Stevanović, Aleksandar

Link to this page

Authority KeyName Variants
d1654871-25f1-4c3f-b400-c57947fdb1dc
  • Stevanović, Aleksandar (5)
Projects

Author's Bibliography

Povezanost stepena obrazovanja i bolesti malih krvnih sudova mozga

Pavlović, Aleksandra; Stevanović, Aleksandar; Vujičić, Danilo; Pavlović, Viktor; Tomić, Gordana; Mijajlović, Milija; Radojičić, Aleksandra; Zidverc Trajković, Jasna

(Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju (ICF), 2022)

TY  - CONF
AU  - Pavlović, Aleksandra
AU  - Stevanović, Aleksandar
AU  - Vujičić, Danilo
AU  - Pavlović, Viktor
AU  - Tomić, Gordana
AU  - Mijajlović, Milija
AU  - Radojičić, Aleksandra
AU  - Zidverc Trajković, Jasna
PY  - 2022
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/4964
AB  - Bolest malih krvnih sudova mozga (BMKS) je odgovorna za najveći broj možda- nih udara i vaskularno kognitivno oštećenje i obično je posledica klasičnih vaskularnih faktora rizika. Cilj našeg rada je da se u kohorti bolesnika sa BMKS ispita povezanost stepena obrazovanja i kliničke i radiološke sli- ke BMKS. U studiji je analizirano 424 ispitanika, srednje životne dobi od 62 godine, 53% muškog pola, različitog stepena obrazovanja u trajanju od 8 do 20 godina. Pokazana je statistički značajna povezanost stepena obrazovanja sa postojanjem simptoma depresije (p=0,050), ukupnom težinom lezija na MR moz- ga (p=0,029), kao i ukupnim brojem izolovanih lakunarnih ishemija (p=0,032).
Zabeležena je povezanost pola (p=0,055) i lezija u periventrikularnoj regiji (p=0,062) sa stepenom obrazovanja na nivou statističkog trenda. Mehanizmi kojima stepen obrazovanja može uticati na rizik za nastanak vaskular- nih lezija mozga nisu u potpunosti razjašnjenji. Deo ove povezanost se može objasniti nižim socijalno-ekonomskim statusom, povećanom učestalošću vaskularnih bolesti (hipertenzija, dijabetes) i nezdravim navikama (pušenje, visokokalorijska ishrana, sedentarni način života), ali postoje dokazi da je ova korelacija nezavisna od klasičnih vaskularnih faktora rizika. Otkrivanje i rano korigovanje preventibilnih faktora za nastanak vaskularnih lezija mozga od velikog je društvenog značaja, uz potencijal da rane socijalne i eduka- tivne intervencije pozitivno utiču na status cerebralne cirkulacije kasnije u životu.
AB  - Cerebral small vessel disease (CSVD), the most frequent cause of stroke and vascular cognitive impairment, is typically associated with common vascular risk factors. Our paper aims to analyze the correlation between the level of education and clinical and radiological presentation in a cohort of patients with CSVD. A total of 424 patients have been recruited, with a mean age of 62 years, 53% males, with years of education ranging from 8 to 20. We found a statistically
significant correlation between depressive symptoms (p=0.050), total severity of cerebral lesions on MR scans (p=0.029), and the total number of lacunar ischemic lesions (p=0.032). The correlation between sex (p=0.055) and periventricular lesions (p=0.062) with educational status was at the level of the statistical trend. The putative mechanisms of the association between education and the risk for vascular brain lesions were not fully elucidated. Partially, this association can be explained by lower socioeconomic status, increased incidence of vascular diseases (hypertension, diabetes), and unhealthy lifestyle (smoking, poor diet, sedentary lifestyle), however, this association might also be independent of common vascular risk factors. Identification and early management of preventable risk factors for cerebral vascular lesions are of most importance to society, with the potential of early social and educational intervention to positively affect cerebral circulation status later in life.
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju (ICF)
C3  - Zbornik radova - Nacionalni naučni skup " obrazovanje i rehabilitacija odraslih osoba sa smetnjama u razvoju i problemima u ponašanju ", Beograd, Srbija, 21. decembar 2022. godine
T1  - Povezanost stepena obrazovanja i bolesti malih krvnih sudova mozga
T1  - Level of education and cerebral small vessel disease
EP  - 192
SP  - 185
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4964
ER  - 
@conference{
author = "Pavlović, Aleksandra and Stevanović, Aleksandar and Vujičić, Danilo and Pavlović, Viktor and Tomić, Gordana and Mijajlović, Milija and Radojičić, Aleksandra and Zidverc Trajković, Jasna",
year = "2022",
abstract = "Bolest malih krvnih sudova mozga (BMKS) je odgovorna za najveći broj možda- nih udara i vaskularno kognitivno oštećenje i obično je posledica klasičnih vaskularnih faktora rizika. Cilj našeg rada je da se u kohorti bolesnika sa BMKS ispita povezanost stepena obrazovanja i kliničke i radiološke sli- ke BMKS. U studiji je analizirano 424 ispitanika, srednje životne dobi od 62 godine, 53% muškog pola, različitog stepena obrazovanja u trajanju od 8 do 20 godina. Pokazana je statistički značajna povezanost stepena obrazovanja sa postojanjem simptoma depresije (p=0,050), ukupnom težinom lezija na MR moz- ga (p=0,029), kao i ukupnim brojem izolovanih lakunarnih ishemija (p=0,032).
Zabeležena je povezanost pola (p=0,055) i lezija u periventrikularnoj regiji (p=0,062) sa stepenom obrazovanja na nivou statističkog trenda. Mehanizmi kojima stepen obrazovanja može uticati na rizik za nastanak vaskular- nih lezija mozga nisu u potpunosti razjašnjenji. Deo ove povezanost se može objasniti nižim socijalno-ekonomskim statusom, povećanom učestalošću vaskularnih bolesti (hipertenzija, dijabetes) i nezdravim navikama (pušenje, visokokalorijska ishrana, sedentarni način života), ali postoje dokazi da je ova korelacija nezavisna od klasičnih vaskularnih faktora rizika. Otkrivanje i rano korigovanje preventibilnih faktora za nastanak vaskularnih lezija mozga od velikog je društvenog značaja, uz potencijal da rane socijalne i eduka- tivne intervencije pozitivno utiču na status cerebralne cirkulacije kasnije u životu., Cerebral small vessel disease (CSVD), the most frequent cause of stroke and vascular cognitive impairment, is typically associated with common vascular risk factors. Our paper aims to analyze the correlation between the level of education and clinical and radiological presentation in a cohort of patients with CSVD. A total of 424 patients have been recruited, with a mean age of 62 years, 53% males, with years of education ranging from 8 to 20. We found a statistically
significant correlation between depressive symptoms (p=0.050), total severity of cerebral lesions on MR scans (p=0.029), and the total number of lacunar ischemic lesions (p=0.032). The correlation between sex (p=0.055) and periventricular lesions (p=0.062) with educational status was at the level of the statistical trend. The putative mechanisms of the association between education and the risk for vascular brain lesions were not fully elucidated. Partially, this association can be explained by lower socioeconomic status, increased incidence of vascular diseases (hypertension, diabetes), and unhealthy lifestyle (smoking, poor diet, sedentary lifestyle), however, this association might also be independent of common vascular risk factors. Identification and early management of preventable risk factors for cerebral vascular lesions are of most importance to society, with the potential of early social and educational intervention to positively affect cerebral circulation status later in life.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju (ICF)",
journal = "Zbornik radova - Nacionalni naučni skup " obrazovanje i rehabilitacija odraslih osoba sa smetnjama u razvoju i problemima u ponašanju ", Beograd, Srbija, 21. decembar 2022. godine",
title = "Povezanost stepena obrazovanja i bolesti malih krvnih sudova mozga, Level of education and cerebral small vessel disease",
pages = "192-185",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4964"
}
Pavlović, A., Stevanović, A., Vujičić, D., Pavlović, V., Tomić, G., Mijajlović, M., Radojičić, A.,& Zidverc Trajković, J.. (2022). Povezanost stepena obrazovanja i bolesti malih krvnih sudova mozga. in Zbornik radova - Nacionalni naučni skup " obrazovanje i rehabilitacija odraslih osoba sa smetnjama u razvoju i problemima u ponašanju ", Beograd, Srbija, 21. decembar 2022. godine
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju (ICF)., 185-192.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4964
Pavlović A, Stevanović A, Vujičić D, Pavlović V, Tomić G, Mijajlović M, Radojičić A, Zidverc Trajković J. Povezanost stepena obrazovanja i bolesti malih krvnih sudova mozga. in Zbornik radova - Nacionalni naučni skup " obrazovanje i rehabilitacija odraslih osoba sa smetnjama u razvoju i problemima u ponašanju ", Beograd, Srbija, 21. decembar 2022. godine. 2022;:185-192.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4964 .
Pavlović, Aleksandra, Stevanović, Aleksandar, Vujičić, Danilo, Pavlović, Viktor, Tomić, Gordana, Mijajlović, Milija, Radojičić, Aleksandra, Zidverc Trajković, Jasna, "Povezanost stepena obrazovanja i bolesti malih krvnih sudova mozga" in Zbornik radova - Nacionalni naučni skup " obrazovanje i rehabilitacija odraslih osoba sa smetnjama u razvoju i problemima u ponašanju ", Beograd, Srbija, 21. decembar 2022. godine (2022):185-192,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4964 .

