organizations in Serbia about gender equality and genderbased violence, and collecting data on their experiences and challenges in dealing
with gender-based violence victims, especially Roma women and women in rural
areas. The survey was a part of the broader project aimed to contribute to policy and
practice changes to ensure the recognition of harmful gender stereotypes and gender discrimination and to ensure suppression and timely response in cases of gender-based violence. It was a part of the program “Ending Violence against Women
in the Western Balkan countries and Turkey: Implementing Norms, Changing Minds”,
implemented by the UN Women and funded by the European Commission. The survey was conducted on a sample of 199 respondents from the police, courts, prosecutors’ offices, social welfare centres, independent institutions and civil society organizations, in 21 local communities in Serbia.
The survey findings suggested that in general practitioners involved in the survey do not have negative attitudes towards gender equality and gender-based violence. However, when looking at some individual statements on the scales of attitudes on gender equality and gender-based violence, as well as answers to additional questions regarding the role of women and men at home, one can still conclude that
traditional (gender) stereotypes are present in respondents of both sexes. The survey results also revealed a lack of knowledge about gender-based violence, which
can result in the victim not being recognized, blaming the victim, failing to provide
necessary assistance, support and protection, leading to re-victimization and secondary victimization. On average, male respondents have more conservative attitudes
towards gender equality and gender-based violence than women. Older respondents, and consequently respondents with longer working experience, have more
negative attitudes towards gender equality and gender-based violence than younger
respondents. Respondents working in the judiciary, police and prosecution have
more negative attitudes towards gender equality and gender-based violence than
respondents from independent state bodies, centres for social work and civil society
organizations. Attitudes on gender equality proved to be a strong predictor of attitudes about different forms of gender-based violence. Therefore, it is necessary to
work further on raising awareness and strengthening capacities of practitioners in
state institutions and civil society organizations on issues related to gender equality
and gender-based violence, as well as on raising public awareness, including (potential) victims of gender inequality and gender-based violence, so that citizens can recognize their own or victimization of others and seek help and protect their rights.",
publisher = "Viktimološko društvo Srbije",
journal = "Temida",
title = "Stavovi stručnjaka i stručnjakinja u Srbiji o rodnoj ravnopravnosti i rodno zasnovanom nasilju: Rezultati istraživanja, Attitudes of Professionals in Serbia on Gender Equality and Gender-based Violence: The Research Results",
pages = "201-169",
number = "2",
volume = "23",
doi = "https://doi.org/10.2298/TEM2002169C"
}
Ćopić, S.,& Šaćiri, B.. (2020). Stavovi stručnjaka i stručnjakinja u Srbiji o rodnoj ravnopravnosti i rodno zasnovanom nasilju: Rezultati istraživanja. in Temida
Viktimološko društvo Srbije., 23(2), 169-201.
https://doi.org/https://doi.org/10.2298/TEM2002169C
Ćopić S, Šaćiri B. Stavovi stručnjaka i stručnjakinja u Srbiji o rodnoj ravnopravnosti i rodno zasnovanom nasilju: Rezultati istraživanja. in Temida. 2020;23(2):169-201.
doi:https://doi.org/10.2298/TEM2002169C .
Ćopić, Sanja, Šaćiri, Bejan, "Stavovi stručnjaka i stručnjakinja u Srbiji o rodnoj ravnopravnosti i rodno zasnovanom nasilju: Rezultati istraživanja" in Temida, 23, no. 2 (2020):169-201,
https://doi.org/https://doi.org/10.2298/TEM2002169C . .

Uticaj pandemije COVID-19 i mera za sprečavanje širenja virusa na starije osobe

Ćopić, Sanja

(Beograd: Viktimološko društvo Srbije, 2020)

TY  - CONF
AU  - Ćopić, Sanja
PY  - 2020
UR  - http://www.vds.rs/File/Knjiga_apstrakata_2020Eng.pdf
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/5093
AB  - Pandemija COVID-19 predstavlja ozbiljan javnozdravstveni problem. Iako su virusu izloženi
svi, starije osobe su u većem riziku od obolevanja, težih zdravstvenih posledica i smrtnosti.
Mere koje države preduzimaju u cilju sprečavanja širenja virusa imaju niz negativnih efekata,
posebno za starije osobe. Cilj rada je da, na osnovu analize postojećih saznanja, u svetu i
Srbiji, ukaže na posledice pandemije i mera za sprečavanje širenja virusa na starije osobe, kao
i na pravce razvijanja politika i praksi u kriznim situacijama koje će biti zasnovane na
pravima, iskustvu i interesima ove starosne grupe.
Nakon proglašenja vanrednog stanja, u Srbiji su uvedene različite mere usmerene na
sprečavanje širenja virusa. Ključna mera koja se odnosila na starije osobe bila je zabrana
kretanja za građane preko 65, odnosno preko 70 godina. Uvedena je i zabrana poseta svim
ustanovama socijalne zaštite za smeštaj starijih lica, a korisnicima ustanova zabranjeno je
napuštanje ustanova. Ove mere, uvedene bez jasnog obrazloženja, dočekane su kao
iznenadne, doprinoseći neizvesnosti, nesigurnosti i zabrinutosti građana.
Postojeća saznanja pokazuju da mere fizičke izolacije i ograničavanja kretanja imaju
brojne negativne posledice za starije osobe: onemogućena ili otežana redovna zdravstvena
zaštita, otežan pristup socijalnoj pomoći, povećan rizik od zanemarivanja i zlostavljanja,
ograničen ili onemogućen pristup uslugama podrške, posebno u slučaju nasilja, uticaj na
opšte zdravlje (mentalno, fizičko i socijalno blagostanje), siromaštvo, produbljivanje
generacijskog jaza, stigmatizacija, ejdžizam. Produbljuju se rodne i druge nejednakosti.
Fizička, ali i socijalna izolacija i nedostatak kontakata sa porodicom menjaju dinamiku
porodičnih odnosa. Socijalna i emocionalna izolacija su povezane sa povećanim rizikom od
demencije, depresije, anksioznosti, kognitivnog pada, posebno kod starijih osoba koje žive
same ili kojima je potrebna tuđa nega i pomoć. Sve skupa, to negativno utiče na kvalitet
života starijih osoba. Prema međunarodnom pravu ljudskih prava, vanredne mere moraju da budu
neophodne, proporcionalne i nediskriminišuće. Zaključuje se da bi državne politike morale da
budu osetljive po pitanju starijih osoba, da odgovori na krizne situacije treba da budu
zasnovani na poštovanju različitosti unutar ove starosne kategorije (u smislu kapaciteta,
potreba, rezilijentnosti, višestrukih uloga koje starije osobe imaju u porodici i zajednici i
slično) i da je neophodno uzeti u obzir rodni aspekt. Suštinski deo efikasne javne politike i
strategija intervencije, koji su inkluzivni i u skladu sa konceptom aktivnog starenja, čine
pristupi zasnovani na dokazima, a koji uključuju potrebe, znanje i iskustvo starijih osoba i
njihovu participaciju u donošenju i sprovođenju mera koje se na njih odnose.
PB  - Beograd: Viktimološko društvo Srbije
C3  - Online konferencija Viktimološkog društva Srbije COVID-19 na Balkanu: obrasci viktimizacije i prava žrtava, 26-27. novembar 2020. godine, knjiga apstrakata
T1  - Uticaj pandemije COVID-19 i mera za sprečavanje širenja virusa na starije osobe
EP  - 12
SP  - 11
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5093
ER  - 
@conference{
author = "Ćopić, Sanja",
year = "2020",
abstract = "Pandemija COVID-19 predstavlja ozbiljan javnozdravstveni problem. Iako su virusu izloženi
svi, starije osobe su u većem riziku od obolevanja, težih zdravstvenih posledica i smrtnosti.
Mere koje države preduzimaju u cilju sprečavanja širenja virusa imaju niz negativnih efekata,
posebno za starije osobe. Cilj rada je da, na osnovu analize postojećih saznanja, u svetu i
Srbiji, ukaže na posledice pandemije i mera za sprečavanje širenja virusa na starije osobe, kao
i na pravce razvijanja politika i praksi u kriznim situacijama koje će biti zasnovane na
pravima, iskustvu i interesima ove starosne grupe.
Nakon proglašenja vanrednog stanja, u Srbiji su uvedene različite mere usmerene na
sprečavanje širenja virusa. Ključna mera koja se odnosila na starije osobe bila je zabrana
kretanja za građane preko 65, odnosno preko 70 godina. Uvedena je i zabrana poseta svim
ustanovama socijalne zaštite za smeštaj starijih lica, a korisnicima ustanova zabranjeno je
napuštanje ustanova. Ove mere, uvedene bez jasnog obrazloženja, dočekane su kao
iznenadne, doprinoseći neizvesnosti, nesigurnosti i zabrinutosti građana.
Postojeća saznanja pokazuju da mere fizičke izolacije i ograničavanja kretanja imaju
brojne negativne posledice za starije osobe: onemogućena ili otežana redovna zdravstvena
zaštita, otežan pristup socijalnoj pomoći, povećan rizik od zanemarivanja i zlostavljanja,
ograničen ili onemogućen pristup uslugama podrške, posebno u slučaju nasilja, uticaj na
opšte zdravlje (mentalno, fizičko i socijalno blagostanje), siromaštvo, produbljivanje
generacijskog jaza, stigmatizacija, ejdžizam. Produbljuju se rodne i druge nejednakosti.
Fizička, ali i socijalna izolacija i nedostatak kontakata sa porodicom menjaju dinamiku
porodičnih odnosa. Socijalna i emocionalna izolacija su povezane sa povećanim rizikom od
demencije, depresije, anksioznosti, kognitivnog pada, posebno kod starijih osoba koje žive
same ili kojima je potrebna tuđa nega i pomoć. Sve skupa, to negativno utiče na kvalitet
života starijih osoba. Prema međunarodnom pravu ljudskih prava, vanredne mere moraju da budu
neophodne, proporcionalne i nediskriminišuće. Zaključuje se da bi državne politike morale da
budu osetljive po pitanju starijih osoba, da odgovori na krizne situacije treba da budu
zasnovani na poštovanju različitosti unutar ove starosne kategorije (u smislu kapaciteta,
potreba, rezilijentnosti, višestrukih uloga koje starije osobe imaju u porodici i zajednici i
slično) i da je neophodno uzeti u obzir rodni aspekt. Suštinski deo efikasne javne politike i
strategija intervencije, koji su inkluzivni i u skladu sa konceptom aktivnog starenja, čine
pristupi zasnovani na dokazima, a koji uključuju potrebe, znanje i iskustvo starijih osoba i
njihovu participaciju u donošenju i sprovođenju mera koje se na njih odnose.",
publisher = "Beograd: Viktimološko društvo Srbije",
journal = "Online konferencija Viktimološkog društva Srbije COVID-19 na Balkanu: obrasci viktimizacije i prava žrtava, 26-27. novembar 2020. godine, knjiga apstrakata",
title = "Uticaj pandemije COVID-19 i mera za sprečavanje širenja virusa na starije osobe",
pages = "12-11",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5093"
}
Ćopić, S.. (2020). Uticaj pandemije COVID-19 i mera za sprečavanje širenja virusa na starije osobe. in Online konferencija Viktimološkog društva Srbije COVID-19 na Balkanu: obrasci viktimizacije i prava žrtava, 26-27. novembar 2020. godine, knjiga apstrakata
Beograd: Viktimološko društvo Srbije., 11-12.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5093
Ćopić S. Uticaj pandemije COVID-19 i mera za sprečavanje širenja virusa na starije osobe. in Online konferencija Viktimološkog društva Srbije COVID-19 na Balkanu: obrasci viktimizacije i prava žrtava, 26-27. novembar 2020. godine, knjiga apstrakata. 2020;:11-12.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5093 .
Ćopić, Sanja, "Uticaj pandemije COVID-19 i mera za sprečavanje širenja virusa na starije osobe" in Online konferencija Viktimološkog društva Srbije COVID-19 na Balkanu: obrasci viktimizacije i prava žrtava, 26-27. novembar 2020. godine, knjiga apstrakata (2020):11-12,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5093 .

Krivičnopravna zaštita žrtava seksualnog nasilja u Srbiji

Ćopić, Sanja

(Beograd: Srpsko udruženje za krivičnopravnu teoriju i praksu ; "Intermex", 2020)

