TY  - JOUR
AU  - Filipović, Božidar
PY  - 2020
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/1284
AB  - Empirijska istraživanja različitih problema i aspekta LGBT populacije
nisu više tako retka u Srbiji. Ova zajednica i njeni problemi često su povod snažnih
reakcija u jednom delu društva. Stoga stavovi opšte populacije prema LGBT
zajednici mogu biti osnova za formiranje indikatora vrednosnih orijentacija. U
radu ćemo pokazati značaj kognitivnog intervjua u proceni takvih indikatora.
Kognitivni intervju nam omogućava metodološko istraživanje validnosti pitanja
(tvrdnji) korišćenih u anketi. Indikator kojem smo posvetili pažnju u ovom radu
(„Homoseksualci i lezbejke imaju pravo da žive svoj život onako kako žele”) dobar
je primer kakvu ulogu kognitivni intervju može imati u sociološkom istraživanju.
Pomoću kognitivnog intervjua moguće je istražiti različita značenja koja ispitanici
pridaju određenim iskazima ili konkretnim pojmovima. Kao takav, metod ukazuje
i na ‘neočekivana’ značenja koja istraživači nisu imali u vidu.
AB  - : Empirical research on different problems and aspects of the LGBT
population is no longer so rare in Serbia. This community and its problems are
often the cause of strong reactions in one part of society. Therefore, attitudes of the
general population towards the LGBT community can be used for creating value
orientations indicators. In this paper, we will show the importance of cognitive
interviews in the assessment of such indicators. A cognitive interview allows us 
to methodologically investigate the validity of the questions (statements) used in
the questionnaire. The indicator to which we have paid attention in this paper
(„Gay men and lesbians should be free to live their life”) is a good example of what
role a cognitive interview can have in sociological research. By using the cognitive
interview, it is possible to explore the different meanings that respondents attach to
specific statements or specific terms. As such, the method also points to ‘unexpected’
meanings that the researchers did not have in mind.
PB  - Sociološko udruženje Srbije i Crne Gore, Beograd i Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Institut za sociološka istraživanja, Beograd
T2  - Sociologija
T1  - Doprinos kognitivnog inte rvjua proceni validnosti indikatora i kvaliteta podataka u kvantitativnim istraživanjima na primeru stavova prema populaciji homoseksualaca i lezbejki
T1  - Contribution of a Cognitive Interview to Assessing the Validity of Indicators and Data Quality in Quantitative research on the Example of Attitudes Toward Gays and Lesbians
EP  - 142
IS  - 1
SP  - 124
VL  - 62
DO  - 10.2298/SOC2001124F
ER  - 

@article{
author = "Filipović, Božidar",
year = "2020",
abstract = "Empirijska istraživanja različitih problema i aspekta LGBT populacije
nisu više tako retka u Srbiji. Ova zajednica i njeni problemi često su povod snažnih
reakcija u jednom delu društva. Stoga stavovi opšte populacije prema LGBT
zajednici mogu biti osnova za formiranje indikatora vrednosnih orijentacija. U
radu ćemo pokazati značaj kognitivnog intervjua u proceni takvih indikatora.
Kognitivni intervju nam omogućava metodološko istraživanje validnosti pitanja
(tvrdnji) korišćenih u anketi. Indikator kojem smo posvetili pažnju u ovom radu
(„Homoseksualci i lezbejke imaju pravo da žive svoj život onako kako žele”) dobar
je primer kakvu ulogu kognitivni intervju može imati u sociološkom istraživanju.
Pomoću kognitivnog intervjua moguće je istražiti različita značenja koja ispitanici
pridaju određenim iskazima ili konkretnim pojmovima. Kao takav, metod ukazuje
i na ‘neočekivana’ značenja koja istraživači nisu imali u vidu., : Empirical research on different problems and aspects of the LGBT
population is no longer so rare in Serbia. This community and its problems are
often the cause of strong reactions in one part of society. Therefore, attitudes of the
general population towards the LGBT community can be used for creating value
orientations indicators. In this paper, we will show the importance of cognitive
interviews in the assessment of such indicators. A cognitive interview allows us 
to methodologically investigate the validity of the questions (statements) used in
the questionnaire. The indicator to which we have paid attention in this paper
(„Gay men and lesbians should be free to live their life”) is a good example of what
role a cognitive interview can have in sociological research. By using the cognitive
interview, it is possible to explore the different meanings that respondents attach to
specific statements or specific terms. As such, the method also points to ‘unexpected’
meanings that the researchers did not have in mind.",
publisher = "Sociološko udruženje Srbije i Crne Gore, Beograd i Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Institut za sociološka istraživanja, Beograd",
journal = "Sociologija",
title = "Doprinos kognitivnog inte rvjua proceni validnosti indikatora i kvaliteta podataka u kvantitativnim istraživanjima na primeru stavova prema populaciji homoseksualaca i lezbejki, Contribution of a Cognitive Interview to Assessing the Validity of Indicators and Data Quality in Quantitative research on the Example of Attitudes Toward Gays and Lesbians",
pages = "142-124",
number = "1",
volume = "62",
doi = "10.2298/SOC2001124F"
}

Filipović, B.. (2020). Doprinos kognitivnog inte rvjua proceni validnosti indikatora i kvaliteta podataka u kvantitativnim istraživanjima na primeru stavova prema populaciji homoseksualaca i lezbejki. in Sociologija
Sociološko udruženje Srbije i Crne Gore, Beograd i Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Institut za sociološka istraživanja, Beograd., 62(1), 124-142.
https://doi.org/10.2298/SOC2001124F

Filipović B. Doprinos kognitivnog inte rvjua proceni validnosti indikatora i kvaliteta podataka u kvantitativnim istraživanjima na primeru stavova prema populaciji homoseksualaca i lezbejki. in Sociologija. 2020;62(1):124-142.
doi:10.2298/SOC2001124F .

Filipović, Božidar, "Doprinos kognitivnog inte rvjua proceni validnosti indikatora i kvaliteta podataka u kvantitativnim istraživanjima na primeru stavova prema populaciji homoseksualaca i lezbejki" in Sociologija, 62, no. 1 (2020):124-142,
https://doi.org/10.2298/SOC2001124F . .