Neurokognitivni sindrom „dugog covid-a”: pregled literature

Pavlović, Aleksandra; Milenković, Marija; Stevanović, Aleksandar; Pavlović, Dragan

(Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju / University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation, 2021)

TY  - CONF
AU  - Pavlović, Aleksandra
AU  - Milenković, Marija
AU  - Stevanović, Aleksandar
AU  - Pavlović, Dragan
PY  - 2021
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3689
AB  - Uvod: Iako je SARS-CoV-2 respiratorna infekcija, virus je neurotropan i 40% bolesnika ima neurološke manifestacije. Česta pojava slučajeva sa produženim smetnjama posle COVID-19 nametnula je uvođenje sindroma „dugog COVID-a”, koji označava set različitih simptoma koji perzistiraju minimum četiri nedelje nakon akutne infekcije. Jedna od vodećih manifestacija je kognitivni pad.
Cilj: Analiza učestalosti i neuropsihološkog profila kognitivnog pada u „dugom COVID-u”.
Metod: Pregled literature.
Rezultati: Među CNS posledicama „dugog COVID-a” najčešće se registruju kognitivni pad, glavobolja, izmene sna i vrtoglavica. Kognitivne izmene bolesnici opisuju kao doživljaj postojanja „magle u glavi”, a podrazumeva pad koncentracije ili smetnje kratkoročnog pamćenja, koji može da utiče na povratak uobičajenom socijalnom i profesionalnom funkcionisanju. Neurokognitivne komplikacije akutne SARS-CoV-2 infekcije se opisuju naročito kod kritično obolelih i respiratorno ugroženih bolesnika i porede sa sličnim sindromima posle sepse ili boravka u jedinicama intenzivnog lečenja („post-ICU syndrome“). Međutim, bar 20% bolesnika sa blagim formama COVID-19 koje nisu zahtevale hospitalizaciju takođe ima produžene kognitivne smetnje. Fenomeni u sklopu „brain fog“ slični su onima kod osoba sa sindromom hroničnog umora. Infekcija SARS-Cov-2 virusom bilo kog stepena težine povećava rizik za nastanak kognitivnog pada. Do sada nije istražen uticaj kognitivnog pada nakon COVID-19 na kvalitet života i aktivnosti svakodnevnog življenja, kao i uticaj psiholoških i socijalnih aspekata pandemije na kogniciju. Mogući mehanizmi kognitivne disfukcije su: direktna infekcija CNS-a, udaljeni efekti sistemske infekcije („citokinska oluja” i dr.), vaskularno oštećenje mozga, neuroinflamacija, autoimuni odgovor protiv CNS-a, hipometabolizam limbičkog sistema i orbitofrontalnog korteksa, kao i neurodegeneracija slična onoj u Alchajmerovoj bolesti, pri čemu je moguće da se neki od ovih mehanizama prepliću.
Zaključak: Kognitive manifestacije „dugog COVID-a” nisu retke i značajno utiču na povratak u uobičajeni lični i profesionalni milje preživelih. Neophodno je dugoročno praćenje ovih bolesnika i sagledavanje različitih etioloških i terapijskih aspekata kognitivnih izmena u okviru „dugog COVID-a”.
AB  - Introduction: Although SARS-CoV-2 is a respiratory infection, the virus is neurotropic and neurological manifestations are seen in 40% patients. Recognition of prolonged post-COVID symptoms led to the introduction of the term “long COVID syndrome”, referring to a set of various symptoms persisting for a minimum of four weeks after acute infection. One of the main manifestations is cognitive decline.
Aim: Analysis of incidence and neuropsychological profile of cognitive decline in “long COVID” syndrome.
Method: Literature review.
Results: Most frequent CNS manifestations of “long COVID” include cognitive decline, headache, sleep disturbance, and dizziness. Cognitive changes are reported as “brain fog” and correspond to a decline in attention and short-term memory, impacting return to premorbid social and professional activities. Acute SARS-CoV-2 neurocognitive complications are seen particularly in critically ill and respiratory insufficient patients, comparable to the similar phenomenon of post-sepsis and intensive care unit treatment (“post-ICU syndrome”). However, 20% of patients with mild COVID-19, not requiring hospitalization, also reported prolonged cognitive complaints, resembling those in patients with chronic fatigue syndrome. SARS-Cov-2 infection of any severity increases the risk for cognitive decline. The impact of post-COVID cognitive decline on the quality of life and activities of daily living as well as the influence of psychological and social aspects of the pandemic on cognition remain to be investigated. Potential mechanisms of cognitive dysfunction are direct CNS infection, remote effects of systemic infection (“cytokine storm” etc.), vascular brain damage, neuroinflammation, autoimmune response directed to the CNS components, hypometabolism in the limbic and orbitofrontal cortex, as well as neurodegeneration comparable to those in Alzheimer’s disease. Several different mechanisms may also be intertwined.
Conclusion: Cognitive manifestations of “long COVID” are not rare and have a significant influence on personal and professional activities of the survivors. Long-term follow-up and analysis of various etiological and therapeutic aspects of cognitive changes within “long-COVID” are needed.
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju / University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation
C3  - Zbornik rezimea – 11. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 29–30.10.2021
T1  - Neurokognitivni sindrom „dugog covid-a”: pregled literature
T1  - Neurocognitive syndrome of “long covid”: literature review
EP  - 90
SP  - 89
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3689
ER  - 
@conference{
author = "Pavlović, Aleksandra and Milenković, Marija and Stevanović, Aleksandar and Pavlović, Dragan",
year = "2021",
abstract = "Uvod: Iako je SARS-CoV-2 respiratorna infekcija, virus je neurotropan i 40% bolesnika ima neurološke manifestacije. Česta pojava slučajeva sa produženim smetnjama posle COVID-19 nametnula je uvođenje sindroma „dugog COVID-a”, koji označava set različitih simptoma koji perzistiraju minimum četiri nedelje nakon akutne infekcije. Jedna od vodećih manifestacija je kognitivni pad.