TY  - CONF
AU  - Ćopić, Sanja
PY  - 2020
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/5095
AB  - Seksualno nasilje predstavlja ozbiljan vid kršenja ljudskih prava, posebno prava žena i devojčica, ali i javnozdravstveni problem. Seksualno nasilje ostavlja brojne posledice po fizičko, psihičko, seksualno i repoduktivno zdravlje žrtve, koje se suočavaju i sa brojnim socijalnim posledicama, posebno sa stigmatizacijom i okrivljavanjem za preživljenu viktimizaciju. Iako žrtve seksualnog nasilja mogu da budu žene i muškraci, deca i punoletne osobe, istraživanja, ali i zvanična statistika pokazuju da seksualno nasilje predstavlja oblik rodno zasnovanog nasilja: ono nesrazmerno pogađa žene i devojčice, dok su izvršioci u najvećem broju slučajeva muškarci. Međutim, seksualn udelinkvenciju karakteriše visoka tamnabrojka, što, sa jedne strane, umanjuje mogućnosti otkrivanja, procesuiranja i sankcionisanja izvršilaca, dok, sa druge strane, za rezultatima nedovoljnu podršku i zaštitu žrtava, što, pak, povećava rizik od reviktimizacije. Najzad, žrtve seksualnih delikata spadaju u kategoriju žrtava koje su zbog svog uzrasta, psihofizičkih karakteristika i prirode ove vrste kriminaliteta posebno izložene sekundarnoj viktimizaciji. Zbog svega toga, brojni međunarodni dokumenti insistiraju na obezbeđivanju pravovremene i odgovarajuće, pre svega, krivičnopravne, a onda i druge zaštite žrtava seksualnog nasilja. Ovaj rad ima za cilj da ukaže na krivičnopravn uzaštitu žrtava seksualnog nasilja u Srbiji, s posebnim fokusom na zaštitu koju obezbeđuj ekrivično materijalno, potom, krivično procesno i izvršno, ali i drugo relevantno zakonodavstvo.
PB  - Beograd: Srpsko udruženje za krivičnopravnu teoriju i praksu ; "Intermex"
C3  - Oštećeno lice i krivičnopravni instrumenti zaštite
T1  - Krivičnopravna zaštita žrtava seksualnog nasilja u Srbiji
EP  - 211
SP  - 191
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5095
ER  - 
@conference{
author = "Ćopić, Sanja",
year = "2020",
abstract = "Seksualno nasilje predstavlja ozbiljan vid kršenja ljudskih prava, posebno prava žena i devojčica, ali i javnozdravstveni problem. Seksualno nasilje ostavlja brojne posledice po fizičko, psihičko, seksualno i repoduktivno zdravlje žrtve, koje se suočavaju i sa brojnim socijalnim posledicama, posebno sa stigmatizacijom i okrivljavanjem za preživljenu viktimizaciju. Iako žrtve seksualnog nasilja mogu da budu žene i muškraci, deca i punoletne osobe, istraživanja, ali i zvanična statistika pokazuju da seksualno nasilje predstavlja oblik rodno zasnovanog nasilja: ono nesrazmerno pogađa žene i devojčice, dok su izvršioci u najvećem broju slučajeva muškarci. Međutim, seksualn udelinkvenciju karakteriše visoka tamnabrojka, što, sa jedne strane, umanjuje mogućnosti otkrivanja, procesuiranja i sankcionisanja izvršilaca, dok, sa druge strane, za rezultatima nedovoljnu podršku i zaštitu žrtava, što, pak, povećava rizik od reviktimizacije. Najzad, žrtve seksualnih delikata spadaju u kategoriju žrtava koje su zbog svog uzrasta, psihofizičkih karakteristika i prirode ove vrste kriminaliteta posebno izložene sekundarnoj viktimizaciji. Zbog svega toga, brojni međunarodni dokumenti insistiraju na obezbeđivanju pravovremene i odgovarajuće, pre svega, krivičnopravne, a onda i druge zaštite žrtava seksualnog nasilja. Ovaj rad ima za cilj da ukaže na krivičnopravn uzaštitu žrtava seksualnog nasilja u Srbiji, s posebnim fokusom na zaštitu koju obezbeđuj ekrivično materijalno, potom, krivično procesno i izvršno, ali i drugo relevantno zakonodavstvo.",
publisher = "Beograd: Srpsko udruženje za krivičnopravnu teoriju i praksu ; "Intermex"",
journal = "Oštećeno lice i krivičnopravni instrumenti zaštite",
title = "Krivičnopravna zaštita žrtava seksualnog nasilja u Srbiji",
pages = "211-191",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5095"
}
Ćopić, S.. (2020). Krivičnopravna zaštita žrtava seksualnog nasilja u Srbiji. in Oštećeno lice i krivičnopravni instrumenti zaštite
Beograd: Srpsko udruženje za krivičnopravnu teoriju i praksu ; "Intermex"., 191-211.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5095
Ćopić S. Krivičnopravna zaštita žrtava seksualnog nasilja u Srbiji. in Oštećeno lice i krivičnopravni instrumenti zaštite. 2020;:191-211.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5095 .
Ćopić, Sanja, "Krivičnopravna zaštita žrtava seksualnog nasilja u Srbiji" in Oštećeno lice i krivičnopravni instrumenti zaštite (2020):191-211,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5095 .

Introducing restorative approaches in prison settings: An example of a victim awareness program in Serbia

Ćopić, Sanja; Nikolić-Ristanović, Vesna

(Springer International Publishing, 2020)

TY  - CHAP
AU  - Ćopić, Sanja
AU  - Nikolić-Ristanović, Vesna
PY  - 2020
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/1300
AB  - Restorative justice is implemented in a variety of fields, contexts and situations worldwide today. One possible way of implementing restorative justice is introducing restorative approaches into prison settings. It is argued that restorative justice can bring more humanity into prison systems; it may help in the treatment of prisoners and contribute to their preparation for release and reintegration. Introducing victims’ perspectives, either through their direct involvement in prison restorative justice programs or through initiatives that raise inmates’ awareness of victims and their rights, needs and feelings, contributes to victims’ visibility, empowerment and healing. The chapter presents experiences in developing and implementing a program in the women’s prison in Serbia that raises awareness about restorative justice and the impact of a crime on a victim. The authors assess the program and recommend the need for broader use of restorative justice approaches in Serbian prison settings for both adults and juveniles.
PB  - Springer International Publishing
T2  - An International Perspective on Contemporary Developments in Victimology: A Festschrift in Honor of
T1  - Introducing restorative approaches in prison settings: An example of a victim awareness program in Serbia
EP  - 282
SP  - 269
DO  - 10.1007/978-3-030-41622-5_19
ER  - 
@inbook{
author = "Ćopić, Sanja and Nikolić-Ristanović, Vesna",
year = "2020",
abstract = "Restorative justice is implemented in a variety of fields, contexts and situations worldwide today. One possible way of implementing restorative justice is introducing restorative approaches into prison settings. It is argued that restorative justice can bring more humanity into prison systems; it may help in the treatment of prisoners and contribute to their preparation for release and reintegration. Introducing victims’ perspectives, either through their direct involvement in prison restorative justice programs or through initiatives that raise inmates’ awareness of victims and their rights, needs and feelings, contributes to victims’ visibility, empowerment and healing. The chapter presents experiences in developing and implementing a program in the women’s prison in Serbia that raises awareness about restorative justice and the impact of a crime on a victim. The authors assess the program and recommend the need for broader use of restorative justice approaches in Serbian prison settings for both adults and juveniles.",
publisher = "Springer International Publishing",
journal = "An International Perspective on Contemporary Developments in Victimology: A Festschrift in Honor of",
booktitle = "Introducing restorative approaches in prison settings: An example of a victim awareness program in Serbia",
pages = "282-269",
doi = "10.1007/978-3-030-41622-5_19"
}
Ćopić, S.,& Nikolić-Ristanović, V.. (2020). Introducing restorative approaches in prison settings: An example of a victim awareness program in Serbia. in An International Perspective on Contemporary Developments in Victimology: A Festschrift in Honor of
Springer International Publishing., 269-282.
https://doi.org/10.1007/978-3-030-41622-5_19
Ćopić S, Nikolić-Ristanović V. Introducing restorative approaches in prison settings: An example of a victim awareness program in Serbia. in An International Perspective on Contemporary Developments in Victimology: A Festschrift in Honor of. 2020;:269-282.
doi:10.1007/978-3-030-41622-5_19 .
Ćopić, Sanja, Nikolić-Ristanović, Vesna, "Introducing restorative approaches in prison settings: An example of a victim awareness program in Serbia" in An International Perspective on Contemporary Developments in Victimology: A Festschrift in Honor of (2020):269-282,
https://doi.org/10.1007/978-3-030-41622-5_19 . .

Dealing with conflicts in post-conflict society: a restorative initiative in Serbia

Nikolić-Ristanović, Vesna; Ćopić, Sanja

(Gottingen: Vandenhoek and Ruprecht Verlage, 2020)

TY  - CONF
AU  - Nikolić-Ristanović, Vesna
AU  - Ćopić, Sanja
PY  - 2020
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3322
PB  - Gottingen: Vandenhoek and Ruprecht Verlage
T1  - Dealing with conflicts in post-conflict society: a restorative initiative in Serbia
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3322
ER  - 
@conference{
author = "Nikolić-Ristanović, Vesna and Ćopić, Sanja",
year = "2020",
publisher = "Gottingen: Vandenhoek and Ruprecht Verlage",
title = "Dealing with conflicts in post-conflict society: a restorative initiative in Serbia",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3322"
}
Nikolić-Ristanović, V.,& Ćopić, S.. (2020). Dealing with conflicts in post-conflict society: a restorative initiative in Serbia. 
Gottingen: Vandenhoek and Ruprecht Verlage..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3322
Nikolić-Ristanović V, Ćopić S. Dealing with conflicts in post-conflict society: a restorative initiative in Serbia. 2020;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3322 .
Nikolić-Ristanović, Vesna, Ćopić, Sanja, "Dealing with conflicts in post-conflict society: a restorative initiative in Serbia" (2020),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3322 .

Justice, security and victims: linking theory and practice

Nikolić-Ristanović, Vesna; Ćopić, Sanja

(Hag: Eleven International Publishing, 2019)

TY  - CONF
AU  - Nikolić-Ristanović, Vesna
AU  - Ćopić, Sanja
PY  - 2019
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3105
PB  - Hag: Eleven International Publishing
T1  - Justice, security and victims: linking theory and practice
EP  - 212
SP  - 201
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3105
ER  - 
@conference{
author = "Nikolić-Ristanović, Vesna and Ćopić, Sanja",
year = "2019",
publisher = "Hag: Eleven International Publishing",
title = "Justice, security and victims: linking theory and practice",
pages = "212-201",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3105"
}
Nikolić-Ristanović, V.,& Ćopić, S.. (2019). Justice, security and victims: linking theory and practice. 
Hag: Eleven International Publishing., 201-212.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3105
Nikolić-Ristanović V, Ćopić S. Justice, security and victims: linking theory and practice. 2019;:201-212.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3105 .
Nikolić-Ristanović, Vesna, Ćopić, Sanja, "Justice, security and victims: linking theory and practice" (2019):201-212,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3105 .

Razvoj zakonodavnog okvira za zaštitu žena žrtava nasilja u Srbiji

Ćopić, Sanja

(Beograd: Viktimološko društvo Srbije, 2019)

TY  - JOUR
AU  - Ćopić, Sanja
PY  - 2019
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/5097
AB  - Cilj rada je da prikaže zalaganja civilnog društva za pravnu zaštitu žena od nasilja i
razvoj zakonodavnog okvira za zaštitu žena od nasilja u Srbiji. Zalaganja za pravnu
zaštitu žena od nasilja počela su osamdesetih da bi bila intenzivirana tokom devedesetih
godina XX veka i to zahvaljujući aktivnostima ženskih grupa i feminističkih istraživačica.
Međutim, do prvih zakonodavnih reformi i instrumenata pravne zaštite žena od nasilja
dolazi tek nakon političkih promena 2000. godine, iako u to vreme još uvek nije postojao
jasan strateški okvir i državna politika za zaštitu žena od nasilja. Razvoj državne politike,
ratifikacija Istanbulske konvencije i otvaranje pregovora za pristupanje Evropskoj uniji
(EU) postavili su novi okvir za zalaganja civilnog društva, koja su usmerena na harmonizaciju pozitivnih propisa i politika sa međunarodnim i evropskim standardima i dalje
unapređenje pravne zaštite žena od nasilja. U radu je prvo dat pregled zalaganja civilnog
društva za pravnu zaštitu žena od nasilja, a potom i prikaz razvoja relevantnog zakonodavnog okvira. U zaključnom delu je data ocena postojeće pravne zaštite žena od nasilja i
ukazano na pravce daljih zalaganja.
AB  - The aim of the paper is to provide an overview of advocacy of the civil society in Serbia for legal reforms for better protection of women from violence and
the development of the legislative framework for the protection of women victims of violence. Advocacy for legal protection of women against violence in Serbia
began already in 1980s, primarily due to the activities of women’s groups and feminist researchers. Advocacy activities intensified during the 1990s. In 1994, the Group
for Women’s Rights of the European Movement in Serbia prepared a first draft of
amendments to the laws related to domestic violence and marital rape. Although
not successful, this advocacy was very important in terms of raising awareness of
state officials and general public about violence against women. First legal reforms
and establishment of normative framework for the protection of women against violence, especially domestic violence, sexual violence and human trafficking, occurred only after political changes in 2000. They were initiated and largely based on
drafts written by the experts of the Victimology Society of Serbia. The basis for these
changes was the proposal of a harmonized reform of several laws in order to ensure
criminal, civil and misdemeanour protection of women against various forms of gender-based violence developed in 1998 and further improved after 2000. Advocacy
that followed resulted in first instruments of legal protection of women victims of
violence: domestic violence was foreseen as a standalone criminal offense, restraining orders have been introduced, legal protection against sexual violence has been
improved, and human trafficking was criminalized.
Since the acceptance of Serbia’s EU candidacy and the start of the EU integration process, a strategic framework for the protection of women against violence
has been developed; the protocols for dealing with domestic and intimate partner
violence and other implementation instruments have been adopted, which set up a
basis for more efficient implementation of legal norms in practice. Ratification of the
Council of Europe Convention on preventing and combating violence against women and domestic violence and opening negotiations for the EU accession set a new framework for advocacy and contributed to further improvement of legal protection
of women against violence. Stalking, sexual harassment, female genital mutilation
and forced marriage have been incriminated. The Law on the Prevention of Domestic Violence was adopted, which aims to ensure effective prevention from domestic violence and urgent, adequate and effective protection and support to victims
through improvement of coordination and cooperation between competent services.
This should ensure integrated, multi-sector and human rights-based approach to prevention, prosecution and protection of women victims of violence. Normative framework for the protection of women against violence is to a large extent in compliance
with relevant international standards and the European law. However, it still needs to
be fully harmonized with the Istanbul Convention and other ratified international treaties. On the other hand, it remains to monitor application of legislation in practice in
order to assess its consistency, effectiveness and continue evidence-based advocacy
for further improvement of protection of women victims of violence.
PB  - Beograd: Viktimološko društvo Srbije
T2  - Temida
T1  - Razvoj zakonodavnog okvira za zaštitu žena žrtava nasilja u Srbiji
T1  - Development of Legislative Framework for the Protection of Women Victims of Violence in Serbia
EP  - 168
IS  - 2
SP  - 143
VL  - 22
DO  - https://doi.org/10.2298/TEM1902143C
ER  - 
@article{
author = "Ćopić, Sanja",
year = "2019",
abstract = "Cilj rada je da prikaže zalaganja civilnog društva za pravnu zaštitu žena od nasilja i
razvoj zakonodavnog okvira za zaštitu žena od nasilja u Srbiji. Zalaganja za pravnu
zaštitu žena od nasilja počela su osamdesetih da bi bila intenzivirana tokom devedesetih
godina XX veka i to zahvaljujući aktivnostima ženskih grupa i feminističkih istraživačica.
Međutim, do prvih zakonodavnih reformi i instrumenata pravne zaštite žena od nasilja
dolazi tek nakon političkih promena 2000. godine, iako u to vreme još uvek nije postojao
jasan strateški okvir i državna politika za zaštitu žena od nasilja. Razvoj državne politike,
ratifikacija Istanbulske konvencije i otvaranje pregovora za pristupanje Evropskoj uniji
(EU) postavili su novi okvir za zalaganja civilnog društva, koja su usmerena na harmonizaciju pozitivnih propisa i politika sa međunarodnim i evropskim standardima i dalje
unapređenje pravne zaštite žena od nasilja. U radu je prvo dat pregled zalaganja civilnog
društva za pravnu zaštitu žena od nasilja, a potom i prikaz razvoja relevantnog zakonodavnog okvira. U zaključnom delu je data ocena postojeće pravne zaštite žena od nasilja i
ukazano na pravce daljih zalaganja., The aim of the paper is to provide an overview of advocacy of the civil society in Serbia for legal reforms for better protection of women from violence and
the development of the legislative framework for the protection of women victims of violence. Advocacy for legal protection of women against violence in Serbia
began already in 1980s, primarily due to the activities of women’s groups and feminist researchers. Advocacy activities intensified during the 1990s. In 1994, the Group
for Women’s Rights of the European Movement in Serbia prepared a first draft of
amendments to the laws related to domestic violence and marital rape. Although
not successful, this advocacy was very important in terms of raising awareness of
state officials and general public about violence against women. First legal reforms
and establishment of normative framework for the protection of women against violence, especially domestic violence, sexual violence and human trafficking, occurred only after political changes in 2000. They were initiated and largely based on
drafts written by the experts of the Victimology Society of Serbia. The basis for these
changes was the proposal of a harmonized reform of several laws in order to ensure
criminal, civil and misdemeanour protection of women against various forms of gender-based violence developed in 1998 and further improved after 2000. Advocacy
that followed resulted in first instruments of legal protection of women victims of
violence: domestic violence was foreseen as a standalone criminal offense, restraining orders have been introduced, legal protection against sexual violence has been
improved, and human trafficking was criminalized.
Since the acceptance of Serbia’s EU candidacy and the start of the EU integration process, a strategic framework for the protection of women against violence
has been developed; the protocols for dealing with domestic and intimate partner
violence and other implementation instruments have been adopted, which set up a
basis for more efficient implementation of legal norms in practice. Ratification of the
Council of Europe Convention on preventing and combating violence against women and domestic violence and opening negotiations for the EU accession set a new framework for advocacy and contributed to further improvement of legal protection
of women against violence. Stalking, sexual harassment, female genital mutilation
and forced marriage have been incriminated. The Law on the Prevention of Domestic Violence was adopted, which aims to ensure effective prevention from domestic violence and urgent, adequate and effective protection and support to victims
through improvement of coordination and cooperation between competent services.
This should ensure integrated, multi-sector and human rights-based approach to prevention, prosecution and protection of women victims of violence. Normative framework for the protection of women against violence is to a large extent in compliance
with relevant international standards and the European law. However, it still needs to
be fully harmonized with the Istanbul Convention and other ratified international treaties. On the other hand, it remains to monitor application of legislation in practice in
order to assess its consistency, effectiveness and continue evidence-based advocacy
for further improvement of protection of women victims of violence.",
publisher = "Beograd: Viktimološko društvo Srbije",
journal = "Temida",
title = "Razvoj zakonodavnog okvira za zaštitu žena žrtava nasilja u Srbiji, Development of Legislative Framework for the Protection of Women Victims of Violence in Serbia",
pages = "168-143",
number = "2",
volume = "22",
doi = "https://doi.org/10.2298/TEM1902143C"
}
Ćopić, S.. (2019). Razvoj zakonodavnog okvira za zaštitu žena žrtava nasilja u Srbiji. in Temida
Beograd: Viktimološko društvo Srbije., 22(2), 143-168.
https://doi.org/https://doi.org/10.2298/TEM1902143C
Ćopić S. Razvoj zakonodavnog okvira za zaštitu žena žrtava nasilja u Srbiji. in Temida. 2019;22(2):143-168.
doi:https://doi.org/10.2298/TEM1902143C .
Ćopić, Sanja, "Razvoj zakonodavnog okvira za zaštitu žena žrtava nasilja u Srbiji" in Temida, 22, no. 2 (2019):143-168,
https://doi.org/https://doi.org/10.2298/TEM1902143C . .