TY  - JOUR
AU  - Filipović, Božidar
AU  - Filipović, Mirko
PY  - 2020
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3268
AB  - The notion of populism is fraught with different meanings and definitions.
In this paper, we tried to determine the context of its use in scientific journals. In particular,
we devoted our attention to the analysis of (author) keywords. Our research was limited to
articles and reviews from 2001 to 2018, in which the (author) keyword “populism” occurred.
All data were derived from the Scopus database of metadata. The analysis was carried out
using the VOSviewer software, which enables visual display and analysis of scientometric
data. Our analysis showed that, in the stated period, much more attention was paid to the
phenomenon of 'right' in relation to 'left' populism. The point of interest of the authors was
mainly concentrated on the countries of Europe and (North and South) America. The term
'populism' is in a strong relationship (the high frequency of common occurrence of terms)
with the terms 'democracy', 'nationalism' and 'neoliberalism'.
AB  - Populizam kao pojam već relativno dugo izaziva pažnju stručne i
šire javnost. Uprkos tome nikada nije postignut načelan konsenzus u vezi sa sadržajem pojma. Etiketa 'populiste' neretko se koristi kao sredstvo borbe zarad osporavanja političkih neistomišljenika i oponenata. Ovakva okolnost je svakako doprinela
nedaćama i nesporazumima povodom značenja i upotrebe reči populizam. U radu nismo zadirali u istoriju navedenih 'nesporazuma', niti smo kritički preispitivali
teorijske i istraživačke tradicije koje su oblikovale različite upotrebe ovog pojma. Cilj rada je bio znatno skromniji.
Pokušali smo da ponudimo analizu upotrebe pojma na primeru recentnije
naučne literature. Preciznije, analiza ključnih reči u radovima polazna je osnova
našeg istraživanja. Predmet istraživanja bili su članci u naučnim časopisima
objavljeni na engleskom jeziku u periodu od 2001. do 2018. godine. Sve potrebne podatke smo dobili zahvaljujući Sopus platformi koja obezbeđuje najširu osnovu za scijentometrijska istraživanja. Za ovu bazu smo se odlučili zbog velikog obuhvata
naučnih časopisa koje nudi, bez obzira na njene nedostatke. Osim navedenog, treba
napomenuti da je osnovni kriterijum za izbor radova koji su obuhvaćeni analizom
javljanje pojma 'populizam' među ključnim rečima. Ukupno je 1131 rad zadovoljio ovaj
kriterijum, odnosno bio obuhvaćen analizom.
Analizu ključnih reči smo izvršili pomoću softverskog alata VOSviewer.
Ovaj program omogućava grafički prikaz i analizu podataka na osnovu učestalosti
javljanja određene ključne reči. Za razliku od poznatih i uobičajenih statističkih
postupaka analize podataka VOSviewer omogućava vizuelno uočavanje odnosa među
određenim (ključnim) rečima. Dakle, na osnovu relacija među ključnim rečima (cooccurrences) moguće je uočiti i kako, odnosno na koji način je strukturisano dato
polje istraživanja u određenom vremenskom periodu. Osobenost ovog softverskog
rešenja, u odnosu na slične programe, jeste u jedinstvenom pristupu formiranju mape
podataka i klastera.
Analiza ključnih reči pokazuje nam da je u navedenim radovima znatno više
pažnje posvećeno ‘desnom’ populizmu u odnosu na ‘levi’. Pojmovi koji su se najčešće
javljali su „demokratija“, „nacionalizam“, „desni [right-wing] populizam“, „neoliberalizam“ itd. Može se uočiti da su konkretni politički pokreti, partije i lideri
na tlu (severne i južne) Amerike i Evrope u najvećoj meri okupirali pažnju istraživača. Od svih teoretičara populizma Ernesto Laklau se javlja kao jedini vidljivi
(i figurativno i doslovno) autor u okviru ovog polja istraživanja.
PB  - Kultura – Polis Novi Sad, www.kpolisa.com, urednik
PB  - Institut za evropske studije Beograd, www.ies.rs/, e-mail
T2  - Kultura polisa
T2  - Kultura polisa / culture of polis
T1  - Mapping Populism – a Keywords Analysis
T1  - Mapiranje populizma – analiza ključnih reči
EP  - 147
IS  - 43
SP  - 135
VL  - 17
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3268
ER  - 