Cilj: Analiza učestalosti i neuropsihološkog profila kognitivnog pada u „dugom COVID-u”.
Metod: Pregled literature.
Rezultati: Među CNS posledicama „dugog COVID-a” najčešće se registruju kognitivni pad, glavobolja, izmene sna i vrtoglavica. Kognitivne izmene bolesnici opisuju kao doživljaj postojanja „magle u glavi”, a podrazumeva pad koncentracije ili smetnje kratkoročnog pamćenja, koji može da utiče na povratak uobičajenom socijalnom i profesionalnom funkcionisanju. Neurokognitivne komplikacije akutne SARS-CoV-2 infekcije se opisuju naročito kod kritično obolelih i respiratorno ugroženih bolesnika i porede sa sličnim sindromima posle sepse ili boravka u jedinicama intenzivnog lečenja („post-ICU syndrome“). Međutim, bar 20% bolesnika sa blagim formama COVID-19 koje nisu zahtevale hospitalizaciju takođe ima produžene kognitivne smetnje. Fenomeni u sklopu „brain fog“ slični su onima kod osoba sa sindromom hroničnog umora. Infekcija SARS-Cov-2 virusom bilo kog stepena težine povećava rizik za nastanak kognitivnog pada. Do sada nije istražen uticaj kognitivnog pada nakon COVID-19 na kvalitet života i aktivnosti svakodnevnog življenja, kao i uticaj psiholoških i socijalnih aspekata pandemije na kogniciju. Mogući mehanizmi kognitivne disfukcije su: direktna infekcija CNS-a, udaljeni efekti sistemske infekcije („citokinska oluja” i dr.), vaskularno oštećenje mozga, neuroinflamacija, autoimuni odgovor protiv CNS-a, hipometabolizam limbičkog sistema i orbitofrontalnog korteksa, kao i neurodegeneracija slična onoj u Alchajmerovoj bolesti, pri čemu je moguće da se neki od ovih mehanizama prepliću.
Zaključak: Kognitive manifestacije „dugog COVID-a” nisu retke i značajno utiču na povratak u uobičajeni lični i profesionalni milje preživelih. Neophodno je dugoročno praćenje ovih bolesnika i sagledavanje različitih etioloških i terapijskih aspekata kognitivnih izmena u okviru „dugog COVID-a”., Introduction: Although SARS-CoV-2 is a respiratory infection, the virus is neurotropic and neurological manifestations are seen in 40% patients. Recognition of prolonged post-COVID symptoms led to the introduction of the term “long COVID syndrome”, referring to a set of various symptoms persisting for a minimum of four weeks after acute infection. One of the main manifestations is cognitive decline.
Aim: Analysis of incidence and neuropsychological profile of cognitive decline in “long COVID” syndrome.
Method: Literature review.
Results: Most frequent CNS manifestations of “long COVID” include cognitive decline, headache, sleep disturbance, and dizziness. Cognitive changes are reported as “brain fog” and correspond to a decline in attention and short-term memory, impacting return to premorbid social and professional activities. Acute SARS-CoV-2 neurocognitive complications are seen particularly in critically ill and respiratory insufficient patients, comparable to the similar phenomenon of post-sepsis and intensive care unit treatment (“post-ICU syndrome”). However, 20% of patients with mild COVID-19, not requiring hospitalization, also reported prolonged cognitive complaints, resembling those in patients with chronic fatigue syndrome. SARS-Cov-2 infection of any severity increases the risk for cognitive decline. The impact of post-COVID cognitive decline on the quality of life and activities of daily living as well as the influence of psychological and social aspects of the pandemic on cognition remain to be investigated. Potential mechanisms of cognitive dysfunction are direct CNS infection, remote effects of systemic infection (“cytokine storm” etc.), vascular brain damage, neuroinflammation, autoimmune response directed to the CNS components, hypometabolism in the limbic and orbitofrontal cortex, as well as neurodegeneration comparable to those in Alzheimer’s disease. Several different mechanisms may also be intertwined.
Conclusion: Cognitive manifestations of “long COVID” are not rare and have a significant influence on personal and professional activities of the survivors. Long-term follow-up and analysis of various etiological and therapeutic aspects of cognitive changes within “long-COVID” are needed.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju / University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation",
journal = "Zbornik rezimea – 11. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 29–30.10.2021",
title = "Neurokognitivni sindrom „dugog covid-a”: pregled literature, Neurocognitive syndrome of “long covid”: literature review",
pages = "90-89",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3689"
}
Pavlović, A., Milenković, M., Stevanović, A.,& Pavlović, D.. (2021). Neurokognitivni sindrom „dugog covid-a”: pregled literature. in Zbornik rezimea – 11. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 29–30.10.2021
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju / University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation., 89-90.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3689
Pavlović A, Milenković M, Stevanović A, Pavlović D. Neurokognitivni sindrom „dugog covid-a”: pregled literature. in Zbornik rezimea – 11. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 29–30.10.2021. 2021;:89-90.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3689 .
Pavlović, Aleksandra, Milenković, Marija, Stevanović, Aleksandar, Pavlović, Dragan, "Neurokognitivni sindrom „dugog covid-a”: pregled literature" in Zbornik rezimea – 11. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 29–30.10.2021 (2021):89-90,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3689 .