Deca migrant i izbeglice bez pratnje u Srbiji: Standardi postupanja i nivo poštovanja njihovih prava

Ćopić, Sanja; Ćopić, Slobodan

(Beograd: Institut za kriminološka i sociološka istraživanja, 2019)

TY  - JOUR
AU  - Ćopić, Sanja
AU  - Ćopić, Slobodan
PY  - 2019
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/5096
AB  - Deca čine oko jedne trećine migranata i izbeglica koji su u kontekstu
migrantsko-izbegličke krize tokom proteklih nekoliko godina došli u
Evropu. Prema podacima Komesarijata za izbeglice i migracije, od
2015. godine, posmatrano na godišnjem niovu, deca u proseku čine oko
40% ukupnog broja lica koja su izrazila nameru za azil u Srbiji, od
čega su oko 6% deca bez pratnje. Deca migranti i izbeglice, posebno
deca bez pratnje, prepoznata su kao posebno ranjiva grupa migranata
i izbeglica. Okolnosti usled kojih dolazi do migracija i izbeglištva,
okolnosti pod kojima se migracija odvija i okolnosti u kojima se deca
nalaze u zemlji privremene ili trajne destinacije predstavljaju značajne
faktore rizika za njihovu bezbednost i dobrobit. Stoga se u odnosu na
ovu kategoriju mora postupati s posebnom pažnjom, uz obezbeđivanje
pomoći, podrške i zaštite u skladu sa procenjenim najboljim interesom
deteta. Cilj ovog rada je analiza nivoa poštovanja standarda
postupanja prema deci migrantima i izbeglicama u Srbiji, s posebnim
fokusom na decu bez pratnje, vezano za postupanje na granici, prihvat
i zbrinjavanje. U radu se polazi od analize standarda postupanja
prema deci koji su postavljeni međunarodnim instrumentima za
zaštitu dece u vanrednim situacijama i pozitivnim propisima Republike
Srbije. Poseban fokus je na analizi operativnih procedura za zaštitu
dece migranata i izbeglica, posebno onih bez pratnje i izazova sa
kojima se institucije i organizacije susreću u praksi. U zaključnom delu
se ukazuje na pravce daljeg rada na obezbeđivanju adekvatnog
postupanja, integracije i socijalne inkluzije dece migranata i izbeglica u
Srbiji.
AB  - Children make up about one third of migrants and refugees who came to Europe in
the context of the migrant/refugee crisis over the past several years. According to
the data of the Commissariat for Refugees and Migration, since 2015, on average,
children account for about 40% of the total number of asylum seekers in Serbia, out
of which about 6% are unaccompanied children. Child migrants and refugees,
especially unaccompanied children, have been recognized as particularly
vulnerable groups of migrants and refugees. The circumstances that lead to
migration, the circumstances under which migration occurs and the circumstances
in which children find themselves in the country of temporary or permanent
destination represent significant risk factors for their safety and well-being.
Therefore, special attention must be paid to this category of migrants and refuges,
providing them assistance, support and protection based on the individual
assessment of the child's best interest. The aim of this paper is to analyze the level of
compliance with the standards of treatment of child migrants and refugees in
Serbia, with a special focus on unaccompanied children and related to border
treatment, reception and care. The paper starts with a brief analysis of the
standards of treatment of children set up by international instruments for the
protection of children in emergency situations and normative framework of the
Republic of Serbia. A special focus is on the analysis of the procedures for the
protection of child migrants and refugees, especially unaccompanied children,
their implementation in practice and challenges faced by institutions and
organizations in Serbia. Possible directions of further work on ensuring adequate
treatment, integration and social inclusion of the child migrants and refugees in
Serbia are pointed out in the concluding part.
PB  - Beograd: Institut za kriminološka i sociološka istraživanja
T2  - Zbornik Instituta za kriminološka i sociološka istražovanja
T1  - Deca migrant i izbeglice bez pratnje u Srbiji: Standardi postupanja i nivo poštovanja njihovih prava
T1  - Unaccompanied child migrants and refugees in serbia: standards of treatment and the level of protection of the child’s rights
EP  - 72
IS  - 2
SP  - 49
VL  - 38
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5096
ER  - 
@article{
author = "Ćopić, Sanja and Ćopić, Slobodan",
year = "2019",
abstract = "Deca čine oko jedne trećine migranata i izbeglica koji su u kontekstu
migrantsko-izbegličke krize tokom proteklih nekoliko godina došli u
Evropu. Prema podacima Komesarijata za izbeglice i migracije, od
2015. godine, posmatrano na godišnjem niovu, deca u proseku čine oko
40% ukupnog broja lica koja su izrazila nameru za azil u Srbiji, od
čega su oko 6% deca bez pratnje. Deca migranti i izbeglice, posebno
deca bez pratnje, prepoznata su kao posebno ranjiva grupa migranata
i izbeglica. Okolnosti usled kojih dolazi do migracija i izbeglištva,
okolnosti pod kojima se migracija odvija i okolnosti u kojima se deca
nalaze u zemlji privremene ili trajne destinacije predstavljaju značajne
faktore rizika za njihovu bezbednost i dobrobit. Stoga se u odnosu na
ovu kategoriju mora postupati s posebnom pažnjom, uz obezbeđivanje
pomoći, podrške i zaštite u skladu sa procenjenim najboljim interesom
deteta. Cilj ovog rada je analiza nivoa poštovanja standarda
postupanja prema deci migrantima i izbeglicama u Srbiji, s posebnim
fokusom na decu bez pratnje, vezano za postupanje na granici, prihvat
i zbrinjavanje. U radu se polazi od analize standarda postupanja
prema deci koji su postavljeni međunarodnim instrumentima za
zaštitu dece u vanrednim situacijama i pozitivnim propisima Republike
Srbije. Poseban fokus je na analizi operativnih procedura za zaštitu
dece migranata i izbeglica, posebno onih bez pratnje i izazova sa
kojima se institucije i organizacije susreću u praksi. U zaključnom delu
se ukazuje na pravce daljeg rada na obezbeđivanju adekvatnog
postupanja, integracije i socijalne inkluzije dece migranata i izbeglica u
Srbiji., Children make up about one third of migrants and refugees who came to Europe in
the context of the migrant/refugee crisis over the past several years. According to
the data of the Commissariat for Refugees and Migration, since 2015, on average,
children account for about 40% of the total number of asylum seekers in Serbia, out
of which about 6% are unaccompanied children. Child migrants and refugees,
especially unaccompanied children, have been recognized as particularly
vulnerable groups of migrants and refugees. The circumstances that lead to
migration, the circumstances under which migration occurs and the circumstances
in which children find themselves in the country of temporary or permanent
destination represent significant risk factors for their safety and well-being.
Therefore, special attention must be paid to this category of migrants and refuges,
providing them assistance, support and protection based on the individual
assessment of the child's best interest. The aim of this paper is to analyze the level of
compliance with the standards of treatment of child migrants and refugees in
Serbia, with a special focus on unaccompanied children and related to border
treatment, reception and care. The paper starts with a brief analysis of the
standards of treatment of children set up by international instruments for the
protection of children in emergency situations and normative framework of the
Republic of Serbia. A special focus is on the analysis of the procedures for the
protection of child migrants and refugees, especially unaccompanied children,
their implementation in practice and challenges faced by institutions and
organizations in Serbia. Possible directions of further work on ensuring adequate
treatment, integration and social inclusion of the child migrants and refugees in
Serbia are pointed out in the concluding part.",
publisher = "Beograd: Institut za kriminološka i sociološka istraživanja",
journal = "Zbornik Instituta za kriminološka i sociološka istražovanja",
title = "Deca migrant i izbeglice bez pratnje u Srbiji: Standardi postupanja i nivo poštovanja njihovih prava, Unaccompanied child migrants and refugees in serbia: standards of treatment and the level of protection of the child’s rights",
pages = "72-49",
number = "2",
volume = "38",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5096"
}
Ćopić, S.,& Ćopić, S.. (2019). Deca migrant i izbeglice bez pratnje u Srbiji: Standardi postupanja i nivo poštovanja njihovih prava. in Zbornik Instituta za kriminološka i sociološka istražovanja
Beograd: Institut za kriminološka i sociološka istraživanja., 38(2), 49-72.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5096
Ćopić S, Ćopić S. Deca migrant i izbeglice bez pratnje u Srbiji: Standardi postupanja i nivo poštovanja njihovih prava. in Zbornik Instituta za kriminološka i sociološka istražovanja. 2019;38(2):49-72.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5096 .
Ćopić, Sanja, Ćopić, Slobodan, "Deca migrant i izbeglice bez pratnje u Srbiji: Standardi postupanja i nivo poštovanja njihovih prava" in Zbornik Instituta za kriminološka i sociološka istražovanja, 38, no. 2 (2019):49-72,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5096 .

Attitudes of students in Serbia towards punitiveness: The impact of gender and victimization experience

Ćopić, Sanja; Nikolić-Ristanović, Vesna; Stevković, Ljiljana

(2019)

TY  - CONF
AU  - Ćopić, Sanja
AU  - Nikolić-Ristanović, Vesna
AU  - Stevković, Ljiljana
PY  - 2019
UR  - https://ff2c65c5-2ae5-47f3-bf99-45ee5ed8ca36.filesusr.com/ugd/da07ac_2d1d13c05f4546308c2a028dad473ad6.pdf
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/5098
AB  - In 2018 Serbia took part in the Comparative Study of Student Attitudes towards Punitiveness and Gay and Lesbian Issues that encompasses ten European and non-European countries. The data is collected with the use of a standardized questionnaire, while respondents are students who could work in the criminal justice system. In Serbia, the survey was conducted on a sample of 188 students of the third and fourth year of the undergraduate studies at one state and one private university in Belgrade, including three faculties: Faculty of Special Education and Rehabilitation, Faculty of Philosophy Department of Psychology, and Faculty of Law. Along with other questions, the questionnaire consisted of three scales of attitudes: towards lesbians and gay men, crime, and criminal sanctions. The paper aims at presenting a part of the survey findings concerning students’ penal attitudes. The paper will start with a brief overview of the research methodology. This will be followed with presenting findings of students’ penal attitudes and contributing factors, particularly focusing on gender and victimization experience. Additionally, we will analyse if more punitive attitudes are accompanied with more negative attitudes towards lesbians and gay men. In the final part, we will point out to main conclusions and recommendations.
C3  - 19th Annual Conference of the European Society of Criminology “Convergent roads, bridges and new pathways in criminology”, Gent, Belgium, 18-21.09.2019., Book of abstracts
T1  - Attitudes of students in Serbia towards punitiveness: The impact of gender and victimization experience
EP  - 329
SP  - 329
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5098
ER  - 
@conference{
author = "Ćopić, Sanja and Nikolić-Ristanović, Vesna and Stevković, Ljiljana",
year = "2019",
abstract = "In 2018 Serbia took part in the Comparative Study of Student Attitudes towards Punitiveness and Gay and Lesbian Issues that encompasses ten European and non-European countries. The data is collected with the use of a standardized questionnaire, while respondents are students who could work in the criminal justice system. In Serbia, the survey was conducted on a sample of 188 students of the third and fourth year of the undergraduate studies at one state and one private university in Belgrade, including three faculties: Faculty of Special Education and Rehabilitation, Faculty of Philosophy Department of Psychology, and Faculty of Law. Along with other questions, the questionnaire consisted of three scales of attitudes: towards lesbians and gay men, crime, and criminal sanctions. The paper aims at presenting a part of the survey findings concerning students’ penal attitudes. The paper will start with a brief overview of the research methodology. This will be followed with presenting findings of students’ penal attitudes and contributing factors, particularly focusing on gender and victimization experience. Additionally, we will analyse if more punitive attitudes are accompanied with more negative attitudes towards lesbians and gay men. In the final part, we will point out to main conclusions and recommendations.",
journal = "19th Annual Conference of the European Society of Criminology “Convergent roads, bridges and new pathways in criminology”, Gent, Belgium, 18-21.09.2019., Book of abstracts",
title = "Attitudes of students in Serbia towards punitiveness: The impact of gender and victimization experience",
pages = "329-329",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5098"
}
Ćopić, S., Nikolić-Ristanović, V.,& Stevković, L.. (2019). Attitudes of students in Serbia towards punitiveness: The impact of gender and victimization experience. in 19th Annual Conference of the European Society of Criminology “Convergent roads, bridges and new pathways in criminology”, Gent, Belgium, 18-21.09.2019., Book of abstracts, 329-329.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5098
Ćopić S, Nikolić-Ristanović V, Stevković L. Attitudes of students in Serbia towards punitiveness: The impact of gender and victimization experience. in 19th Annual Conference of the European Society of Criminology “Convergent roads, bridges and new pathways in criminology”, Gent, Belgium, 18-21.09.2019., Book of abstracts. 2019;:329-329.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5098 .
Ćopić, Sanja, Nikolić-Ristanović, Vesna, Stevković, Ljiljana, "Attitudes of students in Serbia towards punitiveness: The impact of gender and victimization experience" in 19th Annual Conference of the European Society of Criminology “Convergent roads, bridges and new pathways in criminology”, Gent, Belgium, 18-21.09.2019., Book of abstracts (2019):329-329,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5098 .