@article{
author = "Filipović, Božidar and Filipović, Mirko",
year = "2020",
abstract = "The notion of populism is fraught with different meanings and definitions.
In this paper, we tried to determine the context of its use in scientific journals. In particular,
we devoted our attention to the analysis of (author) keywords. Our research was limited to
articles and reviews from 2001 to 2018, in which the (author) keyword “populism” occurred.
All data were derived from the Scopus database of metadata. The analysis was carried out
using the VOSviewer software, which enables visual display and analysis of scientometric
data. Our analysis showed that, in the stated period, much more attention was paid to the
phenomenon of 'right' in relation to 'left' populism. The point of interest of the authors was
mainly concentrated on the countries of Europe and (North and South) America. The term
'populism' is in a strong relationship (the high frequency of common occurrence of terms)
with the terms 'democracy', 'nationalism' and 'neoliberalism'., Populizam kao pojam već relativno dugo izaziva pažnju stručne i
šire javnost. Uprkos tome nikada nije postignut načelan konsenzus u vezi sa sadržajem pojma. Etiketa 'populiste' neretko se koristi kao sredstvo borbe zarad osporavanja političkih neistomišljenika i oponenata. Ovakva okolnost je svakako doprinela
nedaćama i nesporazumima povodom značenja i upotrebe reči populizam. U radu nismo zadirali u istoriju navedenih 'nesporazuma', niti smo kritički preispitivali
teorijske i istraživačke tradicije koje su oblikovale različite upotrebe ovog pojma. Cilj rada je bio znatno skromniji.
Pokušali smo da ponudimo analizu upotrebe pojma na primeru recentnije
naučne literature. Preciznije, analiza ključnih reči u radovima polazna je osnova
našeg istraživanja. Predmet istraživanja bili su članci u naučnim časopisima
objavljeni na engleskom jeziku u periodu od 2001. do 2018. godine. Sve potrebne podatke smo dobili zahvaljujući Sopus platformi koja obezbeđuje najširu osnovu za scijentometrijska istraživanja. Za ovu bazu smo se odlučili zbog velikog obuhvata
naučnih časopisa koje nudi, bez obzira na njene nedostatke. Osim navedenog, treba
napomenuti da je osnovni kriterijum za izbor radova koji su obuhvaćeni analizom
javljanje pojma 'populizam' među ključnim rečima. Ukupno je 1131 rad zadovoljio ovaj
kriterijum, odnosno bio obuhvaćen analizom.
Analizu ključnih reči smo izvršili pomoću softverskog alata VOSviewer.
Ovaj program omogućava grafički prikaz i analizu podataka na osnovu učestalosti
javljanja određene ključne reči. Za razliku od poznatih i uobičajenih statističkih
postupaka analize podataka VOSviewer omogućava vizuelno uočavanje odnosa među
određenim (ključnim) rečima. Dakle, na osnovu relacija među ključnim rečima (cooccurrences) moguće je uočiti i kako, odnosno na koji način je strukturisano dato
polje istraživanja u određenom vremenskom periodu. Osobenost ovog softverskog
rešenja, u odnosu na slične programe, jeste u jedinstvenom pristupu formiranju mape
podataka i klastera.
Analiza ključnih reči pokazuje nam da je u navedenim radovima znatno više
pažnje posvećeno ‘desnom’ populizmu u odnosu na ‘levi’. Pojmovi koji su se najčešće
javljali su „demokratija“, „nacionalizam“, „desni [right-wing] populizam“, „neoliberalizam“ itd. Može se uočiti da su konkretni politički pokreti, partije i lideri
na tlu (severne i južne) Amerike i Evrope u najvećoj meri okupirali pažnju istraživača. Od svih teoretičara populizma Ernesto Laklau se javlja kao jedini vidljivi
(i figurativno i doslovno) autor u okviru ovog polja istraživanja.",
publisher = "Kultura – Polis Novi Sad, www.kpolisa.com, urednik, Institut za evropske studije Beograd, www.ies.rs/, e-mail",
journal = "Kultura polisa, Kultura polisa / culture of polis",
title = "Mapping Populism – a Keywords Analysis, Mapiranje populizma – analiza ključnih reči",
pages = "147-135",
number = "43",
volume = "17",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3268"
}

Filipović, B.,& Filipović, M.. (2020). Mapping Populism – a Keywords Analysis. in Kultura polisa
Kultura – Polis Novi Sad, www.kpolisa.com, urednik., 17(43), 135-147.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3268

Filipović B, Filipović M. Mapping Populism – a Keywords Analysis. in Kultura polisa. 2020;17(43):135-147.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3268 .

Filipović, Božidar, Filipović, Mirko, "Mapping Populism – a Keywords Analysis" in Kultura polisa, 17, no. 43 (2020):135-147,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3268 .

TY  - CONF
AU  - Filipović, Božidar
AU  - Marković, Aleksandra
PY  - 2019
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3137
AB  - This paper shows the results of sociological classics citation analysis in the journal
Sociologija for the period 1997–2017. As a starting point of the research, we used the
paper by vladimir vuletić and Aljoša Mimica Where Has the Third Classic Disappeared?
The Citation Analysis of Marx’s, Webers’s and Durkheim’s Works in the Journal Sociologija
from 1959 to 1996. This paper will represent the basis concerning the use of analysis
citation methods in order to achieve data comparability within two time periods. The
main goal of the paper is to identify classics citation trends in the past twenty years. to
be more precise, we will try to address the issues of whether the aforementioned period
represents merely an extrapolation of trends that have already been identified in the
above-mentioned paper or whether there are new practices and patterns when citing
Marx, Weber and Durkheim. Political and social changes have been rather dramatic
and all-inclusive over the past twenty years. Thus, we find this task utterly compelling
and substantial since it represents the reflection of Serbian (yugoslavian) sociology
within a set time frame.
AB  - Овај рад ће представљати основу
u pogledu upotrebe metoda analize citiranosti kako bi bila ostvarena upo-
redivost podataka u dva vremenska perioda. Osnovni cilj našeg rada je iden-
tifikovanje trendova citiranja klasika u poslednjih dvadeset godina. Tačnije,
pokušaćemo da odgovorimo na pitanje da li navedeni period predstavlja samo
ekstrapolaciju trendova koji su već uočeni u navedenom radu ili se javljaju
nove prakse i obrasci pozivanja na Marksa, Vebera i Dirkema. Političke i
društvene promene u poslednjih dvadeset godina su bile posebno dramatične i
sveobuhvatne. Stoga nam se ovakav poduhvat čini posebno zanimljiv i značajan
jer istovremeno predstavlja i sliku srpske (jugoslovenske) sociologije u datom
vremenskom periodu.
PB  - University,Faculty of Philosophy ; Beograd (Serbian
Sociological Association), 2019
C3  - Sociology in XXI century : challenges and perspectives
C3  - Sociology in XXi century:
challenges and perspectives
T1  - The uses of the Sociological classics – the
citation analysis of Marx’s, Webers’s and
Durkheim’s works in the journal Sociologija from 1997 to 2017
T1  - Upotreba socioloških klasika – analiza
citiranosti marksovih, Veberovih
i Dirkemovih radova u časopisu
Sociologija 1997–2017 from 1997 to 2017
EP  - 95
EP  - M33
SP  - 107
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3137
ER  - 