Neurokognitivni sindrom „dugog covid-a”: pregled literature

Pavlović, Aleksandra; Milenković, Marija; Stevanović, Aleksandar; Pavlović, Dragan

(Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju / University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation, 2021)

TY  - CONF
AU  - Pavlović, Aleksandra
AU  - Milenković, Marija
AU  - Stevanović, Aleksandar
AU  - Pavlović, Dragan
PY  - 2021
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3776
AB  - Uvod: Iako je SARS-CoV-2 respiratorna infekcija, virus je neurotropan i 40% bolesnika ima neurološke manifestacije. Česta pojava slučajeva sa produženim smetnjama posle COVID-19 nametnula je uvođenje sindroma „dugog COVID-a“, koji označava set različitih simptoma koji perzistiraju minimum četiri nedelje nakon akutne infekcije. Jedna od vodećih manifestacija je kognitivni pad.
Cilj: Analiza učestalosti i neuropsihološkog profila kognitivnog pada u „dugom COVID-u“.
Metod: Pregled literature.
Rezultati: Među CNS posledicama „dugog COVID-a“ najčešće se registruju ko- gnitivni pad, glavobolja, izmene sna i vrtoglavica. Kognitivne izmene bolesnici opisuju kao doživljaj postojanja „magle u glavi“, a podrazumeva pad koncen- tracije ili smetnje kratkoročnog pamćenja, koji može da utiče na povratak uo- bičajenom socijalnom i profesionalnom funkcionisanju. Neurokognitivne kom- plikacije akutne SARS-CoV-2 infekcije se opisuju naročito kod kritično obolelih i respiratorno ugroženih bolesnika i porede sa sličnim sindromima posle sepse ili boravka u jedinicama intenzivnog lečenja (“post-ICU syndrome“). Međutim, bar 20% bolesnika sa blagim formama COVID-19 koje nisu zahtevale hospita- lizaciju takođe ima produžene kognitivne smetnje. Fenomeni u sklopu „bra- in fog“ slični su onima kod osoba sa sindromom hroničnog umora. Infekcija SARS-Cov-2 virusom bilo kog stepena težine povećava rizik za nastanak kogni- tivnog pada. Do sada nije istražen uticaj kognitivnog pada nakon COVID-19 na kvalitet života i aktivnosti svakodnevnog življenja, kao i uticaj psiholoških i so- cijalnih aspekata pandemije na kogniciju. Mogući mehanizmi kognitivne dis- fukcije su: direktna infekcija CNS-a, udaljeni efekti sistemske infekcije („cito- kinska oluja“ i dr.), vaskularno oštećenje mozga, neuroinflamacija, autoimuni odgovor protiv CNS-a, hipometabolizam limbičkog sistema i orbitofrontalnog korteksa, kao i neurodegeneracija slična onoj u Alchajmerovoj bolesti, pri čemu je moguće da se neki od ovih mehanizama prepliću.
Zaključak: Kognitive manifestacije „dugog COVID-a“ nisu retke i značajno uti- ču na povratak u uobičajeni lični i profesionalni milje preživelih. Neophodno je dugoročno praćenje ovih bolesnika i sagledavanje različitih etioloških i terapij- skih aspekata kognitivnih izmena u okviru „dugog COVID-a”.
AB  - Introduction: Although SARS-CoV-2 is a respiratory infection, the virus is neurotropic and neurological manifestations are seen in 40% patients. Recognition of prolonged post- COVID symptoms led to the introduction of the term “long COVID syndrome”, referring to a set of various symptoms persisting for a minimum of four weeks after acute infection. One of the main manifestations is cognitive decline.
Aim: Analysis of incidence and neuropsychological profile of cognitive decline in “long COVID” syndrome.
Method: Literature review.
Results: Most frequent CNS manifestations of “long COVID” include cognitive decline, headache, sleep disturbance, and dizziness. Cognitive changes are reported as “brain fog” and correspond to a decline in attention and short-term memory, impacting return to premorbid social and professional activities. Acute SARS-CoV-2 neurocognitive complications are seen particularly in critically ill and respiratory insufficient patients, comparable to the similar phenomenon of post-sepsis and intensive care unit treatment (“post-ICU syndrome”).
However, 20% of patients with mild COVID-19, not requiring hospitalization, also reported prolonged cognitive complaints, resembling those in patients with chronic fatigue syndrome.
SARS-Cov-2 infection of any severity increases the risk for cognitive decline. The impact of post-COVID cognitive decline on the quality of life and activities of daily living as well as the influence of psychological and social aspects of the pandemic on cognition remain to be investigated. Potential mechanisms of cognitive dysfunction are direct CNS infection, remote effects of systemic infection (“cytokine storm” etc.), vascular brain damage, neuroinflammation, autoimmune response directed to the CNS components, hypometabolism in the limbic and orbitofrontal cortex, as well as neurodegeneration comparable to those in Alzheimer’s disease. Several different mechanisms may also be intertwined.
Conclusion: Cognitive manifestations of “long COVID” are not rare and have a significant influence on personal and professional activities of the survivors. Long-term follow-up and analysis of various etiological and therapeutic aspects of cognitive changes within “long-COVID” are needed.
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju / University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation
C3  - Zbornik radova - 11. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 29–30.10.2021.
T1  - Neurokognitivni sindrom „dugog covid-a”: pregled literature
T1  - Neurocognitive syndrome of “long covid”: literature review
EP  - 239
SP  - 231
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3776
ER  - 
@conference{
author = "Pavlović, Aleksandra and Milenković, Marija and Stevanović, Aleksandar and Pavlović, Dragan",
year = "2021",
abstract = "Uvod: Iako je SARS-CoV-2 respiratorna infekcija, virus je neurotropan i 40% bolesnika ima neurološke manifestacije. Česta pojava slučajeva sa produženim smetnjama posle COVID-19 nametnula je uvođenje sindroma „dugog COVID-a“, koji označava set različitih simptoma koji perzistiraju minimum četiri nedelje nakon akutne infekcije. Jedna od vodećih manifestacija je kognitivni pad.