Attitudes of students in Serbia towards lesbians and gay men: The research results

Nikolić-Ristanović, Vesna; Ćopić, Sanja; Stevković, Ljiljana

(Belgrade: Institute of social sciences, 2019)

TY  - CONF
AU  - Nikolić-Ristanović, Vesna
AU  - Ćopić, Sanja
AU  - Stevković, Ljiljana
PY  - 2019
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3106
AB  - Attitudes towards Punitiveness and Gay and Lesbian Issues that encompasses ten European and non-European countries. The data was collected with the useof the standardised question­ naire, while respondents were students who couldwork in the criminaljustice system.In Serbia, the survey was conducted on
a sampleof 188 students of the third and fourth year of the un­ dergraduate studies at three faculties in Belgrade: the Faculty of Special Education and Rehabilitationand the Faculty of Phi·
losophy, Department of Psychology (University of Belgrade)  and the Faculty of Law (University Union).The questionnaire in­
cluded three scales of attitudes: towards lesbians and gay men, towards crime and towards criminalsanctions. The aim of the chapter is to present a part of the survey findings conceming students' attitudes towardslesbians and gay men.The Herek (1998) Scaleof Attitudes towards Lesbians and Gay Men was used in the survey. Itconsisted of 20 different statements, ten about gay men and ten aboutlesbians, to which respondents indicated theirlevel of agreement or disagreement on a 5-point Likert-type scale. The paper starts with an overview of the avail­ ableso far research on the students' attitudes towards lesbians and gay men.This is followed with a brief overview of the sur­ vey methodology. Afterwards, the survey findings on students' attitudes towardslesbians and gay men and contributingfac­  tors are presented and discussed. Inthe final part, the main
condusions are pointed out, aswellas recommendations relat­ ed to the necessity of raisingawareness about the rights of per­ sons of different sexual orientation in the field of higher educa­ tion and the importance of sensitizing future professionals who couldwork in the criminaljustice system.
AB  - Srbija je 201B. godine ukljucena u Kom­ parativnu studiju o stavovima studenata prema kaznjavanju 
iprema lezbejkama i gej mu.Skarcima, koja je ukljucila deset evropskih ivan evropskih drZava. 
Podaci su prikupljani putem ankete, primenom standardizovanog upitnika na uzorku stu­ denata koji 
se .Skoluju za rad u krivicno­ pravnom sistemu.lstrazivanjeje sprove­ deno  na  uzorku od 1BB 
studenata  i studentkinja trece icetvrte godine tri fakulteta u Beogradu: Fakulteta za speci·
jalnu edukadju irehabilitadju, Filozofskog
fakulteta, Odeljenja za  psihologiju (Uni- verzitet  u Beogradu) iPravnom fakultetu (Univerzitet  
Union). Upitnikje  obuhvatio tri skale za ispitivanje stavova: premalez- bejkama igej mu.Skarcima, 
prema krimi· nalitetu i prema kaznjavanju. Cilj ovog poglavlja je  prikaz ianaliza  dela  nalaza


istraziva nja koji se odnose na stavoveispi· tanih studenata  premalezbejkama  igej mu.Skarcima. U 
istrazivanju je kori.Scena Herekova (199B) skala stavova prema lez­ bejkama igej mu.Skarcima. Ona 
je obuh­ vatila  20   razlicitih   tvdnji,deset   o  gej mu.Skarcima ideseto lezbejkama, za koje su 
ispitanici zamoljeni da navedu stepen slaganja na petostepenoj skali Likertovog tipa. U radu se 
polazi od pregleda nalaza dosadasnjih istrazivanja na ovu temu.Na­ kon toga je dat prikaz 
metodolo.Skog ok­ vira istrazivanja, a potom prikaz ianaliza rezultata istrazivanja, pricemuje 
poseban fokus na faktorima koji doprinose predra­ sudama ispitanika prema lezbejkama igej 
mu.Skarcima.U zavr.Snom delu su izneti
· glavni zakljucci , kao i preporuke us- merene na neophodnost rada na podizan- ju svesti o 
pravimaosoba drugacije seksu- alne orijentacije u oblasti visokog obrazovanja i znat':aju 
senzibilizacije buducih strufojaka koji mogu da rade u
· krivicnopravnom sistemu.
Kljutnt1 reli: stavovi, studenti,lezbejke, gej mu.Skarci,istrazivanje, Srbija
PB  - Belgrade: Institute of social sciences
PB  - Institute of Social Sciences
PB  - Technology and Metallurgy, Research and Development Centre
C3  - Contemporary issues and pen;pectlves on gender
Research
T1  - Attitudes of students in Serbia towards lesbians and gay men: The research results
T1  - Stavovi studenata usrbui 0 lezbejkama i giej mukarcima: rezultati istrazivanja
EP  - 153
SP  - 119
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3106
ER  - 
@conference{
author = "Nikolić-Ristanović, Vesna and Ćopić, Sanja and Stevković, Ljiljana",
year = "2019",
abstract = "Attitudes towards Punitiveness and Gay and Lesbian Issues that encompasses ten European and non-European countries. The data was collected with the useof the standardised question­ naire, while respondents were students who couldwork in the criminaljustice system.In Serbia, the survey was conducted on
a sampleof 188 students of the third and fourth year of the un­ dergraduate studies at three faculties in Belgrade: the Faculty of Special Education and Rehabilitationand the Faculty of Phi·
losophy, Department of Psychology (University of Belgrade)  and the Faculty of Law (University Union).The questionnaire in­
cluded three scales of attitudes: towards lesbians and gay men, towards crime and towards criminalsanctions. The aim of the chapter is to present a part of the survey findings conceming students' attitudes towardslesbians and gay men.The Herek (1998) Scaleof Attitudes towards Lesbians and Gay Men was used in the survey. Itconsisted of 20 different statements, ten about gay men and ten aboutlesbians, to which respondents indicated theirlevel of agreement or disagreement on a 5-point Likert-type scale. The paper starts with an overview of the avail­ ableso far research on the students' attitudes towards lesbians and gay men.This is followed with a brief overview of the sur­ vey methodology. Afterwards, the survey findings on students' attitudes towardslesbians and gay men and contributingfac­  tors are presented and discussed. Inthe final part, the main
condusions are pointed out, aswellas recommendations relat­ ed to the necessity of raisingawareness about the rights of per­ sons of different sexual orientation in the field of higher educa­ tion and the importance of sensitizing future professionals who couldwork in the criminaljustice system., Srbija je 201B. godine ukljucena u Kom­ parativnu studiju o stavovima studenata prema kaznjavanju 
iprema lezbejkama i gej mu.Skarcima, koja je ukljucila deset evropskih ivan evropskih drZava. 
Podaci su prikupljani putem ankete, primenom standardizovanog upitnika na uzorku stu­ denata koji 
se .Skoluju za rad u krivicno­ pravnom sistemu.lstrazivanjeje sprove­ deno  na  uzorku od 1BB 
studenata  i studentkinja trece icetvrte godine tri fakulteta u Beogradu: Fakulteta za speci·
jalnu edukadju irehabilitadju, Filozofskog
fakulteta, Odeljenja za  psihologiju (Uni- verzitet  u Beogradu) iPravnom fakultetu (Univerzitet  
Union). Upitnikje  obuhvatio tri skale za ispitivanje stavova: premalez- bejkama igej mu.Skarcima, 
prema krimi· nalitetu i prema kaznjavanju. Cilj ovog poglavlja je  prikaz ianaliza  dela  nalaza


istraziva nja koji se odnose na stavoveispi· tanih studenata  premalezbejkama  igej mu.Skarcima. U 
istrazivanju je kori.Scena Herekova (199B) skala stavova prema lez­ bejkama igej mu.Skarcima. Ona 
je obuh­ vatila  20   razlicitih   tvdnji,deset   o  gej mu.Skarcima ideseto lezbejkama, za koje su 
ispitanici zamoljeni da navedu stepen slaganja na petostepenoj skali Likertovog tipa. U radu se 
polazi od pregleda nalaza dosadasnjih istrazivanja na ovu temu.Na­ kon toga je dat prikaz 
metodolo.Skog ok­ vira istrazivanja, a potom prikaz ianaliza rezultata istrazivanja, pricemuje 
poseban fokus na faktorima koji doprinose predra­ sudama ispitanika prema lezbejkama igej 
mu.Skarcima.U zavr.Snom delu su izneti
· glavni zakljucci , kao i preporuke us- merene na neophodnost rada na podizan- ju svesti o 
pravimaosoba drugacije seksu- alne orijentacije u oblasti visokog obrazovanja i znat':aju 
senzibilizacije buducih strufojaka koji mogu da rade u
· krivicnopravnom sistemu.
Kljutnt1 reli: stavovi, studenti,lezbejke, gej mu.Skarci,istrazivanje, Srbija",
publisher = "Belgrade: Institute of social sciences, Institute of Social Sciences, Technology and Metallurgy, Research and Development Centre",
journal = "Contemporary issues and pen;pectlves on gender
Research",
title = "Attitudes of students in Serbia towards lesbians and gay men: The research results, Stavovi studenata usrbui 0 lezbejkama i giej mukarcima: rezultati istrazivanja",
pages = "153-119",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3106"
}
Nikolić-Ristanović, V., Ćopić, S.,& Stevković, L.. (2019). Attitudes of students in Serbia towards lesbians and gay men: The research results. in Contemporary issues and pen;pectlves on gender
Research
Belgrade: Institute of social sciences., 119-153.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3106
Nikolić-Ristanović V, Ćopić S, Stevković L. Attitudes of students in Serbia towards lesbians and gay men: The research results. in Contemporary issues and pen;pectlves on gender
Research. 2019;:119-153.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3106 .
Nikolić-Ristanović, Vesna, Ćopić, Sanja, Stevković, Ljiljana, "Attitudes of students in Serbia towards lesbians and gay men: The research results" in Contemporary issues and pen;pectlves on gender
Research (2019):119-153,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3106 .

Podrška žrtvama u izabranim državama Balkana: Komparativna perspektiva

Nikolić-Ristanović, Vesna; Ćopić, Sanja; Nikolić, Jasmina; Šaćiri, Bejan

(Viktimološko društvo Srbije i Prometej, 2018)