@conference{
author = "Filipović, Božidar and Marković, Aleksandra",
year = "2019",
abstract = "This paper shows the results of sociological classics citation analysis in the journal
Sociologija for the period 1997–2017. As a starting point of the research, we used the
paper by vladimir vuletić and Aljoša Mimica Where Has the Third Classic Disappeared?
The Citation Analysis of Marx’s, Webers’s and Durkheim’s Works in the Journal Sociologija
from 1959 to 1996. This paper will represent the basis concerning the use of analysis
citation methods in order to achieve data comparability within two time periods. The
main goal of the paper is to identify classics citation trends in the past twenty years. to
be more precise, we will try to address the issues of whether the aforementioned period
represents merely an extrapolation of trends that have already been identified in the
above-mentioned paper or whether there are new practices and patterns when citing
Marx, Weber and Durkheim. Political and social changes have been rather dramatic
and all-inclusive over the past twenty years. Thus, we find this task utterly compelling
and substantial since it represents the reflection of Serbian (yugoslavian) sociology
within a set time frame., Овај рад ће представљати основу
u pogledu upotrebe metoda analize citiranosti kako bi bila ostvarena upo-
redivost podataka u dva vremenska perioda. Osnovni cilj našeg rada je iden-
tifikovanje trendova citiranja klasika u poslednjih dvadeset godina. Tačnije,
pokušaćemo da odgovorimo na pitanje da li navedeni period predstavlja samo
ekstrapolaciju trendova koji su već uočeni u navedenom radu ili se javljaju
nove prakse i obrasci pozivanja na Marksa, Vebera i Dirkema. Političke i
društvene promene u poslednjih dvadeset godina su bile posebno dramatične i
sveobuhvatne. Stoga nam se ovakav poduhvat čini posebno zanimljiv i značajan
jer istovremeno predstavlja i sliku srpske (jugoslovenske) sociologije u datom
vremenskom periodu.",
publisher = "University,Faculty of Philosophy ; Beograd (Serbian
Sociological Association), 2019",
journal = "Sociology in XXI century : challenges and perspectives, Sociology in XXi century:
challenges and perspectives",
title = "The uses of the Sociological classics – the
citation analysis of Marx’s, Webers’s and
Durkheim’s works in the journal Sociologija from 1997 to 2017, Upotreba socioloških klasika – analiza
citiranosti marksovih, Veberovih
i Dirkemovih radova u časopisu
Sociologija 1997–2017 from 1997 to 2017",
pages = "95-M33-107",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3137"
}

Filipović, B.,& Marković, A.. (2019). The uses of the Sociological classics – the
citation analysis of Marx’s, Webers’s and
Durkheim’s works in the journal Sociologija from 1997 to 2017. in Sociology in XXI century : challenges and perspectives
University,Faculty of Philosophy ; Beograd (Serbian
Sociological Association), 2019., 107-95.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3137

Filipović B, Marković A. The uses of the Sociological classics – the
citation analysis of Marx’s, Webers’s and
Durkheim’s works in the journal Sociologija from 1997 to 2017. in Sociology in XXI century : challenges and perspectives. 2019;:107-95.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3137 .

Filipović, Božidar, Marković, Aleksandra, "The uses of the Sociological classics – the
citation analysis of Marx’s, Webers’s and
Durkheim’s works in the journal Sociologija from 1997 to 2017" in Sociology in XXI century : challenges and perspectives (2019):107-95,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3137 .

TY  - JOUR
AU  - Vuletić, Vladimir
AU  - Filipović, Božidar
PY  - 2019
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3072
AB  - U radu se analizira odnos političke elite i medija
u Srbiji prema migrantima i migrantskoj krizi
četiri godine nakon prolaska velikog broja izbjeglica
kroz Srbiju i druge države Balkanskog poluotoka
na putu prema Zapadnoj Europi. Ključno
pitanje kojim se tekst bavi jest je li u ovom razdoblju
došlo do promjene diskursa, odnosno je li,
kao u pojedinim zemljama Zapadne Europe, migrantska
kriza iskorištena za jačanje desnog populizma
baziranog na strahu od drugih i drugačijih.
U radu je također posvećena pažnja i sličnim
procesima na sjevernoameričkom kontinentu
(migracije u SAD) radi komparacije sa situacijom
u Europi. Zaključak analize je da je u odnosu na
2015. došlo do zaokreta sa humanitarnog ka sigurnosnom
diskursu, ali da u osnovi migrantsko
pitanje danas u Srbiji ne predstavlja bitnu temu ni
za političare ni za medije.
AB  - The paper analyzes the attitude of the political elite and the media
in Serbia towards migrants and the migrant crisis four years after
a large number of refugees have passed through Serbia and other
Balkan Peninsula countries on their way to Western Europe. The
key question addressed in the article is whether there has been a
change in the discourse during this period, or whether, as in some
Western European countries, the migrant crisis has been used for
strengthening the right-wing populism based on fear of Other.
The paper also draws attention to similar processes on the North
American continent (migration to the USA) in order to allow the
comparison with the situation in Europe. The analysis concludes
that compared to 2015, there has been a shift from humanitarian
to security discourse, but that basically the migrant issue is not an
important topic for politicians or the media in Serbia.
PB  - Forum za sigurnosne studije
T2  - Forum za sigurnosne studije, Migracije/Migrations
T1  - Politički i medijski (od)govori na 'migrantsku krizu' u Srbiji
T1  - Political and media
(re)presentation of
„migrant crisis“
in Serbia
EP  - 137
IS  - 3
SP  - 116
VL  - 3
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3072
ER  - 