Cilj: Analiza učestalosti i neuropsihološkog profila kognitivnog pada u „dugom COVID-u“.
Metod: Pregled literature.
Rezultati: Među CNS posledicama „dugog COVID-a“ najčešće se registruju ko- gnitivni pad, glavobolja, izmene sna i vrtoglavica. Kognitivne izmene bolesnici opisuju kao doživljaj postojanja „magle u glavi“, a podrazumeva pad koncen- tracije ili smetnje kratkoročnog pamćenja, koji može da utiče na povratak uo- bičajenom socijalnom i profesionalnom funkcionisanju. Neurokognitivne kom- plikacije akutne SARS-CoV-2 infekcije se opisuju naročito kod kritično obolelih i respiratorno ugroženih bolesnika i porede sa sličnim sindromima posle sepse ili boravka u jedinicama intenzivnog lečenja (“post-ICU syndrome“). Međutim, bar 20% bolesnika sa blagim formama COVID-19 koje nisu zahtevale hospita- lizaciju takođe ima produžene kognitivne smetnje. Fenomeni u sklopu „bra- in fog“ slični su onima kod osoba sa sindromom hroničnog umora. Infekcija SARS-Cov-2 virusom bilo kog stepena težine povećava rizik za nastanak kogni- tivnog pada. Do sada nije istražen uticaj kognitivnog pada nakon COVID-19 na kvalitet života i aktivnosti svakodnevnog življenja, kao i uticaj psiholoških i so- cijalnih aspekata pandemije na kogniciju. Mogući mehanizmi kognitivne dis- fukcije su: direktna infekcija CNS-a, udaljeni efekti sistemske infekcije („cito- kinska oluja“ i dr.), vaskularno oštećenje mozga, neuroinflamacija, autoimuni odgovor protiv CNS-a, hipometabolizam limbičkog sistema i orbitofrontalnog korteksa, kao i neurodegeneracija slična onoj u Alchajmerovoj bolesti, pri čemu je moguće da se neki od ovih mehanizama prepliću.
Zaključak: Kognitive manifestacije „dugog COVID-a“ nisu retke i značajno uti- ču na povratak u uobičajeni lični i profesionalni milje preživelih. Neophodno je dugoročno praćenje ovih bolesnika i sagledavanje različitih etioloških i terapij- skih aspekata kognitivnih izmena u okviru „dugog COVID-a”., Introduction: Although SARS-CoV-2 is a respiratory infection, the virus is neurotropic and neurological manifestations are seen in 40% patients. Recognition of prolonged post- COVID symptoms led to the introduction of the term “long COVID syndrome”, referring to a set of various symptoms persisting for a minimum of four weeks after acute infection. One of the main manifestations is cognitive decline.
Aim: Analysis of incidence and neuropsychological profile of cognitive decline in “long COVID” syndrome.
Method: Literature review.
Results: Most frequent CNS manifestations of “long COVID” include cognitive decline, headache, sleep disturbance, and dizziness. Cognitive changes are reported as “brain fog” and correspond to a decline in attention and short-term memory, impacting return to premorbid social and professional activities. Acute SARS-CoV-2 neurocognitive complications are seen particularly in critically ill and respiratory insufficient patients, comparable to the similar phenomenon of post-sepsis and intensive care unit treatment (“post-ICU syndrome”).
However, 20% of patients with mild COVID-19, not requiring hospitalization, also reported prolonged cognitive complaints, resembling those in patients with chronic fatigue syndrome.
SARS-Cov-2 infection of any severity increases the risk for cognitive decline. The impact of post-COVID cognitive decline on the quality of life and activities of daily living as well as the influence of psychological and social aspects of the pandemic on cognition remain to be investigated. Potential mechanisms of cognitive dysfunction are direct CNS infection, remote effects of systemic infection (“cytokine storm” etc.), vascular brain damage, neuroinflammation, autoimmune response directed to the CNS components, hypometabolism in the limbic and orbitofrontal cortex, as well as neurodegeneration comparable to those in Alzheimer’s disease. Several different mechanisms may also be intertwined.
Conclusion: Cognitive manifestations of “long COVID” are not rare and have a significant influence on personal and professional activities of the survivors. Long-term follow-up and analysis of various etiological and therapeutic aspects of cognitive changes within “long-COVID” are needed.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju / University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation",
journal = "Zbornik radova - 11. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 29–30.10.2021.",
title = "Neurokognitivni sindrom „dugog covid-a”: pregled literature, Neurocognitive syndrome of “long covid”: literature review",
pages = "239-231",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3776"
}
Pavlović, A., Milenković, M., Stevanović, A.,& Pavlović, D.. (2021). Neurokognitivni sindrom „dugog covid-a”: pregled literature. in Zbornik radova - 11. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 29–30.10.2021.
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju / University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation., 231-239.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3776
Pavlović A, Milenković M, Stevanović A, Pavlović D. Neurokognitivni sindrom „dugog covid-a”: pregled literature. in Zbornik radova - 11. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 29–30.10.2021.. 2021;:231-239.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3776 .
Pavlović, Aleksandra, Milenković, Marija, Stevanović, Aleksandar, Pavlović, Dragan, "Neurokognitivni sindrom „dugog covid-a”: pregled literature" in Zbornik radova - 11. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 29–30.10.2021. (2021):231-239,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3776 .