TY  - BOOK
AU  - Nikolić-Ristanović, Vesna
AU  - Ćopić, Sanja
AU  - Nikolić, Jasmina
AU  - Šaćiri, Bejan
PY  - 2018
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2882
AB  - Komparativna analiza podrške žrtvama pripremljena je u cilju sticanja
znanja o načinu uređenja i funkcionisanju podrške žrtvama u izabranim
državama Balkana: Srbiji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i
Makedoniji. Izabrane su države koje dele isto pravno nasleđe, jer su bile
u sastavu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, imaju sličan
sistem pravosuđa i dele slična iskustva vezana za razvoj podrške žrtvama.
Iskustva Hrvatske, kao poslednje države koja je pristupila Evropskoj uniji
(EU) (2013), značajna su za druge države regiona, koje su u procesu pregovaranja
o pristupanja EU (Srbija i Crna Gora), imaju status zemlje kandidata
(Makedoniju) ili su potencijalni kandidat za pristupanje EU (Bosna i Hercegovina),
te su u obavezi ili nastoje da usklade svoje zakonodavstvo, politiku
i prakse sa pravnim tekovinama Evropske unije kako bi se osiguralo da žrtve
kriminaliteta dobiju potrebne informacije, podršku i zaštitu.
U ovom izveštaju prikazani su i analizirani nalazi do kojih se došlo triangulacijom
podataka prikupljenih na dva načina: kvalitativnom analizom
normativnog okvira i analitičkih dokumenata o sistemu podrške žrtvama
u izabranim državama i putem empirijskog istraživanja primenom ankete,
koje je obuhvatilo 127 pružalaca podrške žrtvama u izabranim zemljama.
Polazni okvir za analizu podrške žrtvama čine odredbe Direktive EU o
uspostavljanju minimalnih standarda o pravima, podršci i zaštiti žrtava
kriminaliteta (Direktiva EU o pravima žrtava). Fokus analize je na četiri
ključna pitanja: definisanje pojma „žrtva“ u krivičnom zakonodavstvu, definisanje
prava žrtve u krivičnom zakonodavstvu, pravo žrtve na informisanje
o svojim pravima i dostupnim oblicima pomoći, podrške i zaštite, i pravo
na besplatan pristup poverljivim službama za žrtve, pre, tokom i nakon
krivičnog postupka.
Analiza je pokazala da osim u Hrvatskoj i Makedoniji, pojam žrtve nije
definisan u krivičnom procesnom zakonodavstvu ostalih posmatranih
država. U Hrvatskoj, i delom u Makedoniji, žrtva je poseban procesnopravni
subjekt. Kada je u pitanju učešće žrtve u krivičnom postupku, u svim
posmatranim zemljama se ono vezuje za institut oštećenog. Uvođenjem
pojma „žrtva“ i njegovim jasnim razgraničenjem od pojma oštećenog omogućava
se da žrtva bude prepoznata kao poseban procesni subjekt, što je
važno zbog poštovanja prava i zaštite koju bi trebalo jednako garantovati svakoj žrtvi, bez obzira da li će učestvovati dalje u postupku u svojstvu
oštećenog ili ne.
U pogledu definisanja osnovnih prava žrtve u krivičnom procesnom zakonodavstvu
najdalje je otišla Hrvatska, koja je prenela odredbe Direktive
EU o pravima žrtava u svoje nacionalno zakonodavstvo.1 Ovaj
primer treba da slede i ostale posmatrane države. Potrebno je jasno definisati
prava koja žrtva može da ostvari u krivičnom postupku u svojstvu
oštećenog i prava koja žrtvama treba garantovati nezavisno od učešća u
krivičnom postupku.
Pravo žrtve na informacije je ključno za ostvarivanje ostalih prava, ali
to nije prepoznato u svim posmatranim državama. Obaveza pružanja žrtvama
informacija regulisana je pozitivnim propisima Hrvatske i Makedonije,
što je posledica prepoznavanja žrtve kao posebnog procesnog subjekta.
U ostalim posmatranim državama zakonom kojim se reguliše krivični
postupak predviđa se obaveza informisanja žrtve o procesnim pravima ali
samo u situaciji kada svoja prava u postupku ostvaruje kroz institut oštećenog.
Zato je potrebno u zakone ostalih država kojima se reguliše krivični
postupak uvesti striktna pravila kojima bi se na sistematičan način uredila
obaveza obaveštavanja žrtve o pravima kojima raspolaže i to od prvog kontakta
sa nadležnim organom, kao što su policija, tužilaštvo i sud.
Službe za žrtve predstavljaju ključni mehanizam za omogućavanje uživanja
prava žrtava i pomoć žrtvama, te u svim državama obuhvaćenim
istraživanjem podršku žrtvama pružaju organizacije civilnog društva i
državne službe. Kada su u pitanju državne službe, mahom se radi o službama
koje postoje pri pravosudnim organima, odnosno pri tužilaštvima i/
ili sudovima i sigurnim kućama ili prihvatilištima pri ustanovama socijalne
zaštite. Jedino u Makedoniji ne postoje službe za podršku žrtvama pri pravosudnim
organima.
Državne službe pružaju veoma konkretne i fokusirane usluge, koje su
često ograničene na usko definisane grupe korisnika i tokom ograničenog
vremenskog perioda. One najčešće pružaju podršku žrtvama kao
oštećenima i svedocima u krivičnom postupku, dakle, samo licima koja
dolaze u kontakt sa pravosudnim organima i to tokom trajanja krivičnog
postupka, i usluge smeštaja za žene i decu žrtve nasilja, kada su u pitanju
sigurne kuće ili prihvatilišta pri ustanovama socijalne zaštite.
Organizacije civilnog društva pružaju širi krug specijalizovanih usluga
za konkretne ugrožene grupe žrtava i koriste inkluzivniji pristup, što  kontinuitet njihovog rada i nivo usluga koje se pružaju žrtvama na godišnjem
nivou u svim državama obuhvaćenim analizom, pa je zato neophodno
obezbediti stabilno i dugoročno finansiranje usluga podrške žrtvama.
Finansiranje usluga podrške od strane države je ključno za obezbeđivanje
jednakog pristupa službama za sve žrtve na celoj teritoriji države. S tim u
vezi, neophodno je u svim državama obuhvaćenim istraživanjem prethodno
sprovesti analizu fiskalnog uticaja, tj. procene kolika je potreba za ovom
vrstom podrške od strane države i kolika sredstva je potrebno obezbediti
kako bi se osigurala adekvatna podrška žrtvama.
Podeljenost usluga koje pružaju organizacije civilnog društva i državne
službe zahteva uspostavljanje saradnje pružalaca podrške i
koordinaciju postojećih usluga. Umrežavanje i saradnja državnih službi
i organizacija civilnog društva jedan je od optimalnih modela/strategija
uspostavljanja nacionalnog sistema podrške žrtvama. Takav pristup omogućava
kombinovanje podrške žrtvama u okviru i izvan krivičnopravnog
sistema, pružanje usluga za sve žrtve i specijalizovanih vidova podrške,
upućivanje među organizacijama i institucijama koje su uključene u pružanje
podrške. Međutim, takav pristup zahteva precizno regulisanje modela
koordinacije usluga pružalaca podrške žrtvama na nacionalnom nivou.kontinuitet njihovog rada i nivo usluga koje se pružaju žrtvama na godišnjem
nivou u svim državama obuhvaćenim analizom, pa je zato neophodno
obezbediti stabilno i dugoročno finansiranje usluga podrške žrtvama.
Finansiranje usluga podrške od strane države je ključno za obezbeđivanje
jednakog pristupa službama za sve žrtve na celoj teritoriji države. S tim u
vezi, neophodno je u svim državama obuhvaćenim istraživanjem prethodno
sprovesti analizu fiskalnog uticaja, tj. procene kolika je potreba za ovom
vrstom podrške od strane države i kolika sredstva je potrebno obezbediti
kako bi se osigurala adekvatna podrška žrtvama.
Podeljenost usluga koje pružaju organizacije civilnog društva i državne
službe zahteva uspostavljanje saradnje pružalaca podrške i
koordinaciju postojećih usluga. Umrežavanje i saradnja državnih službi
i organizacija civilnog društva jedan je od optimalnih modela/strategija
uspostavljanja nacionalnog sistema podrške žrtvama. Takav pristup omogućava
kombinovanje podrške žrtvama u okviru i izvan krivičnopravnog
sistema, pružanje usluga za sve žrtve i specijalizovanih vidova podrške,
upućivanje među organizacijama i institucijama koje su uključene u pružanje
podrške. Međutim, takav pristup zahteva precizno regulisanje modela
koordinacije usluga pružalaca podrške žrtvama na nacionalnom nivou.
AB  - This report examines organization and functioning of victim support
in the selected Balkan countries: Serbia, Croatia, Bosnia and Herzegovina,
Montenegro and Macedonia. Selected countries share the same
legal heritage, their justice systems are similar and they experience similar
challenges in establishing victim support. Experience of Croatia, as the last
state to join the European Union (EU) (2013), is relevant for other countries
in the Balkan region, which are in the process of negotiations on the accession
to the EU (Serbia and Montenegro), have the status of a candidate
country (Macedonia) or are potential EU candidate country (Bosnia and
Herzegovina), and are therefore obliged or committed to harmonize their
legislation, policy and practice with the EU acquis in order to ensure that
victims of crime receive necessary information, support and protection.
The report is prepared by triangulation of data collected in two ways:
by qualitative analysis of the normative framework and analytic reports on
victim support systems in the selected countries and a survey, which consulted
127 victim support services in the observed countries.
The EU Directive on establishing minimum standards on the rights,
support and protection of victims of crime (Victims’ Rights Directive)
served as a framework for the comparative analysis. The focus was on
the following aspects: defining the term ‘victim’ in the criminal legislation,
defining victims’ rights in the criminal legislation, victim’s right to receive
information, and victim’s right to access confidential victim support services
free of charge, before, during and for an appropriate time after criminal
proceedings.
Except in Croatia and Macedonia, the term victim is not defined in the
criminal procedure codes of other observed countries. In Croatia, and
partly in Macedonia, the victim is a separate procedural subject. In all countries
encompassed by the analysis victim’s participation in the criminal
procedure is linked to the institution of the injured party. Introducing the
term ‘victim’ and making a clear distinction from the notion ‘injured party’
enables victims to be recognized as separate process entities. This is important
for respecting rights and protection that should be equally granted
to each victim, regardless of his/her subsequent participation in the
criminal proceedings in the capacity of an injured party. In defining victim’s rights, Croatia has gone far away, due to the transposition
of the Victims’ Rights Directive into its national legislation.2
This should be followed by other countries in the region as well. In this respect,
it is necessary to clearly define the rights that the victim can exercise
in the criminal proceedings in the capacity of an injured party, and the rights
that should be granted to all victims irrespective of their participation
in the criminal proceedings.
Right to receive information from the first contact with a competent
authority is crucial for enabling victims to access other rights; nevertheless,
this right is not recognized in all assessed countries. The
obligation to provide victims information is foreseen in the criminal legislation
of Croatia and Macedonia, which is a direct consequence of recognizing
the victim as a separate entity within the criminal procedure code.
In other countries, obligation to notify victim of his/her rights refers only
to procedural rights when a victim participates in the criminal procedure in
his/her capacity of an injured party. It is therefore necessary to introduce
strict rules that would systematically regulate the obligation to notify the
victim on his/her rights from the first contact with the competent authority,
including the police, the prosecution and the court.
Victim support services are recognized as key mechanisms for enabling
victims to access their rights and assistance and in all observed
countries support is provided by civil society organizations and the
state services. As for the state services, they mainly refer to victim and
witness support services within the prosecutor’s offices and/or courts, and
safe houses or shelters in the social welfare institutions. Only in Macedonia
there are no victim and witness support services within the judiciary.
State services provide very specific and focused services, which are limited
to very narrowly determined users and for a very limited period
of time: support to victims in their capacity of injured parties and/or witnesses
during criminal proceedings, and providing safe accommodation to
women and child victims of violence.
Civil society organizations provide a wider range of services which are
often specialized and targeted to specific vulnerable groups, but they
still have more inclusive approach, which enables victims to get more
forms of assistance at one place. Additionally, civil society organizations
often provide services outside of their premises, they have mobile teams and work after the working hours, which is relevant for accessibility of support
and meeting victims’ needs in a proper way.
Both civil society organizations and state services play an important
role in delivering victim support in all observed countries. Therefore,
it is necessary that finances, standards and policies of victim support are
equally developed in both sectors.
There are few general victim support services in the selected countries.
This category mainly refers to victim and witness support services
in the courts and/or prosecutors’ offices, whose services are limited. An
example of good practice of offering information and referral of all victims
to victim support services is the establishment of the national free line for
victims in Croatia. The analysis also revealed that there is a small number
of specialized support services for child victims in all observed countries.
Support is mainly available to specific type of victims, in particular to
victims of violence: domestic violence, sexual violence, trafficking in
human beings, war crimes and hate crimes. These findings reflect the
process of development of victim support that followed the same trend
in all assessed countries. Therefore, it is necessary to further advocate
for strengthening of existing and establishment of new general victim support
services outside the criminal justice system, so that victim support
could be equally available to victims of all forms of crime and irrespective
of their participation in the criminal proceedings.
Victim support is most often provided locally: in the region or place
where the organization is located. Geographical access to victim support
services in Croatia and Bosnia and Herzegovina is better compared
to Serbia. A Croatian model can be used as an example of a good practice
in establishing a national victim support system: through establishment
of a partner network of civil society organizations in 13 counties, with
the existence of a network of victim and witness services in the courts,
a network of services has been created that provides equal access to support
for all victims. Nevertheless, even in Croatia cooperation and coordination
of services provided by the state, on one hand, and civil society
organizations, on the other, remain rather challenging.
Electronic and printed media and the Internet are important outreach
tools for informing victims of existing victim support services in all
observed countries. The media needs to be further used to inform citizens
about victims’ rights and available services and a range of methods
should be employed. An example of good practice of using the Internet is the Interactive online map of victim support services in Serbia https://victimservices.
eu.
Referral of victims to victim support services is not systematically
regulated in Serbia and Macedonia, while in Croatia and Bosnia and
Herzegovina it is a key way of informing victims about available victim
support. Victims are referred to victim support by the police, prosecutors,
courts and civil society organizations. It is therefore necessary to develop
a referral mechanism between all institutions and organizations involved
in victim support in other observed countries, including Serbia.
Victim support services in selected countries offer minimum support
to victims as foreseen in the Victims’ Rights Directive. The most
frequent forms of assistance and support provided are: information, emotional
support, and referral to other relevant service providers. However,
the data also revealed that victims do not always receive complete information
about their rights and available services.
Assistance and support are mainly offered through face to face contact
and over the telephone, but using e-mails, internet and social media
is gaining more attention. Thus, it is important to use new forms of communication
with victims, as well, such as online chat, social media, modern
platforms for communication – Skype, Viber, Whatsapp.
Victim support is provided by paid staff and volunteers. Volunteering in
victim support is more spread in Croatia than in other observed countries:
apart from involving volunteers in victim support in civil society organizations,
they are also involved in victim support in victim and witness services
in the courts. This is an example of a good practice and may be used as
a model in other countries as well. This could contribute to the increase
of the number of victims and witnesses who could receive assistance and
support.
The analysis revealed that not all the paid staff and volunteers who
provide victim support in Serbia passed the training for working with
victims. Situation is much better in Bosnia and Herzegovina and Croatia,
where almost all paid staff in organizations covered by the survey have
undergone training for working with victims. In these two countries, all
or almost all volunteers passed the training for working with victims, too.
As foreseen in Article 25 of the Victims’ Rights Directive, both basic and
specialist trainings, as well as entry and ongoing trainings should be provided
to all paid staff and volunteers working with victims. This could ensure
that the rights of victims are respected, that victims receive adequate assistance
and support and are protected from secondary victimization.There is an instability in funding victim support services in all selected
countries. This is especially evident when it comes to civil society organizations,
which are largely dependant on project funding. This negatively
impacts sustainability of services, continuity of their work and the level of
services provided to victims on an annual basis. Therefore, it is necessary
to ensure stable funding for victim support. The state should have a crucial
role in developing necessary funding mechanisms in order to ensure equal
access to services for all victims. In this regard, it is necessary to previously
conduct a financial impact analysis in all countries encompassed by the research
in order to estimate the need for this type of support by the state
and the amount of resources needed to ensure adequate support for all
victims.
To ensure better utilization of resources it is important to establish
cooperation between state and non-state service providers and coordination
of services offered. Networking and cooperation between state
services and civil society organizations is one of the optimal models/strategies
for establishing a national victim support system. Such an approach
allows combining victim support within and outside the criminal justice
system, providing general victim support and specialized services, and
referrals among organizations and institutions involved in victim support.
Such an approach requires a precise regulation of the model of coordination
of victim support services at the national level.
PB  - Viktimološko društvo Srbije i Prometej
PB  - Viktimološko društvo Srbije Beograd
T1  - Podrška žrtvama u izabranim državama Balkana: Komparativna perspektiva
SP  - 96
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2882
ER  - 
@book{
author = "Nikolić-Ristanović, Vesna and Ćopić, Sanja and Nikolić, Jasmina and Šaćiri, Bejan",
year = "2018",
abstract = "Komparativna analiza podrške žrtvama pripremljena je u cilju sticanja
znanja o načinu uređenja i funkcionisanju podrške žrtvama u izabranim