@article{
author = "Vuletić, Vladimir and Filipović, Božidar",
year = "2019",
abstract = "U radu se analizira odnos političke elite i medija
u Srbiji prema migrantima i migrantskoj krizi
četiri godine nakon prolaska velikog broja izbjeglica
kroz Srbiju i druge države Balkanskog poluotoka
na putu prema Zapadnoj Europi. Ključno
pitanje kojim se tekst bavi jest je li u ovom razdoblju
došlo do promjene diskursa, odnosno je li,
kao u pojedinim zemljama Zapadne Europe, migrantska
kriza iskorištena za jačanje desnog populizma
baziranog na strahu od drugih i drugačijih.
U radu je također posvećena pažnja i sličnim
procesima na sjevernoameričkom kontinentu
(migracije u SAD) radi komparacije sa situacijom
u Europi. Zaključak analize je da je u odnosu na
2015. došlo do zaokreta sa humanitarnog ka sigurnosnom
diskursu, ali da u osnovi migrantsko
pitanje danas u Srbiji ne predstavlja bitnu temu ni
za političare ni za medije., The paper analyzes the attitude of the political elite and the media
in Serbia towards migrants and the migrant crisis four years after
a large number of refugees have passed through Serbia and other
Balkan Peninsula countries on their way to Western Europe. The
key question addressed in the article is whether there has been a
change in the discourse during this period, or whether, as in some
Western European countries, the migrant crisis has been used for
strengthening the right-wing populism based on fear of Other.
The paper also draws attention to similar processes on the North
American continent (migration to the USA) in order to allow the
comparison with the situation in Europe. The analysis concludes
that compared to 2015, there has been a shift from humanitarian
to security discourse, but that basically the migrant issue is not an
important topic for politicians or the media in Serbia.",
publisher = "Forum za sigurnosne studije",
journal = "Forum za sigurnosne studije, Migracije/Migrations",
title = "Politički i medijski (od)govori na 'migrantsku krizu' u Srbiji, Political and media
(re)presentation of
„migrant crisis“
in Serbia",
pages = "137-116",
number = "3",
volume = "3",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3072"
}

Vuletić, V.,& Filipović, B.. (2019). Politički i medijski (od)govori na 'migrantsku krizu' u Srbiji. in Forum za sigurnosne studije, Migracije/Migrations
Forum za sigurnosne studije., 3(3), 116-137.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3072

Vuletić V, Filipović B. Politički i medijski (od)govori na 'migrantsku krizu' u Srbiji. in Forum za sigurnosne studije, Migracije/Migrations. 2019;3(3):116-137.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3072 .

Vuletić, Vladimir, Filipović, Božidar, "Politički i medijski (od)govori na 'migrantsku krizu' u Srbiji" in Forum za sigurnosne studije, Migracije/Migrations, 3, no. 3 (2019):116-137,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3072 .

TY  - CONF
AU  - Filipović, Božidar
PY  - 2019
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3195
PB  - Institut za filozofiju i društvenu teoriju
C3  - Otete institucije u Srbiji : teorija i praksa
C3  - Otete institucije u Srbiji
Teorija i praksa, zbornik
T1  - Otuđeno sudstvo: percepcija sudstva u Srbiji – kvalitativno istraživanje
EP  - 122
SP  - 103
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3195
ER  - 

@conference{
author = "Filipović, Božidar",
year = "2019",
publisher = "Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Otete institucije u Srbiji : teorija i praksa, Otete institucije u Srbiji
Teorija i praksa, zbornik",
title = "Otuđeno sudstvo: percepcija sudstva u Srbiji – kvalitativno istraživanje",
pages = "122-103",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3195"
}

Filipović, B.. (2019). Otuđeno sudstvo: percepcija sudstva u Srbiji – kvalitativno istraživanje. in Otete institucije u Srbiji : teorija i praksa
Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 103-122.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3195

Filipović B. Otuđeno sudstvo: percepcija sudstva u Srbiji – kvalitativno istraživanje. in Otete institucije u Srbiji : teorija i praksa. 2019;:103-122.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3195 .

Filipović, Božidar, "Otuđeno sudstvo: percepcija sudstva u Srbiji – kvalitativno istraživanje" in Otete institucije u Srbiji : teorija i praksa (2019):103-122,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3195 .

TY  - JOUR
AU  - Filipović, Božidar
AU  - Petrović, Dejan
PY  - 2019
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3269
AB  - Аутори указују на одређене елементе Диркемове и Гумпловицеве
рецепције Спенсеровог еволуционизма. За Диркема и Гумпловица је Спенсер представљао незаобилазну тачку у изградњи њихових социолошких теорија, без обзира на све
међусобне разлике. У погледу схватања односа између појединца и друштва нису прихватили Спенсерову позицију (методолошког) индивидуализма. Последњи увид је
занимљив јер је Спенсер на особен начин интегрисао индивидуализам и еволуционизам у својој теорији.
AB  - The two authors point out certain elements of Durkheim’s and
Gumplowicz’s reception of Spenser’s evolutionism. For Durkheim and Gumplowicz, Spenser was an inevitable point of reference for the development of their sociological theories,
regardless of all mutual differences. In terms of approach to the relation between individual
and society, they didn’t embrace Spencer’s position of (methodological) individualism. The
last insight is interesting because of the unique way in which Spenser has integrated individualism and evolutionism in his theory
PB  - Kultura – Polis Novi Sad, www.kpolisa.com, urednik
PB  - Institut za evropske studije Beograd, www.ies.rs/, e-mail
T2  - Kultura polisa
T2  - Kultura polisa / culture of polis
T1  - Nekoliko napomena i Dirkemovom i Glumpovicevom pogledu na Spenserov evolucionizam, biologizam i individualizam
EP  - 490
IS  - 38
SP  - 479
VL  - 16
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3269
ER  - 

@article{
author = "Filipović, Božidar and Petrović, Dejan",
year = "2019",
abstract = "Аутори указују на одређене елементе Диркемове и Гумпловицеве
рецепције Спенсеровог еволуционизма. За Диркема и Гумпловица је Спенсер представљао незаобилазну тачку у изградњи њихових социолошких теорија, без обзира на све
међусобне разлике. У погледу схватања односа између појединца и друштва нису прихватили Спенсерову позицију (методолошког) индивидуализма. Последњи увид је
занимљив јер је Спенсер на особен начин интегрисао индивидуализам и еволуционизам у својој теорији., The two authors point out certain elements of Durkheim’s and
Gumplowicz’s reception of Spenser’s evolutionism. For Durkheim and Gumplowicz, Spenser was an inevitable point of reference for the development of their sociological theories,
regardless of all mutual differences. In terms of approach to the relation between individual
and society, they didn’t embrace Spencer’s position of (methodological) individualism. The
last insight is interesting because of the unique way in which Spenser has integrated individualism and evolutionism in his theory",
publisher = "Kultura – Polis Novi Sad, www.kpolisa.com, urednik, Institut za evropske studije Beograd, www.ies.rs/, e-mail",
journal = "Kultura polisa, Kultura polisa / culture of polis",
title = "Nekoliko napomena i Dirkemovom i Glumpovicevom pogledu na Spenserov evolucionizam, biologizam i individualizam",
pages = "490-479",
number = "38",
volume = "16",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3269"
}