Affective status in cerebral small vessel disease

Stevanović, Aleksandar; Stefanović, Anja; Stojanovski, Nataša; Tomić, Gordana; Zidverc-Trajković, Jasna; Pavlović, Aleksandra

(Society of Physicians of Vojvodina of the Medical Society of Serbia, 2019)

TY  - JOUR
AU  - Stevanović, Aleksandar
AU  - Stefanović, Anja
AU  - Stojanovski, Nataša
AU  - Tomić, Gordana
AU  - Zidverc-Trajković, Jasna
AU  - Pavlović, Aleksandra
PY  - 2019
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/5026
AB  - Introduction. Cerebral small vessel disease is a neurological con-
dition characterized by motor, cognitive and affective disorders,

often found on brain magnetic resonance imaging scans in patients
with vascular risk factors. Affective disorders may have a major
impact on patients’ quality of life, although they are often ignored
as an entity in cerebrovascular pathology. Material and Methods.
This prospective study included 80 patients with the diagnosis of
cerebral small vessel disease admitted at the Clinic of Neurology,
Clinical Center of Serbia in the period from January 1, 2017 to
January 1, 2019. Baseline demographic data and brain magnetic

resonance findings were obtained along with the results of cogni-
tive function and affective status tests. Data were analyzed using

standard statistical tests. Results. Standard screening tests revealed
that 51.25% and 33.75% of our patients with cerebral small vessel

disease suffer from apathy and depression, respectively. A sig-
nificant correlation was found between the severity of white mat-
ter changes on magnetic resonance scans and apathy (p = 0.0092).

Additionally, white matter changes were also significantly associ-
ated with depression (p = 0.021). Conclusion. Affective disorders

are not uncommon in cerebral small vessel disease and apathy was

the leading phenomenon among our patients. Since a strong cor-
relation was detected between affective disorders and severity of

vascular changes on magnetic resonance scans, we may conclude
that both apathy and depression are key features of an underlying
brain injury, rather than just comorbidity.
AB  - Uvod. Bolest malih krvnih sudova mozga je neurološko stanje za
koje su karakteristični motorni, kognitivni i afektivni poremećaji i

koje se često dijagnostikuje na snimcima mozga magnetnom rezo-
nancijom kod pacijenata sa vaskularnim faktorima rizika. Promene

u afektivnom statusu imaju veliki uticaj na kvalitet života pacijena-
ta iako su neretko bile zanemaren fenomen u cerebrovaskularnoj

patologiji. Materijal i metode. U prospektivnoj studiji obuhvaćeno
je 80 pacijenata sa dijagnozom bolest malih krvnih sudova mozga

lečenih i ispitivanih na Klinici za neurologiju Kliničkog centra Sr-
bije, u periodu od 1. januara 2017. godine do 1. januara 2019. godine.

Analizirani su osnovni demografski podaci, nalaz na magnetnoj

rezonanciji mozga i rezultati testova kognitivnih funkcija i afektiv-
nog statusa, upotrebom standardnih statističkih metoda. Rezultati.

Rezultati testova za apatiju i depresiju ukazali su da je 51,25% bo-
lesnika sa ovom bolešću pokazivalo prisustvo apatije, a 33,75%

prisustvo depresivnog poremećaja. Dokazana je statistički značajna

povezanost između težine lezija bele mase mozga na magnetnore-
zonantnim snimcima mozga i apatije (p = 0,0092), odnosno težine

lezija bele mase i depresije (p = 0,021). Zaključak. Izmene afektiv-
nog statusa nisu retka manifestacija cerebralne bolesti malih krvnih

sudova mozga, a najčešći fenomen u našoj grupi bolesnika bila je

apatija. Budući da je detektovana značajna povezanost između afek-
tivnih poremaćaja i težine vaskularnih lezija na magnetno-rezonan-
tnim snimcima mozga, smatramo da su apatija i depresivnost najpre

deo kliničke slike ove bolesti a ne jedan od komorbiditeta.
PB  - Society of Physicians of Vojvodina of the Medical Society of Serbia
T2  - Medicinski pregled
T1  - Affective status in cerebral small vessel disease
T1  - Afektivni status kod bolesti malih krvnih sudova mozga
EP  - 285
IS  - 9-10
SP  - 280
VL  - 72
DO  - 10.2298/MPNS1910280S
ER  - 
@article{
author = "Stevanović, Aleksandar and Stefanović, Anja and Stojanovski, Nataša and Tomić, Gordana and Zidverc-Trajković, Jasna and Pavlović, Aleksandra",
year = "2019",
abstract = "Introduction. Cerebral small vessel disease is a neurological con-
dition characterized by motor, cognitive and affective disorders,

often found on brain magnetic resonance imaging scans in patients
with vascular risk factors. Affective disorders may have a major
impact on patients’ quality of life, although they are often ignored
as an entity in cerebrovascular pathology. Material and Methods.
This prospective study included 80 patients with the diagnosis of
cerebral small vessel disease admitted at the Clinic of Neurology,
Clinical Center of Serbia in the period from January 1, 2017 to
January 1, 2019. Baseline demographic data and brain magnetic

resonance findings were obtained along with the results of cogni-
tive function and affective status tests. Data were analyzed using

standard statistical tests. Results. Standard screening tests revealed
that 51.25% and 33.75% of our patients with cerebral small vessel

disease suffer from apathy and depression, respectively. A sig-
nificant correlation was found between the severity of white mat-
ter changes on magnetic resonance scans and apathy (p = 0.0092).