državama Balkana: Srbiji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i
Makedoniji. Izabrane su države koje dele isto pravno nasleđe, jer su bile
u sastavu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, imaju sličan
sistem pravosuđa i dele slična iskustva vezana za razvoj podrške žrtvama.
Iskustva Hrvatske, kao poslednje države koja je pristupila Evropskoj uniji
(EU) (2013), značajna su za druge države regiona, koje su u procesu pregovaranja
o pristupanja EU (Srbija i Crna Gora), imaju status zemlje kandidata
(Makedoniju) ili su potencijalni kandidat za pristupanje EU (Bosna i Hercegovina),
te su u obavezi ili nastoje da usklade svoje zakonodavstvo, politiku
i prakse sa pravnim tekovinama Evropske unije kako bi se osiguralo da žrtve
kriminaliteta dobiju potrebne informacije, podršku i zaštitu.
U ovom izveštaju prikazani su i analizirani nalazi do kojih se došlo triangulacijom
podataka prikupljenih na dva načina: kvalitativnom analizom
normativnog okvira i analitičkih dokumenata o sistemu podrške žrtvama
u izabranim državama i putem empirijskog istraživanja primenom ankete,
koje je obuhvatilo 127 pružalaca podrške žrtvama u izabranim zemljama.
Polazni okvir za analizu podrške žrtvama čine odredbe Direktive EU o
uspostavljanju minimalnih standarda o pravima, podršci i zaštiti žrtava
kriminaliteta (Direktiva EU o pravima žrtava). Fokus analize je na četiri
ključna pitanja: definisanje pojma „žrtva“ u krivičnom zakonodavstvu, definisanje
prava žrtve u krivičnom zakonodavstvu, pravo žrtve na informisanje
o svojim pravima i dostupnim oblicima pomoći, podrške i zaštite, i pravo
na besplatan pristup poverljivim službama za žrtve, pre, tokom i nakon
krivičnog postupka.
Analiza je pokazala da osim u Hrvatskoj i Makedoniji, pojam žrtve nije
definisan u krivičnom procesnom zakonodavstvu ostalih posmatranih
država. U Hrvatskoj, i delom u Makedoniji, žrtva je poseban procesnopravni
subjekt. Kada je u pitanju učešće žrtve u krivičnom postupku, u svim
posmatranim zemljama se ono vezuje za institut oštećenog. Uvođenjem
pojma „žrtva“ i njegovim jasnim razgraničenjem od pojma oštećenog omogućava
se da žrtva bude prepoznata kao poseban procesni subjekt, što je
važno zbog poštovanja prava i zaštite koju bi trebalo jednako garantovati svakoj žrtvi, bez obzira da li će učestvovati dalje u postupku u svojstvu
oštećenog ili ne.
U pogledu definisanja osnovnih prava žrtve u krivičnom procesnom zakonodavstvu
najdalje je otišla Hrvatska, koja je prenela odredbe Direktive
EU o pravima žrtava u svoje nacionalno zakonodavstvo.1 Ovaj
primer treba da slede i ostale posmatrane države. Potrebno je jasno definisati
prava koja žrtva može da ostvari u krivičnom postupku u svojstvu
oštećenog i prava koja žrtvama treba garantovati nezavisno od učešća u
krivičnom postupku.
Pravo žrtve na informacije je ključno za ostvarivanje ostalih prava, ali
to nije prepoznato u svim posmatranim državama. Obaveza pružanja žrtvama
informacija regulisana je pozitivnim propisima Hrvatske i Makedonije,
što je posledica prepoznavanja žrtve kao posebnog procesnog subjekta.
U ostalim posmatranim državama zakonom kojim se reguliše krivični
postupak predviđa se obaveza informisanja žrtve o procesnim pravima ali
samo u situaciji kada svoja prava u postupku ostvaruje kroz institut oštećenog.
Zato je potrebno u zakone ostalih država kojima se reguliše krivični
postupak uvesti striktna pravila kojima bi se na sistematičan način uredila
obaveza obaveštavanja žrtve o pravima kojima raspolaže i to od prvog kontakta
sa nadležnim organom, kao što su policija, tužilaštvo i sud.
Službe za žrtve predstavljaju ključni mehanizam za omogućavanje uživanja
prava žrtava i pomoć žrtvama, te u svim državama obuhvaćenim
istraživanjem podršku žrtvama pružaju organizacije civilnog društva i
državne službe. Kada su u pitanju državne službe, mahom se radi o službama
koje postoje pri pravosudnim organima, odnosno pri tužilaštvima i/
ili sudovima i sigurnim kućama ili prihvatilištima pri ustanovama socijalne
zaštite. Jedino u Makedoniji ne postoje službe za podršku žrtvama pri pravosudnim
organima.
Državne službe pružaju veoma konkretne i fokusirane usluge, koje su
često ograničene na usko definisane grupe korisnika i tokom ograničenog
vremenskog perioda. One najčešće pružaju podršku žrtvama kao
oštećenima i svedocima u krivičnom postupku, dakle, samo licima koja
dolaze u kontakt sa pravosudnim organima i to tokom trajanja krivičnog
postupka, i usluge smeštaja za žene i decu žrtve nasilja, kada su u pitanju
sigurne kuće ili prihvatilišta pri ustanovama socijalne zaštite.
Organizacije civilnog društva pružaju širi krug specijalizovanih usluga
za konkretne ugrožene grupe žrtava i koriste inkluzivniji pristup, što  kontinuitet njihovog rada i nivo usluga koje se pružaju žrtvama na godišnjem
nivou u svim državama obuhvaćenim analizom, pa je zato neophodno
obezbediti stabilno i dugoročno finansiranje usluga podrške žrtvama.
Finansiranje usluga podrške od strane države je ključno za obezbeđivanje
jednakog pristupa službama za sve žrtve na celoj teritoriji države. S tim u
vezi, neophodno je u svim državama obuhvaćenim istraživanjem prethodno
sprovesti analizu fiskalnog uticaja, tj. procene kolika je potreba za ovom
vrstom podrške od strane države i kolika sredstva je potrebno obezbediti
kako bi se osigurala adekvatna podrška žrtvama.
Podeljenost usluga koje pružaju organizacije civilnog društva i državne
službe zahteva uspostavljanje saradnje pružalaca podrške i
koordinaciju postojećih usluga. Umrežavanje i saradnja državnih službi
i organizacija civilnog društva jedan je od optimalnih modela/strategija
uspostavljanja nacionalnog sistema podrške žrtvama. Takav pristup omogućava
kombinovanje podrške žrtvama u okviru i izvan krivičnopravnog
sistema, pružanje usluga za sve žrtve i specijalizovanih vidova podrške,
upućivanje među organizacijama i institucijama koje su uključene u pružanje
podrške. Međutim, takav pristup zahteva precizno regulisanje modela
koordinacije usluga pružalaca podrške žrtvama na nacionalnom nivou.kontinuitet njihovog rada i nivo usluga koje se pružaju žrtvama na godišnjem
nivou u svim državama obuhvaćenim analizom, pa je zato neophodno
obezbediti stabilno i dugoročno finansiranje usluga podrške žrtvama.
Finansiranje usluga podrške od strane države je ključno za obezbeđivanje
jednakog pristupa službama za sve žrtve na celoj teritoriji države. S tim u
vezi, neophodno je u svim državama obuhvaćenim istraživanjem prethodno
sprovesti analizu fiskalnog uticaja, tj. procene kolika je potreba za ovom
vrstom podrške od strane države i kolika sredstva je potrebno obezbediti
kako bi se osigurala adekvatna podrška žrtvama.
Podeljenost usluga koje pružaju organizacije civilnog društva i državne
službe zahteva uspostavljanje saradnje pružalaca podrške i
koordinaciju postojećih usluga. Umrežavanje i saradnja državnih službi
i organizacija civilnog društva jedan je od optimalnih modela/strategija
uspostavljanja nacionalnog sistema podrške žrtvama. Takav pristup omogućava
kombinovanje podrške žrtvama u okviru i izvan krivičnopravnog
sistema, pružanje usluga za sve žrtve i specijalizovanih vidova podrške,
upućivanje među organizacijama i institucijama koje su uključene u pružanje
podrške. Međutim, takav pristup zahteva precizno regulisanje modela
koordinacije usluga pružalaca podrške žrtvama na nacionalnom nivou., This report examines organization and functioning of victim support
in the selected Balkan countries: Serbia, Croatia, Bosnia and Herzegovina,
Montenegro and Macedonia. Selected countries share the same
legal heritage, their justice systems are similar and they experience similar
challenges in establishing victim support. Experience of Croatia, as the last
state to join the European Union (EU) (2013), is relevant for other countries
in the Balkan region, which are in the process of negotiations on the accession
to the EU (Serbia and Montenegro), have the status of a candidate
country (Macedonia) or are potential EU candidate country (Bosnia and
Herzegovina), and are therefore obliged or committed to harmonize their
legislation, policy and practice with the EU acquis in order to ensure that
victims of crime receive necessary information, support and protection.
The report is prepared by triangulation of data collected in two ways:
by qualitative analysis of the normative framework and analytic reports on
victim support systems in the selected countries and a survey, which consulted
127 victim support services in the observed countries.
The EU Directive on establishing minimum standards on the rights,
support and protection of victims of crime (Victims’ Rights Directive)
served as a framework for the comparative analysis. The focus was on
the following aspects: defining the term ‘victim’ in the criminal legislation,
defining victims’ rights in the criminal legislation, victim’s right to receive
information, and victim’s right to access confidential victim support services
free of charge, before, during and for an appropriate time after criminal
proceedings.
Except in Croatia and Macedonia, the term victim is not defined in the
criminal procedure codes of other observed countries. In Croatia, and
partly in Macedonia, the victim is a separate procedural subject. In all countries
encompassed by the analysis victim’s participation in the criminal
procedure is linked to the institution of the injured party. Introducing the
term ‘victim’ and making a clear distinction from the notion ‘injured party’
enables victims to be recognized as separate process entities. This is important
for respecting rights and protection that should be equally granted
to each victim, regardless of his/her subsequent participation in the
criminal proceedings in the capacity of an injured party. In defining victim’s rights, Croatia has gone far away, due to the transposition
of the Victims’ Rights Directive into its national legislation.2
This should be followed by other countries in the region as well. In this respect,
it is necessary to clearly define the rights that the victim can exercise
in the criminal proceedings in the capacity of an injured party, and the rights
that should be granted to all victims irrespective of their participation
in the criminal proceedings.
Right to receive information from the first contact with a competent
authority is crucial for enabling victims to access other rights; nevertheless,
this right is not recognized in all assessed countries. The
obligation to provide victims information is foreseen in the criminal legislation
of Croatia and Macedonia, which is a direct consequence of recognizing
the victim as a separate entity within the criminal procedure code.
In other countries, obligation to notify victim of his/her rights refers only
to procedural rights when a victim participates in the criminal procedure in
his/her capacity of an injured party. It is therefore necessary to introduce
strict rules that would systematically regulate the obligation to notify the
victim on his/her rights from the first contact with the competent authority,
including the police, the prosecution and the court.
Victim support services are recognized as key mechanisms for enabling
victims to access their rights and assistance and in all observed
countries support is provided by civil society organizations and the
state services. As for the state services, they mainly refer to victim and
witness support services within the prosecutor’s offices and/or courts, and
safe houses or shelters in the social welfare institutions. Only in Macedonia
there are no victim and witness support services within the judiciary.
State services provide very specific and focused services, which are limited
to very narrowly determined users and for a very limited period
of time: support to victims in their capacity of injured parties and/or witnesses
during criminal proceedings, and providing safe accommodation to
women and child victims of violence.
Civil society organizations provide a wider range of services which are
often specialized and targeted to specific vulnerable groups, but they
still have more inclusive approach, which enables victims to get more
forms of assistance at one place. Additionally, civil society organizations
often provide services outside of their premises, they have mobile teams and work after the working hours, which is relevant for accessibility of support
and meeting victims’ needs in a proper way.
Both civil society organizations and state services play an important
role in delivering victim support in all observed countries. Therefore,
it is necessary that finances, standards and policies of victim support are
equally developed in both sectors.
There are few general victim support services in the selected countries.
This category mainly refers to victim and witness support services
in the courts and/or prosecutors’ offices, whose services are limited. An
example of good practice of offering information and referral of all victims
to victim support services is the establishment of the national free line for
victims in Croatia. The analysis also revealed that there is a small number
of specialized support services for child victims in all observed countries.
Support is mainly available to specific type of victims, in particular to
victims of violence: domestic violence, sexual violence, trafficking in
human beings, war crimes and hate crimes. These findings reflect the
process of development of victim support that followed the same trend
in all assessed countries. Therefore, it is necessary to further advocate
for strengthening of existing and establishment of new general victim support
services outside the criminal justice system, so that victim support
could be equally available to victims of all forms of crime and irrespective
of their participation in the criminal proceedings.
Victim support is most often provided locally: in the region or place
where the organization is located. Geographical access to victim support
services in Croatia and Bosnia and Herzegovina is better compared
to Serbia. A Croatian model can be used as an example of a good practice
in establishing a national victim support system: through establishment
of a partner network of civil society organizations in 13 counties, with
the existence of a network of victim and witness services in the courts,
a network of services has been created that provides equal access to support
for all victims. Nevertheless, even in Croatia cooperation and coordination
of services provided by the state, on one hand, and civil society
organizations, on the other, remain rather challenging.
Electronic and printed media and the Internet are important outreach
tools for informing victims of existing victim support services in all
observed countries. The media needs to be further used to inform citizens
about victims’ rights and available services and a range of methods
should be employed. An example of good practice of using the Internet is the Interactive online map of victim support services in Serbia https://victimservices.
eu.
Referral of victims to victim support services is not systematically
regulated in Serbia and Macedonia, while in Croatia and Bosnia and
Herzegovina it is a key way of informing victims about available victim
support. Victims are referred to victim support by the police, prosecutors,
courts and civil society organizations. It is therefore necessary to develop
a referral mechanism between all institutions and organizations involved
in victim support in other observed countries, including Serbia.
Victim support services in selected countries offer minimum support
to victims as foreseen in the Victims’ Rights Directive. The most
frequent forms of assistance and support provided are: information, emotional
support, and referral to other relevant service providers. However,
the data also revealed that victims do not always receive complete information
about their rights and available services.
Assistance and support are mainly offered through face to face contact
and over the telephone, but using e-mails, internet and social media
is gaining more attention. Thus, it is important to use new forms of communication
with victims, as well, such as online chat, social media, modern
platforms for communication – Skype, Viber, Whatsapp.
Victim support is provided by paid staff and volunteers. Volunteering in
victim support is more spread in Croatia than in other observed countries:
apart from involving volunteers in victim support in civil society organizations,
they are also involved in victim support in victim and witness services
in the courts. This is an example of a good practice and may be used as
a model in other countries as well. This could contribute to the increase
of the number of victims and witnesses who could receive assistance and
support.
The analysis revealed that not all the paid staff and volunteers who
provide victim support in Serbia passed the training for working with
victims. Situation is much better in Bosnia and Herzegovina and Croatia,
where almost all paid staff in organizations covered by the survey have
undergone training for working with victims. In these two countries, all
or almost all volunteers passed the training for working with victims, too.
As foreseen in Article 25 of the Victims’ Rights Directive, both basic and
specialist trainings, as well as entry and ongoing trainings should be provided
to all paid staff and volunteers working with victims. This could ensure
that the rights of victims are respected, that victims receive adequate assistance
and support and are protected from secondary victimization.There is an instability in funding victim support services in all selected
countries. This is especially evident when it comes to civil society organizations,
which are largely dependant on project funding. This negatively
impacts sustainability of services, continuity of their work and the level of
services provided to victims on an annual basis. Therefore, it is necessary
to ensure stable funding for victim support. The state should have a crucial
role in developing necessary funding mechanisms in order to ensure equal
access to services for all victims. In this regard, it is necessary to previously
conduct a financial impact analysis in all countries encompassed by the research
in order to estimate the need for this type of support by the state
and the amount of resources needed to ensure adequate support for all
victims.
To ensure better utilization of resources it is important to establish
cooperation between state and non-state service providers and coordination
of services offered. Networking and cooperation between state
services and civil society organizations is one of the optimal models/strategies
for establishing a national victim support system. Such an approach
allows combining victim support within and outside the criminal justice
system, providing general victim support and specialized services, and
referrals among organizations and institutions involved in victim support.
Such an approach requires a precise regulation of the model of coordination
of victim support services at the national level.",
publisher = "Viktimološko društvo Srbije i Prometej, Viktimološko društvo Srbije Beograd",
title = "Podrška žrtvama u izabranim državama Balkana: Komparativna perspektiva",
pages = "96",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2882"
}
Nikolić-Ristanović, V., Ćopić, S., Nikolić, J.,& Šaćiri, B.. (2018). Podrška žrtvama u izabranim državama Balkana: Komparativna perspektiva. 
Viktimološko društvo Srbije i Prometej., 96.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2882
Nikolić-Ristanović V, Ćopić S, Nikolić J, Šaćiri B. Podrška žrtvama u izabranim državama Balkana: Komparativna perspektiva. 2018;:96.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2882 .
Nikolić-Ristanović, Vesna, Ćopić, Sanja, Nikolić, Jasmina, Šaćiri, Bejan, "Podrška žrtvama u izabranim državama Balkana: Komparativna perspektiva" (2018):96,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2882 .