Filipović, B.,& Petrović, D.. (2019). Nekoliko napomena i Dirkemovom i Glumpovicevom pogledu na Spenserov evolucionizam, biologizam i individualizam. in Kultura polisa
Kultura – Polis Novi Sad, www.kpolisa.com, urednik., 16(38), 479-490.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3269

Filipović B, Petrović D. Nekoliko napomena i Dirkemovom i Glumpovicevom pogledu na Spenserov evolucionizam, biologizam i individualizam. in Kultura polisa. 2019;16(38):479-490.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3269 .

Filipović, Božidar, Petrović, Dejan, "Nekoliko napomena i Dirkemovom i Glumpovicevom pogledu na Spenserov evolucionizam, biologizam i individualizam" in Kultura polisa, 16, no. 38 (2019):479-490,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3269 .

TY  - JOUR
AU  - Filipović, Božidar
PY  - 2019
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/1193
AB  - In the paper, we have presented the results of the qualitative methodological research. The purpose of this research was to obtain a better understanding of the quantitative instrument, that is, the statements used in the research of the value orientations. Our attempt to test the validity of the statements was the primary research goal. We have confined ourselves only to one segment of the issue - the respondents' interpretation of the statements. Our qualitative research was carried out on a relatively small quota sample consisting of 20 respondents. It has been conducted, with some interruptions, over a period of approximately one year. All the respondents were residents of the Belgrade city area. The structure of the sample, according to sex and age, corresponds to the characteristics of Belgrade's general population. After each statement, the respondents gave answers which were offered on the Likert scale, and after answering, each respondent was asked, "How did you understand this question?" Depending on the answers, the respondents were also asked additional questions (which also related to the parts of claims or the answer itself) in order to understand their interpretation of the statements better. The following statement was in focus of our work: "Among nations it is possible to create co-operation, but not full trust." Finding has shown consistency in the respondents' interpretation of the statement. We have discerned certain "matching" between responses on the Likert scale and the subsequent interpretation of the statement. The notion of "cooperation" is almost always associated with an economic relationship between nations. The interpretation of this term has not shown significant variation among respondents. On the other hand, the term "full trust" has been interpreted more widely. Majority of the respondents associated this segment of the statement with events like war and crisis. Also, "full trust" has been interpreted as a relation between individuals and collectives as well. The results of our endeavour shed new light on existing quantitative data obtained through the numerous (international) research.
AB  - U radu smo posvetili pažnju metodološkom problemu interpretacije kvantitativnih podataka koji se odnose na stavove ispitanika o odnosima među nacijama (narodima). Predočili smo podatke našeg kvalitativnog istraživanja koje je osmišljeno kao izvesna 'dopuna' kvantitativnih podataka. Konkretno, fokusirali smo se na indikator ("Među narodima se može ostvariti saradnja, ali ne i potpuno poverenje") koji je korišćen u relativno velikom broju domaćih i međunarodnih reprezentativnih istraživanja. Rezultati pokazuju značajan broj srodnih tumačenja pojmova saradnje i potpunog poverenja među nacijama. Ipak, veći broj varijacija se javlja u tumačenju potpunog poverenja koje se najčešće dovodi u vezu sa kriznim situacijama i ratovima. Takođe, javljaju se i slojevitije interpretacije koje ukazuju na različito shvatanje nacije (građansko i etničko), kao i samog okvira u kojima se sam odnos tumači (individualni i kolektivni). Istovremeno, nismo uočili interpretacije koje bi dovele u pitanje dalju upotrebu navedene tvrdnje kao indikatora - značajnije kontradiktornosti i nedoslednosti u tumačenju od strane ispitanika.
PB  - Institut za srpsku kulturu Priština, Leposavić
T2  - Baština
T1  - Interpretations of the relationships among nations: Between economic co-operation and conflict
T1  - Interpretacije odnosa među nacijama - između ekonomske saradnje i konflikta
EP  - 227
IS  - 49
SP  - 211
DO  - 10.5937/bastina1949211F
ER  - 

@article{
author = "Filipović, Božidar",
year = "2019",
abstract = "In the paper, we have presented the results of the qualitative methodological research. The purpose of this research was to obtain a better understanding of the quantitative instrument, that is, the statements used in the research of the value orientations. Our attempt to test the validity of the statements was the primary research goal. We have confined ourselves only to one segment of the issue - the respondents' interpretation of the statements. Our qualitative research was carried out on a relatively small quota sample consisting of 20 respondents. It has been conducted, with some interruptions, over a period of approximately one year. All the respondents were residents of the Belgrade city area. The structure of the sample, according to sex and age, corresponds to the characteristics of Belgrade's general population. After each statement, the respondents gave answers which were offered on the Likert scale, and after answering, each respondent was asked, "How did you understand this question?" Depending on the answers, the respondents were also asked additional questions (which also related to the parts of claims or the answer itself) in order to understand their interpretation of the statements better. The following statement was in focus of our work: "Among nations it is possible to create co-operation, but not full trust." Finding has shown consistency in the respondents' interpretation of the statement. We have discerned certain "matching" between responses on the Likert scale and the subsequent interpretation of the statement. The notion of "cooperation" is almost always associated with an economic relationship between nations. The interpretation of this term has not shown significant variation among respondents. On the other hand, the term "full trust" has been interpreted more widely. Majority of the respondents associated this segment of the statement with events like war and crisis. Also, "full trust" has been interpreted as a relation between individuals and collectives as well. The results of our endeavour shed new light on existing quantitative data obtained through the numerous (international) research., U radu smo posvetili pažnju metodološkom problemu interpretacije kvantitativnih podataka koji se odnose na stavove ispitanika o odnosima među nacijama (narodima). Predočili smo podatke našeg kvalitativnog istraživanja koje je osmišljeno kao izvesna 'dopuna' kvantitativnih podataka. Konkretno, fokusirali smo se na indikator ("Među narodima se može ostvariti saradnja, ali ne i potpuno poverenje") koji je korišćen u relativno velikom broju domaćih i međunarodnih reprezentativnih istraživanja. Rezultati pokazuju značajan broj srodnih tumačenja pojmova saradnje i potpunog poverenja među nacijama. Ipak, veći broj varijacija se javlja u tumačenju potpunog poverenja koje se najčešće dovodi u vezu sa kriznim situacijama i ratovima. Takođe, javljaju se i slojevitije interpretacije koje ukazuju na različito shvatanje nacije (građansko i etničko), kao i samog okvira u kojima se sam odnos tumači (individualni i kolektivni). Istovremeno, nismo uočili interpretacije koje bi dovele u pitanje dalju upotrebu navedene tvrdnje kao indikatora - značajnije kontradiktornosti i nedoslednosti u tumačenju od strane ispitanika.",
publisher = "Institut za srpsku kulturu Priština, Leposavić",
journal = "Baština",
title = "Interpretations of the relationships among nations: Between economic co-operation and conflict, Interpretacije odnosa među nacijama - između ekonomske saradnje i konflikta",
pages = "227-211",
number = "49",
doi = "10.5937/bastina1949211F"
}