Additionally, white matter changes were also significantly associ-
ated with depression (p = 0.021). Conclusion. Affective disorders

are not uncommon in cerebral small vessel disease and apathy was

the leading phenomenon among our patients. Since a strong cor-
relation was detected between affective disorders and severity of

vascular changes on magnetic resonance scans, we may conclude
that both apathy and depression are key features of an underlying
brain injury, rather than just comorbidity., Uvod. Bolest malih krvnih sudova mozga je neurološko stanje za
koje su karakteristični motorni, kognitivni i afektivni poremećaji i

koje se često dijagnostikuje na snimcima mozga magnetnom rezo-
nancijom kod pacijenata sa vaskularnim faktorima rizika. Promene

u afektivnom statusu imaju veliki uticaj na kvalitet života pacijena-
ta iako su neretko bile zanemaren fenomen u cerebrovaskularnoj

patologiji. Materijal i metode. U prospektivnoj studiji obuhvaćeno
je 80 pacijenata sa dijagnozom bolest malih krvnih sudova mozga

lečenih i ispitivanih na Klinici za neurologiju Kliničkog centra Sr-
bije, u periodu od 1. januara 2017. godine do 1. januara 2019. godine.

Analizirani su osnovni demografski podaci, nalaz na magnetnoj

rezonanciji mozga i rezultati testova kognitivnih funkcija i afektiv-
nog statusa, upotrebom standardnih statističkih metoda. Rezultati.

Rezultati testova za apatiju i depresiju ukazali su da je 51,25% bo-
lesnika sa ovom bolešću pokazivalo prisustvo apatije, a 33,75%

prisustvo depresivnog poremećaja. Dokazana je statistički značajna

povezanost između težine lezija bele mase mozga na magnetnore-
zonantnim snimcima mozga i apatije (p = 0,0092), odnosno težine

lezija bele mase i depresije (p = 0,021). Zaključak. Izmene afektiv-
nog statusa nisu retka manifestacija cerebralne bolesti malih krvnih

sudova mozga, a najčešći fenomen u našoj grupi bolesnika bila je

apatija. Budući da je detektovana značajna povezanost između afek-
tivnih poremaćaja i težine vaskularnih lezija na magnetno-rezonan-
tnim snimcima mozga, smatramo da su apatija i depresivnost najpre

deo kliničke slike ove bolesti a ne jedan od komorbiditeta.",
publisher = "Society of Physicians of Vojvodina of the Medical Society of Serbia",
journal = "Medicinski pregled",
title = "Affective status in cerebral small vessel disease, Afektivni status kod bolesti malih krvnih sudova mozga",
pages = "285-280",
number = "9-10",
volume = "72",
doi = "10.2298/MPNS1910280S"
}
Stevanović, A., Stefanović, A., Stojanovski, N., Tomić, G., Zidverc-Trajković, J.,& Pavlović, A.. (2019). Affective status in cerebral small vessel disease. in Medicinski pregled
Society of Physicians of Vojvodina of the Medical Society of Serbia., 72(9-10), 280-285.
https://doi.org/10.2298/MPNS1910280S
Stevanović A, Stefanović A, Stojanovski N, Tomić G, Zidverc-Trajković J, Pavlović A. Affective status in cerebral small vessel disease. in Medicinski pregled. 2019;72(9-10):280-285.
doi:10.2298/MPNS1910280S .
Stevanović, Aleksandar, Stefanović, Anja, Stojanovski, Nataša, Tomić, Gordana, Zidverc-Trajković, Jasna, Pavlović, Aleksandra, "Affective status in cerebral small vessel disease" in Medicinski pregled, 72, no. 9-10 (2019):280-285,
https://doi.org/10.2298/MPNS1910280S . .

Prevalence of headache in patients with sporadic cerebral small vessel disease

Stevanović, Aleksandar; Pavlović, Aleksandra

(Univerzitet u Beogradu - Medicinski fakultet, Beograd, 2019)