Zaštita prava migranata u Srbiji: Od humanitarnog zbrinjavanja ka integraciji i socijalnoj inkluziji

Ćopić, Sanja; Ćopić, Slobodan

(Beograd: Institut za kriminološka i sociološka istraživanja, 2018)

TY  - JOUR
AU  - Ćopić, Sanja
AU  - Ćopić, Slobodan
PY  - 2018
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/5087
AB  - U odgovoru na migrantsko-izbegličku krizu, koja je eskalirala 2015.
godine, Srbija, koja se našla na tzv. zapadnobalkanskoj migracionoj
ruti, je, uz pomoć međunarodnih organizacija i domaćih organizacija
civilnog društva, preduzela niz mera kako bi migrantima i izbeglicama
obezbedila humanitarni prihvat i zbrinjavanje, uključujući smeštaj,
zdravstvenu zaštitu, pomoć, podršku i pristup postupku azila. Naučene
lekcije poslužile su za određena unapređenja praktičnih mera i
procedura, kao i za nastavak reformskog procesa na harmonizaciji
zakonskih rešenja o azilu i politici migracija sa pravnim tekovinama
Evropske unije. Ovaj rad ima za cilj da ukaže na to u kojoj meri su
odgovori institucija u pogledu zaštite prava migranata u skladu sa
međunarodnim standardima, sa kojim izazovima su institucije u Srbiji
suočene i koji bi bili pravci daljeg rada na obezbeđivanju integracije i
socijalne inkluzije migranata, odnosno izbeglica koji ostaju u Srbiji.
Rad je zasnovan na triangulaciji podataka prikupljenih kvalitativnom
analizom međunarodnog i nacionalnog normativnog okvira
relevantnog za zaštitu prava izbeglica i migranata i analitičkih
dokumenata državnih institucija i organizacija civilnog društva o
poštovanju prava izbeglica i migranata u Srbiji. U radu se polazi od
pregleda međunarodnih standarda za zaštitu prava migranata. Sledi
prikaz pojedinih mera i aktivnosti institucija usmerenih na humanitarno zbrinjavanje migranata, s jedne, i njihovu integraciju i socijalnu inkluziju, sa druge strane, i analiza zakonodavnog okvira. U
zaključnom delu je ukazano na neke od izazova sa kojima se institucije
suočavaju, kao i na moguće korake za dalji rad na integraciji i
socijalnoj inkluziji izbeglica i migranata.
AB  - Ministry of Interior of the Republic of Serbia, Border Police
Directorate Serbia faced the increase in irregular migration
particularly during 2015, when it found itself in the so-called Western
Balkan migration route. The state, with the assistance of international
organizations and local civil society organizations, has taken a number
of measures to provide migrants and refugees with humanitarian
assistance, including accommodation, health care, assistance and
support, and access to the asylum procedure. The lessons learnt have
served to make certain improvements in practice, as well as a basis for
further reforms of the normative framework relevant for the asylum
system and migration policy. This paper aims to illustrate the extent to
which the institutions' responses to the protection of the rights of
migrants are in line with international standards, which challenges
institutions in Serbia face with and what would be direction for further
work on ensuring integration and social inclusion of refugees. The
article is based on triangulation of data collected by qualitative
analysis of the international and national legal framework relevant for
the protection of the rights of refugees and migrants and analytical
documents of state institutions, independent afencies and civil society
organizations on the level of respect of the rights of refugees and
migrants in Serbia. The paper starts with a brief overview of
international standards for the protection of migrants' rights. This is
followed by the review of some measures and activities of institutions
aimed at humanitarian care of migrants in Serbia, on the one hand,
and their integration and social inclusion, on the other, and the
analysis of the normative framework in the field of asylum. The
concluding part brings some challenges faced by the institutions and
possible steps for more adequate and efficient integration and social
inclusion of refugees and migrants.
PB  - Beograd: Institut za kriminološka i sociološka istraživanja
T2  - Zbornik Instituta za kriminološka i sociološka istraživanja
T1  - Zaštita prava migranata u Srbiji: Od humanitarnog zbrinjavanja ka integraciji i socijalnoj inkluziji
T1  - Protection of migrants' rights in Serbia: from humanitarian protection to integration and social inclusion
EP  - 27
IS  - 2
SP  - 7
VL  - 37
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5087
ER  - 
@article{
author = "Ćopić, Sanja and Ćopić, Slobodan",
year = "2018",
abstract = "U odgovoru na migrantsko-izbegličku krizu, koja je eskalirala 2015.
godine, Srbija, koja se našla na tzv. zapadnobalkanskoj migracionoj
ruti, je, uz pomoć međunarodnih organizacija i domaćih organizacija
civilnog društva, preduzela niz mera kako bi migrantima i izbeglicama
obezbedila humanitarni prihvat i zbrinjavanje, uključujući smeštaj,
zdravstvenu zaštitu, pomoć, podršku i pristup postupku azila. Naučene
lekcije poslužile su za određena unapređenja praktičnih mera i
procedura, kao i za nastavak reformskog procesa na harmonizaciji
zakonskih rešenja o azilu i politici migracija sa pravnim tekovinama
Evropske unije. Ovaj rad ima za cilj da ukaže na to u kojoj meri su
odgovori institucija u pogledu zaštite prava migranata u skladu sa
međunarodnim standardima, sa kojim izazovima su institucije u Srbiji
suočene i koji bi bili pravci daljeg rada na obezbeđivanju integracije i
socijalne inkluzije migranata, odnosno izbeglica koji ostaju u Srbiji.
Rad je zasnovan na triangulaciji podataka prikupljenih kvalitativnom
analizom međunarodnog i nacionalnog normativnog okvira
relevantnog za zaštitu prava izbeglica i migranata i analitičkih
dokumenata državnih institucija i organizacija civilnog društva o
poštovanju prava izbeglica i migranata u Srbiji. U radu se polazi od
pregleda međunarodnih standarda za zaštitu prava migranata. Sledi
prikaz pojedinih mera i aktivnosti institucija usmerenih na humanitarno zbrinjavanje migranata, s jedne, i njihovu integraciju i socijalnu inkluziju, sa druge strane, i analiza zakonodavnog okvira. U
zaključnom delu je ukazano na neke od izazova sa kojima se institucije
suočavaju, kao i na moguće korake za dalji rad na integraciji i
socijalnoj inkluziji izbeglica i migranata., Ministry of Interior of the Republic of Serbia, Border Police
Directorate Serbia faced the increase in irregular migration
particularly during 2015, when it found itself in the so-called Western
Balkan migration route. The state, with the assistance of international
organizations and local civil society organizations, has taken a number
of measures to provide migrants and refugees with humanitarian
assistance, including accommodation, health care, assistance and
support, and access to the asylum procedure. The lessons learnt have
served to make certain improvements in practice, as well as a basis for
further reforms of the normative framework relevant for the asylum
system and migration policy. This paper aims to illustrate the extent to
which the institutions' responses to the protection of the rights of
migrants are in line with international standards, which challenges
institutions in Serbia face with and what would be direction for further
work on ensuring integration and social inclusion of refugees. The
article is based on triangulation of data collected by qualitative
analysis of the international and national legal framework relevant for
the protection of the rights of refugees and migrants and analytical
documents of state institutions, independent afencies and civil society
organizations on the level of respect of the rights of refugees and
migrants in Serbia. The paper starts with a brief overview of
international standards for the protection of migrants' rights. This is
followed by the review of some measures and activities of institutions
aimed at humanitarian care of migrants in Serbia, on the one hand,
and their integration and social inclusion, on the other, and the
analysis of the normative framework in the field of asylum. The
concluding part brings some challenges faced by the institutions and
possible steps for more adequate and efficient integration and social
inclusion of refugees and migrants.",
publisher = "Beograd: Institut za kriminološka i sociološka istraživanja",
journal = "Zbornik Instituta za kriminološka i sociološka istraživanja",
title = "Zaštita prava migranata u Srbiji: Od humanitarnog zbrinjavanja ka integraciji i socijalnoj inkluziji, Protection of migrants' rights in Serbia: from humanitarian protection to integration and social inclusion",
pages = "27-7",
number = "2",
volume = "37",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5087"
}
Ćopić, S.,& Ćopić, S.. (2018). Zaštita prava migranata u Srbiji: Od humanitarnog zbrinjavanja ka integraciji i socijalnoj inkluziji. in Zbornik Instituta za kriminološka i sociološka istraživanja
Beograd: Institut za kriminološka i sociološka istraživanja., 37(2), 7-27.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5087
Ćopić S, Ćopić S. Zaštita prava migranata u Srbiji: Od humanitarnog zbrinjavanja ka integraciji i socijalnoj inkluziji. in Zbornik Instituta za kriminološka i sociološka istraživanja. 2018;37(2):7-27.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5087 .
Ćopić, Sanja, Ćopić, Slobodan, "Zaštita prava migranata u Srbiji: Od humanitarnog zbrinjavanja ka integraciji i socijalnoj inkluziji" in Zbornik Instituta za kriminološka i sociološka istraživanja, 37, no. 2 (2018):7-27,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5087 .

Alternativne krivične sankcije i mere za punoletne učinioce krivičnih dela u Srbiji

Ćopić, Sanja

(Beograd: Srpsko udruženje za krivičnopravnu teoriju i praksu i INTERMEX-Beograd, 2018)