Filipović, B.. (2019). Interpretations of the relationships among nations: Between economic co-operation and conflict. in Baština
Institut za srpsku kulturu Priština, Leposavić.(49), 211-227.
https://doi.org/10.5937/bastina1949211F

Filipović B. Interpretations of the relationships among nations: Between economic co-operation and conflict. in Baština. 2019;(49):211-227.
doi:10.5937/bastina1949211F .

Filipović, Božidar, "Interpretations of the relationships among nations: Between economic co-operation and conflict" in Baština, no. 49 (2019):211-227,
https://doi.org/10.5937/bastina1949211F . .

TY  - CONF
AU  - Filipović, Božidar
PY  - 2018
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2949
AB  - U radu želimo prikazati rezultate kvalitativnog istraživanja sprovedenog
na teritoriji Beograda. U nameri da istražimo validnost merenja vrednosnih
orijentacija u kvantitativnim istraživanjima, odnosno ponudimo specifičnu
komparaciju rezultata kvantitativnog i kvalitativnog pristupa, istovremeno
smo ostvarili i niz interesantnih uvida u različite interpretacije problema privatizacije
i uloge privatnog vlasništva u Srbiji. Kao početnu tačku uzeli smo
iskaze koji se već decenijama koriste u kvantitativnim istraživanjima na teritoriji
Srbije. U radu ćemo se prevashodno fokusirati na sledećih pet iskaza: „Što
vlada manje interveniše u ekonomiji, to bolje za Srbiju“; „Privatizacija funkcioniše
u teoriji, ali ne i u praksi“; „Bez privatizacije preduzeća bi bila u još goroj
situaciji nego što su sada“; „Sve vrste javnih usluga bi bolje funkcionisale da su
privatizovane“; „Društveni napredak će uvek počivati na privatnom vlasništvu“.
Navedene tvrdnje smo tretirali kao deo osnove za razgovor, koju smo „dopunili“
dodatnim potpitanjima – usko vezanim za razumevanje samih iskaza. U
radu želimo pokazati na koji način kvalitativni pristup može omogućiti bolje
razumevanje rezultata kvantitativnog pristupa, pa i podstaći dalja istraživanja.
Takođe, predočili bismo kako i u kojoj meri se različite interpretacije privatizacije
i institucije privatne svojine ispoljavaju kao (vrednosne) nekonzistentnosti.
Na kraju, jedan deo rada želimo posvetiti i analizi odbijanja odgovora (na navedene
iskaze) od strane dela ispitanika, kao i obrazloženjima koja se u takvim
situacijama nude.
AB  - In this paper we want to present the results of qualitative research conducted
on the territory of the city of Belgrade. In order to explore the validity of
measurement of value orientations in quantitative survey, i.e. to offer a specific
comparison of the results of the quantitative and qualitative approach, we have
at the same time accomplished a number of interesting insights into different interpretations
of the problem of privatization and the role of private ownership
in Serbia. As a starting point we have taken statements that have been used for
decades in quantitative research in Serbia. In the paper we will focus primarily
on the following five statements: “The less the government intervenes in the
economy, the better is for Serbia”; “Privatization functions in theory, but not in
practice”; “Without privatization, firms would be even worse off than they are
now”; “All kinds of public services would work better if they were privatized”;
“Social progress will always be based on private property”. We referred to the
above statements as a part of the basis for interviews, which we “supplemented”
with additional questions – closely related to the understanding of the statements
themselves. In this paper we want to show how the qualitative approach
can enable a better understanding of the data of the quantitative approach, and
encourage further research. Also, we would show how and to what extent different
interpretations of privatization and private property institutions are expressed
as (value) inconsistencies. In the end, we want to devote a part of the paper to
analyzing the rejection to make a comment (on the given statements) by a part of
the respondents, as well as the explanations offered in such situations.
PB  - Univerzitet u Beogradu – Filozofski fakultet
Institut za sociološka istraživanja
C3  - Srbija u uslovima globalne krize neoliberalnog oblika kapitalističke regulacije
C3  - Srbija u uslovima globalne
krize neoliberalnog oblika
kapitalističke regulacije, zbornik
T1  - O privatizaciji i privatnom vlasništvu – kvalitativni i kvantitativni pristup problemu vrednosne orijentacije
T1  - On privatization and private ownership –
qualitative and quantitative approaches
to research of value orientations
EP  - 263
SP  - 243
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2949
ER  - 