TY  - JOUR
AU  - Stevanović, Aleksandar
AU  - Pavlović, Aleksandra
PY  - 2019
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/5025
AB  - Uvod: Bolest malih krvnih sudova (BMKS) mozga je čest nalaz kod pacijenata sa klasičnim vaskularnim faktorima rizika i povezana je sa motornim, kognitivnim i afektivnim
poremećajima. Neuroradiološki, BMKS mozga se manifestuje lakunarnim infarktima i/
ili hiperintenzitetima bele mase (HBM), a moguća je i pojava mikrokrvarenja. Pored retkih naslednih oblika BMKS mozga, pacijenti sa glavoboljom, posebno migrenskog tipa,
nalaze se u povećanom riziku za nastanak ovih lezija, mada je povezanost kompleksna i
nedovoljno razjašnjena.
Cilj: Cilj rada je identifikacija učestalosti i tipa glavobolja kod pacijenata sa sporadičnom
BMKS mozga.
Materijal i metode: Retrospektivnom studijom obuhvaćeno je 115 pacijenata sa dijagnozom BMKS mozga, lečenih i ispitivanih hospitalno na Odeljenju za cerebrovaskularne
bolesti i rezistentne glavobolje Klinike za neurologiju Kliničkog centra Srbije, u periodu
od 1. januara 2015. godine do 31. decembra 2017. godine. Analizirani su osnovni demografski podaci, tip glavobolje i nalaz na nuklearnoj magnetnoj rezonanci (NMR) mozga
(prisustvo lakunarnih ishemija, HBM i ukupna težina lezija) standardnim statističkim
testovima.
Rezultati: Od ukupnog broja pacijenata uključenih u studiju, 44% je patilo od glavobolje. Lakunarni infarkti su uočeni kod 86,1% pacijenata, a HBM kod 46,1% pacijenta.
Povezanost glavobolje i prisustva lakunarnih ishemija je bila na nivou statističkog trenda
(p = 0,072), dok su pacijenti bez glavobolje imali tendenciju češće pojave HBM u odnosu
na one sa glavoboljom (p = 0,065).
Zaključak: Veliki broj pacijenata sa sporadičnom, arterioloskleroznom BMKS mozga se
ujedno žali na glavobolju. Na NMR snimcima mozga prisustvo lakunarnih infarkta je vezano sa glavobolju kao simptom, a postojanje HBM je češće kod pacijenata bez glavobolje
u anamnezi.
AB  - Introduction: Cerebral small vessel disease (CSVD), a common finding in patients with vascular risk factors, is associated with motor, cognitive and affective disorders. Magnetic resonance imaging (MRI) brain scans of patients with CSVD include lacunar infarcts and/or white matter hyperintensities (WMH) and microhemorrhages. Aside from rare familiar forms
of CSVD, patients with headaches, especially migraineurs, have an increased risk to develop
these lesions, although this relationship is rather complex and yet to be fully elucidated.
Aim: The aim of the study was to determine the frequency and type of headache in patients
with CSVD.
Material and methods: This retrospective study included 115 patients with CSVD diagnosis
admitted at the Clinic of Neurology, Clinical Center of Serbia in the period January 1st, 2015 -
December 31st, 2017. Baseline demographic data, headache type and MRI findings (ischemic
lacunar infarctions, WMH, and overall lesion severity) were obtained. Data were compared
between CSVD patients with headache and headache-free CSVD cases, with the use of standard statistical methods.
Results: Among all patients included in this study, 44% had headaches. Lacunar infarcts were
present in 86,1% and WMH in 46,1% cases. Correlation between headache symptoms and
lacunar infarcts showed a trend towards statistical significance (p = 0.072) whereas headache-free patients more frequently had WMH, also approaching statistical significance (p =
0.065).
Conclusion: A large number of arteriolosclerotic CSVD patients complain of different types
of headaches. Based on MRI findings, lacunar infarcts are related to headache symptoms, and
WMHs are more frequently present in patients with a negative history of headache.
PB  - Univerzitet u Beogradu - Medicinski fakultet, Beograd
T2  - Medicinski podmladak
T1  - Prevalence of headache in patients with sporadic cerebral small vessel disease
T1  - Pojava glavobolja kod sporadične bolesti malih krvnih sudova mozga
EP  - 52
IS  - 4
SP  - 47
VL  - 74
DO  - 10.5937/mp70-23841
ER  - 
@article{
author = "Stevanović, Aleksandar and Pavlović, Aleksandra",
year = "2019",
abstract = "Uvod: Bolest malih krvnih sudova (BMKS) mozga je čest nalaz kod pacijenata sa klasičnim vaskularnim faktorima rizika i povezana je sa motornim, kognitivnim i afektivnim
poremećajima. Neuroradiološki, BMKS mozga se manifestuje lakunarnim infarktima i/
ili hiperintenzitetima bele mase (HBM), a moguća je i pojava mikrokrvarenja. Pored retkih naslednih oblika BMKS mozga, pacijenti sa glavoboljom, posebno migrenskog tipa,
nalaze se u povećanom riziku za nastanak ovih lezija, mada je povezanost kompleksna i
nedovoljno razjašnjena.
Cilj: Cilj rada je identifikacija učestalosti i tipa glavobolja kod pacijenata sa sporadičnom
BMKS mozga.
Materijal i metode: Retrospektivnom studijom obuhvaćeno je 115 pacijenata sa dijagnozom BMKS mozga, lečenih i ispitivanih hospitalno na Odeljenju za cerebrovaskularne
bolesti i rezistentne glavobolje Klinike za neurologiju Kliničkog centra Srbije, u periodu
od 1. januara 2015. godine do 31. decembra 2017. godine. Analizirani su osnovni demografski podaci, tip glavobolje i nalaz na nuklearnoj magnetnoj rezonanci (NMR) mozga
(prisustvo lakunarnih ishemija, HBM i ukupna težina lezija) standardnim statističkim
testovima.
Rezultati: Od ukupnog broja pacijenata uključenih u studiju, 44% je patilo od glavobolje. Lakunarni infarkti su uočeni kod 86,1% pacijenata, a HBM kod 46,1% pacijenta.
Povezanost glavobolje i prisustva lakunarnih ishemija je bila na nivou statističkog trenda
(p = 0,072), dok su pacijenti bez glavobolje imali tendenciju češće pojave HBM u odnosu
na one sa glavoboljom (p = 0,065).
Zaključak: Veliki broj pacijenata sa sporadičnom, arterioloskleroznom BMKS mozga se
ujedno žali na glavobolju. Na NMR snimcima mozga prisustvo lakunarnih infarkta je vezano sa glavobolju kao simptom, a postojanje HBM je češće kod pacijenata bez glavobolje
u anamnezi., Introduction: Cerebral small vessel disease (CSVD), a common finding in patients with vascular risk factors, is associated with motor, cognitive and affective disorders. Magnetic resonance imaging (MRI) brain scans of patients with CSVD include lacunar infarcts and/or white matter hyperintensities (WMH) and microhemorrhages. Aside from rare familiar forms
of CSVD, patients with headaches, especially migraineurs, have an increased risk to develop
these lesions, although this relationship is rather complex and yet to be fully elucidated.
Aim: The aim of the study was to determine the frequency and type of headache in patients
with CSVD.
Material and methods: This retrospective study included 115 patients with CSVD diagnosis
admitted at the Clinic of Neurology, Clinical Center of Serbia in the period January 1st, 2015 -
December 31st, 2017. Baseline demographic data, headache type and MRI findings (ischemic
lacunar infarctions, WMH, and overall lesion severity) were obtained. Data were compared
between CSVD patients with headache and headache-free CSVD cases, with the use of standard statistical methods.
Results: Among all patients included in this study, 44% had headaches. Lacunar infarcts were
present in 86,1% and WMH in 46,1% cases. Correlation between headache symptoms and
lacunar infarcts showed a trend towards statistical significance (p = 0.072) whereas headache-free patients more frequently had WMH, also approaching statistical significance (p =
0.065).
Conclusion: A large number of arteriolosclerotic CSVD patients complain of different types
of headaches. Based on MRI findings, lacunar infarcts are related to headache symptoms, and
WMHs are more frequently present in patients with a negative history of headache.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Medicinski fakultet, Beograd",
journal = "Medicinski podmladak",
title = "Prevalence of headache in patients with sporadic cerebral small vessel disease, Pojava glavobolja kod sporadične bolesti malih krvnih sudova mozga",
pages = "52-47",
number = "4",
volume = "74",
doi = "10.5937/mp70-23841"
}
Stevanović, A.,& Pavlović, A.. (2019). Prevalence of headache in patients with sporadic cerebral small vessel disease. in Medicinski podmladak
Univerzitet u Beogradu - Medicinski fakultet, Beograd., 74(4), 47-52.
https://doi.org/10.5937/mp70-23841
Stevanović A, Pavlović A. Prevalence of headache in patients with sporadic cerebral small vessel disease. in Medicinski podmladak. 2019;74(4):47-52.
doi:10.5937/mp70-23841 .
Stevanović, Aleksandar, Pavlović, Aleksandra, "Prevalence of headache in patients with sporadic cerebral small vessel disease" in Medicinski podmladak, 74, no. 4 (2019):47-52,
https://doi.org/10.5937/mp70-23841 . .