TY  - CONF
AU  - Ćopić, Sanja
PY  - 2018
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/5106
AB  - Примена алтернативних кривичних санкција и мера, посебно оних
које се извршавају под окриљем заједнице, један је од могућих начина смањења затворске популације и решавања проблема пренасељености, рационализације поступања и
хуманијег односа према учиниоцима кривичних дела. Истовремено, применом алтернативних санкција и мера омогућава се активније укључивање жртве и заједнице у процес
реинтеграције и социјалне инклузије учинилаца, што је важан предуслов за уздржавање
од криминалног понашања и спречавање поврата. Циљ овог рада је анализа законодавног оквира и примене алтернативних санкција и мера у односу на пунолетне учиниоце
кривичних дела у Србији. За потребе рада, под алтернативним санкцијама и мерама
подразумевају се кривичне санкције и мере које се извршавају под окриљем друштвене
заједнице, које суд изриче након спроведног кривичног поступка, чија је примена заснована на претпоставци да се циљеви кажњавања могу постићи и без казне затвора или
новчане казне, а које укључују контролу, надзор и подршку осуђеном лицу. Сходно томе,
у раду се анализирају рад у јавном интересу, условна осуда са заштитним надзором и
извршење казне затвора у просторијама у којима осуђени станује, са или без електронског надзора. На почетку је дат кратак преглед захтева, стандарда и принципа садржаних у међународним документима релевантним за примену алтернативних санкција.
Потом се анализира законодавни оквир, а онда и примена алтернативних санкција и
мера у пракси, и то на основу података које прикупљају Републички завод за статистику и Савет Европе (SPACE II). У закључном делу се указује на могуће даље кораке у
правцу обезбеђивања шире примене алтернативних санкција и мера у Србији.
AB  - The use of alternative criminal sanctions and measures (community sanctions and
measures) is considered to be one of the possible ways of reducing prison population and
addressing the problem of prison overcrowding, rationalization of the procedure and a more
humane treatment of offenders. At the same time, the use of alternative sanctions and measures allows more active involvement of the victim and the community in the process of reintegration and social inclusion of offenders, which is an important prerequisite for desistance
and prevention of recidivism. The aim of this paper is to analyse normative framework and
application of alternative sanctions and measures for adult offenders of criminal offenses in
Serbia. Community service, suspended sentence with protective supervision and the execution
of imprisonment in the premises where the convicted person resides, with or without electronic monitoring, are analysed. These criminal sanctions and measures are implemented in the
community, they are imposed by the court after the criminal proceedings, and their use is based on the presumption that the purpose of punishment can be achieved without imprisonment or fine. They also include control, supervision and support for the convicted person,
which is the essence of community santions. The paper starts with a brief overview of relevant
international documents that set forth obligations, standards and principles for implementing
alternative sanctions and measures. It proceeds with the analysis of the normative framework,
and then with the analysis of implementation of alternative sanctions and measures in practice
in Serbia, which is based on the available statistical data collected and published by the Statistical Office of the Republic of Serbia and the Council of Europe Annual Penal Statistics SPACE II. In the conclusion, some possible steps for future broader use of alternative sanctions
and measures in Serbia are pointed out.
PB  - Beograd: Srpsko udruženje za krivičnopravnu teoriju i praksu i INTERMEX-Beograd
C3  - Organizacija pravosuđa i efikasnosti sudske zaštite (Evropski standardi i stanje u Srbiji) – Krivičnopravni aspekt
T1  - Alternativne krivične sankcije i mere za punoletne učinioce krivičnih dela u Srbiji
T1  - Alternative criminal sanctions and measures for adult offenders in Serbia
EP  - 230
SP  - 211
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5106
ER  - 
@conference{
author = "Ćopić, Sanja",
year = "2018",
abstract = "Примена алтернативних кривичних санкција и мера, посебно оних
које се извршавају под окриљем заједнице, један је од могућих начина смањења затворске популације и решавања проблема пренасељености, рационализације поступања и
хуманијег односа према учиниоцима кривичних дела. Истовремено, применом алтернативних санкција и мера омогућава се активније укључивање жртве и заједнице у процес
реинтеграције и социјалне инклузије учинилаца, што је важан предуслов за уздржавање
од криминалног понашања и спречавање поврата. Циљ овог рада је анализа законодавног оквира и примене алтернативних санкција и мера у односу на пунолетне учиниоце
кривичних дела у Србији. За потребе рада, под алтернативним санкцијама и мерама
подразумевају се кривичне санкције и мере које се извршавају под окриљем друштвене
заједнице, које суд изриче након спроведног кривичног поступка, чија је примена заснована на претпоставци да се циљеви кажњавања могу постићи и без казне затвора или
новчане казне, а које укључују контролу, надзор и подршку осуђеном лицу. Сходно томе,
у раду се анализирају рад у јавном интересу, условна осуда са заштитним надзором и
извршење казне затвора у просторијама у којима осуђени станује, са или без електронског надзора. На почетку је дат кратак преглед захтева, стандарда и принципа садржаних у међународним документима релевантним за примену алтернативних санкција.
Потом се анализира законодавни оквир, а онда и примена алтернативних санкција и
мера у пракси, и то на основу података које прикупљају Републички завод за статистику и Савет Европе (SPACE II). У закључном делу се указује на могуће даље кораке у
правцу обезбеђивања шире примене алтернативних санкција и мера у Србији., The use of alternative criminal sanctions and measures (community sanctions and
measures) is considered to be one of the possible ways of reducing prison population and
addressing the problem of prison overcrowding, rationalization of the procedure and a more
humane treatment of offenders. At the same time, the use of alternative sanctions and measures allows more active involvement of the victim and the community in the process of reintegration and social inclusion of offenders, which is an important prerequisite for desistance
and prevention of recidivism. The aim of this paper is to analyse normative framework and
application of alternative sanctions and measures for adult offenders of criminal offenses in
Serbia. Community service, suspended sentence with protective supervision and the execution
of imprisonment in the premises where the convicted person resides, with or without electronic monitoring, are analysed. These criminal sanctions and measures are implemented in the
community, they are imposed by the court after the criminal proceedings, and their use is based on the presumption that the purpose of punishment can be achieved without imprisonment or fine. They also include control, supervision and support for the convicted person,
which is the essence of community santions. The paper starts with a brief overview of relevant
international documents that set forth obligations, standards and principles for implementing
alternative sanctions and measures. It proceeds with the analysis of the normative framework,
and then with the analysis of implementation of alternative sanctions and measures in practice
in Serbia, which is based on the available statistical data collected and published by the Statistical Office of the Republic of Serbia and the Council of Europe Annual Penal Statistics SPACE II. In the conclusion, some possible steps for future broader use of alternative sanctions
and measures in Serbia are pointed out.",
publisher = "Beograd: Srpsko udruženje za krivičnopravnu teoriju i praksu i INTERMEX-Beograd",
journal = "Organizacija pravosuđa i efikasnosti sudske zaštite (Evropski standardi i stanje u Srbiji) – Krivičnopravni aspekt",
title = "Alternativne krivične sankcije i mere za punoletne učinioce krivičnih dela u Srbiji, Alternative criminal sanctions and measures for adult offenders in Serbia",
pages = "230-211",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5106"
}
Ćopić, S.. (2018). Alternativne krivične sankcije i mere za punoletne učinioce krivičnih dela u Srbiji. in Organizacija pravosuđa i efikasnosti sudske zaštite (Evropski standardi i stanje u Srbiji) – Krivičnopravni aspekt
Beograd: Srpsko udruženje za krivičnopravnu teoriju i praksu i INTERMEX-Beograd., 211-230.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5106
Ćopić S. Alternativne krivične sankcije i mere za punoletne učinioce krivičnih dela u Srbiji. in Organizacija pravosuđa i efikasnosti sudske zaštite (Evropski standardi i stanje u Srbiji) – Krivičnopravni aspekt. 2018;:211-230.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5106 .
Ćopić, Sanja, "Alternativne krivične sankcije i mere za punoletne učinioce krivičnih dela u Srbiji" in Organizacija pravosuđa i efikasnosti sudske zaštite (Evropski standardi i stanje u Srbiji) – Krivičnopravni aspekt (2018):211-230,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5106 .

Primena restorativnih pristupa u reagovanju na maloletničku delinkvenciju

Ćopić, Sanja

(Beograd: Viktimološko društvo Srbije, 2018)

TY  - CONF
AU  - Ćopić, Sanja
PY  - 2018
UR  - http://www.vds.rs/File/DevetaGKVDS_KnjigaApstrakata.pdf
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/5100
PB  - Beograd: Viktimološko društvo Srbije
C3  - Zbornik apstrakata -Novi i stari oblici viktimizacije: Izazovi za viktimološku teoriju i praksu.
T1  - Primena restorativnih pristupa u reagovanju na maloletničku delinkvenciju
EP  - 52
SP  - 52
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5100
ER  - 
@conference{
author = "Ćopić, Sanja",
year = "2018",
publisher = "Beograd: Viktimološko društvo Srbije",
journal = "Zbornik apstrakata -Novi i stari oblici viktimizacije: Izazovi za viktimološku teoriju i praksu.",
title = "Primena restorativnih pristupa u reagovanju na maloletničku delinkvenciju",
pages = "52-52",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5100"
}
Ćopić, S.. (2018). Primena restorativnih pristupa u reagovanju na maloletničku delinkvenciju. in Zbornik apstrakata -Novi i stari oblici viktimizacije: Izazovi za viktimološku teoriju i praksu.
Beograd: Viktimološko društvo Srbije., 52-52.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5100
Ćopić S. Primena restorativnih pristupa u reagovanju na maloletničku delinkvenciju. in Zbornik apstrakata -Novi i stari oblici viktimizacije: Izazovi za viktimološku teoriju i praksu.. 2018;:52-52.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5100 .
Ćopić, Sanja, "Primena restorativnih pristupa u reagovanju na maloletničku delinkvenciju" in Zbornik apstrakata -Novi i stari oblici viktimizacije: Izazovi za viktimološku teoriju i praksu. (2018):52-52,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5100 .

Development of Victimology and the Victims’ Rights Movement in Serbia

Ćopić, Sanja; Nikolić-Ristanović, Vesna

(European Society of Criminology, 2018)

TY  - CONF
AU  - Ćopić, Sanja
AU  - Nikolić-Ristanović, Vesna
PY  - 2018
UR  - https://www.esc-eurocrim.org/images/esc/files/Abstracts_Sarajevo_2018.pdf
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/5105
AB  - The situation of victims in Serbia has received increasing attention during recent decades, both by researchers and by society
at large. First systematized scientific papers and empirical research in the field of victimology, as well as first initiatives
for improvement of the position of victims in Serbia occurred in 1980s, with feminists having an important role in both.
During 1990s the influence of other factors was added: initiatives of human rights organisations, development of victimology
as an academic discipline, increase of crime, ethnic conflicts on the territory of the former Yugoslavia and related humanitarian
initiatives. Advocacy of civil society contributed to a great extent to the changes of the state’s relationship toward victims’ issues
that occurred only after political changes in 2000. Since 2012, in the context of the EU accession process and harmonization of
Serbian legislation and policy with the EU aquis, more favourable climate for wider social acceptance of a holistic approach to
the rights of all victims and their support and assistance has been created. This paper will present an overview and analysis of
development of victimology and the victims’ rights movement in Serbia, as well as to evaluate it bearing in mind larger context
of development as well as current status of victimology and advocacy for victims’ rights. Victimology and the victims’ rights
movement in Serbia will be presented following the development through four periods.
PB  - European Society of Criminology
C3  - Book of apstracts-18th Annual Conference of the European Society of Criminology Crimes Against Humans and Crimes Against Humanity
T1  - Development of Victimology and the Victims’ Rights Movement in Serbia
EP  - 417
SP  - 417
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5105
ER  - 
@conference{
author = "Ćopić, Sanja and Nikolić-Ristanović, Vesna",
year = "2018",
abstract = "The situation of victims in Serbia has received increasing attention during recent decades, both by researchers and by society
at large. First systematized scientific papers and empirical research in the field of victimology, as well as first initiatives
for improvement of the position of victims in Serbia occurred in 1980s, with feminists having an important role in both.
During 1990s the influence of other factors was added: initiatives of human rights organisations, development of victimology
as an academic discipline, increase of crime, ethnic conflicts on the territory of the former Yugoslavia and related humanitarian
initiatives. Advocacy of civil society contributed to a great extent to the changes of the state’s relationship toward victims’ issues
that occurred only after political changes in 2000. Since 2012, in the context of the EU accession process and harmonization of
Serbian legislation and policy with the EU aquis, more favourable climate for wider social acceptance of a holistic approach to
the rights of all victims and their support and assistance has been created. This paper will present an overview and analysis of
development of victimology and the victims’ rights movement in Serbia, as well as to evaluate it bearing in mind larger context
of development as well as current status of victimology and advocacy for victims’ rights. Victimology and the victims’ rights
movement in Serbia will be presented following the development through four periods.",
publisher = "European Society of Criminology",
journal = "Book of apstracts-18th Annual Conference of the European Society of Criminology Crimes Against Humans and Crimes Against Humanity",
title = "Development of Victimology and the Victims’ Rights Movement in Serbia",
pages = "417-417",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5105"
}
Ćopić, S.,& Nikolić-Ristanović, V.. (2018). Development of Victimology and the Victims’ Rights Movement in Serbia. in Book of apstracts-18th Annual Conference of the European Society of Criminology Crimes Against Humans and Crimes Against Humanity
European Society of Criminology., 417-417.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5105
Ćopić S, Nikolić-Ristanović V. Development of Victimology and the Victims’ Rights Movement in Serbia. in Book of apstracts-18th Annual Conference of the European Society of Criminology Crimes Against Humans and Crimes Against Humanity. 2018;:417-417.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5105 .
Ćopić, Sanja, Nikolić-Ristanović, Vesna, "Development of Victimology and the Victims’ Rights Movement in Serbia" in Book of apstracts-18th Annual Conference of the European Society of Criminology Crimes Against Humans and Crimes Against Humanity (2018):417-417,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5105 .

Razvoj zakonodavnog okvira za zaštitu žena od nasilja u Srbiji

Ćopić, Sanja

(Viktimološko društvo Srbije, 2018)

TY  - CONF
AU  - Ćopić, Sanja
PY  - 2018
UR  - http://www.vds.rs/File/DevetaGKVDS_KnjigaApstrakata.pdf
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/5103
PB  - Viktimološko društvo Srbije
C3  - Zbornik apstrakata -Novi i stari oblici viktimizacije: Izazovi za viktimološku teoriju i praksu
T1  - Razvoj zakonodavnog okvira za zaštitu žena od nasilja u Srbiji
EP  - 18
SP  - 17
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5103
ER  - 
@conference{
author = "Ćopić, Sanja",
year = "2018",
publisher = "Viktimološko društvo Srbije",
journal = "Zbornik apstrakata -Novi i stari oblici viktimizacije: Izazovi za viktimološku teoriju i praksu",
title = "Razvoj zakonodavnog okvira za zaštitu žena od nasilja u Srbiji",
pages = "18-17",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5103"
}
Ćopić, S.. (2018). Razvoj zakonodavnog okvira za zaštitu žena od nasilja u Srbiji. in Zbornik apstrakata -Novi i stari oblici viktimizacije: Izazovi za viktimološku teoriju i praksu
Viktimološko društvo Srbije., 17-18.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5103
Ćopić S. Razvoj zakonodavnog okvira za zaštitu žena od nasilja u Srbiji. in Zbornik apstrakata -Novi i stari oblici viktimizacije: Izazovi za viktimološku teoriju i praksu. 2018;:17-18.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5103 .
Ćopić, Sanja, "Razvoj zakonodavnog okvira za zaštitu žena od nasilja u Srbiji" in Zbornik apstrakata -Novi i stari oblici viktimizacije: Izazovi za viktimološku teoriju i praksu (2018):17-18,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5103 .

Komparativna analiza sistema podrške žrtvama u izabranim državama Balkana

Nikolić-Ristanović, Vesna; Ćopić, Sanja; Nikolić, Jasmina; Šaćiri, Bejan

(Viktimološko društvo Srbije, 2018)

TY  - CONF
AU  - Nikolić-Ristanović, Vesna
AU  - Ćopić, Sanja
AU  - Nikolić, Jasmina
AU  - Šaćiri, Bejan
PY  - 2018
UR  - http://www.vds.rs/File/DevetaGKVDS_KnjigaApstrakata.pdf
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/5102
PB  - Viktimološko društvo Srbije
C3  - Zbornik apstrakata -Novi i stari oblici viktimizacije: Izazovi za viktimološku teoriju i praksu
T1  - Komparativna analiza sistema podrške žrtvama u izabranim državama Balkana
EP  - 23
SP  - 22
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5102
ER  - 
@conference{
author = "Nikolić-Ristanović, Vesna and Ćopić, Sanja and Nikolić, Jasmina and Šaćiri, Bejan",
year = "2018",
publisher = "Viktimološko društvo Srbije",
journal = "Zbornik apstrakata -Novi i stari oblici viktimizacije: Izazovi za viktimološku teoriju i praksu",
title = "Komparativna analiza sistema podrške žrtvama u izabranim državama Balkana",
pages = "23-22",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5102"
}
Nikolić-Ristanović, V., Ćopić, S., Nikolić, J.,& Šaćiri, B.. (2018). Komparativna analiza sistema podrške žrtvama u izabranim državama Balkana. in Zbornik apstrakata -Novi i stari oblici viktimizacije: Izazovi za viktimološku teoriju i praksu
Viktimološko društvo Srbije., 22-23.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5102
Nikolić-Ristanović V, Ćopić S, Nikolić J, Šaćiri B. Komparativna analiza sistema podrške žrtvama u izabranim državama Balkana. in Zbornik apstrakata -Novi i stari oblici viktimizacije: Izazovi za viktimološku teoriju i praksu. 2018;:22-23.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5102 .
Nikolić-Ristanović, Vesna, Ćopić, Sanja, Nikolić, Jasmina, Šaćiri, Bejan, "Komparativna analiza sistema podrške žrtvama u izabranim državama Balkana" in Zbornik apstrakata -Novi i stari oblici viktimizacije: Izazovi za viktimološku teoriju i praksu (2018):22-23,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5102 .