@conference{
author = "Filipović, Božidar",
year = "2018",
abstract = "U radu želimo prikazati rezultate kvalitativnog istraživanja sprovedenog
na teritoriji Beograda. U nameri da istražimo validnost merenja vrednosnih
orijentacija u kvantitativnim istraživanjima, odnosno ponudimo specifičnu
komparaciju rezultata kvantitativnog i kvalitativnog pristupa, istovremeno
smo ostvarili i niz interesantnih uvida u različite interpretacije problema privatizacije
i uloge privatnog vlasništva u Srbiji. Kao početnu tačku uzeli smo
iskaze koji se već decenijama koriste u kvantitativnim istraživanjima na teritoriji
Srbije. U radu ćemo se prevashodno fokusirati na sledećih pet iskaza: „Što
vlada manje interveniše u ekonomiji, to bolje za Srbiju“; „Privatizacija funkcioniše
u teoriji, ali ne i u praksi“; „Bez privatizacije preduzeća bi bila u još goroj
situaciji nego što su sada“; „Sve vrste javnih usluga bi bolje funkcionisale da su
privatizovane“; „Društveni napredak će uvek počivati na privatnom vlasništvu“.
Navedene tvrdnje smo tretirali kao deo osnove za razgovor, koju smo „dopunili“
dodatnim potpitanjima – usko vezanim za razumevanje samih iskaza. U
radu želimo pokazati na koji način kvalitativni pristup može omogućiti bolje
razumevanje rezultata kvantitativnog pristupa, pa i podstaći dalja istraživanja.
Takođe, predočili bismo kako i u kojoj meri se različite interpretacije privatizacije
i institucije privatne svojine ispoljavaju kao (vrednosne) nekonzistentnosti.
Na kraju, jedan deo rada želimo posvetiti i analizi odbijanja odgovora (na navedene
iskaze) od strane dela ispitanika, kao i obrazloženjima koja se u takvim
situacijama nude., In this paper we want to present the results of qualitative research conducted
on the territory of the city of Belgrade. In order to explore the validity of
measurement of value orientations in quantitative survey, i.e. to offer a specific
comparison of the results of the quantitative and qualitative approach, we have
at the same time accomplished a number of interesting insights into different interpretations
of the problem of privatization and the role of private ownership
in Serbia. As a starting point we have taken statements that have been used for
decades in quantitative research in Serbia. In the paper we will focus primarily
on the following five statements: “The less the government intervenes in the
economy, the better is for Serbia”; “Privatization functions in theory, but not in
practice”; “Without privatization, firms would be even worse off than they are
now”; “All kinds of public services would work better if they were privatized”;
“Social progress will always be based on private property”. We referred to the
above statements as a part of the basis for interviews, which we “supplemented”
with additional questions – closely related to the understanding of the statements
themselves. In this paper we want to show how the qualitative approach
can enable a better understanding of the data of the quantitative approach, and
encourage further research. Also, we would show how and to what extent different
interpretations of privatization and private property institutions are expressed
as (value) inconsistencies. In the end, we want to devote a part of the paper to
analyzing the rejection to make a comment (on the given statements) by a part of
the respondents, as well as the explanations offered in such situations.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu – Filozofski fakultet
Institut za sociološka istraživanja",
journal = "Srbija u uslovima globalne krize neoliberalnog oblika kapitalističke regulacije, Srbija u uslovima globalne
krize neoliberalnog oblika
kapitalističke regulacije, zbornik",
title = "O privatizaciji i privatnom vlasništvu – kvalitativni i kvantitativni pristup problemu vrednosne orijentacije, On privatization and private ownership –
qualitative and quantitative approaches
to research of value orientations",
pages = "263-243",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2949"
}

Filipović, B.. (2018). O privatizaciji i privatnom vlasništvu – kvalitativni i kvantitativni pristup problemu vrednosne orijentacije. in Srbija u uslovima globalne krize neoliberalnog oblika kapitalističke regulacije
Univerzitet u Beogradu – Filozofski fakultet
Institut za sociološka istraživanja., 243-263.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2949

Filipović B. O privatizaciji i privatnom vlasništvu – kvalitativni i kvantitativni pristup problemu vrednosne orijentacije. in Srbija u uslovima globalne krize neoliberalnog oblika kapitalističke regulacije. 2018;:243-263.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2949 .

Filipović, Božidar, "O privatizaciji i privatnom vlasništvu – kvalitativni i kvantitativni pristup problemu vrednosne orijentacije" in Srbija u uslovima globalne krize neoliberalnog oblika kapitalističke regulacije (2018):243-263,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2949 .

TY  - CONF
AU  - Filipović, Božidar
PY  - 2018
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2999
AB  - U radu će biti prezentovani rezultati kvalitativnog istraživanja koje je sprovedeno na teritoriji
Grada Beograda. Usredsređujući se na metodološko pitanje validnosti, pristupili smo rezultatima
kvantitativnog sociološkog istraživanja društvene strukture, kakva se od osamdesetih
godina XX veka sprovode u Srbiji, odnosno bivšoj Jugoslaviji, pod rukovodstvom
prof. dr Mladena Lazića. Jedan od iskaza korišćenih u navedenom istraživanju odnosi se
upravo na pitanje sigurnosti, a glasi: „Čovek se može osećati sasvim sigurnim samo kada
živi u sredini gde je većina pripadnika njegove nacije.“ S obzirom na to da su u navedenim
kvantitativnim istraživanjima odgovori uvek bili unapred definisani, odnosno ograničeni
okvirima Likertove skale, želeli smo da odgovore na ovo (isto) pitanje kritički promislimo.
Stoga smo u jednom delu svog (kvalitativnog) istraživanju osmislili niz potpitanja koja su
nam dodatno razjasnila odgovore ispitanikâ i pokazala na koji način shvataju ključne elemente
navedenog iskaza. Dakle, prezentovaćemo interpretaciju problemâ i izazovâ sigurnosti
u kontekstu međuetničkih odnosa. Preciznije, pokušaćemo da razumemo zašto se ispitanici
određuju prema iskazu na vrednosno pozitivan ili negativan način te kako sami objašnjavaju
svoja opredeljenja.
AB  - This paper presents the results of qualitative studies conducted on the territory of the city of
Belgrade. Focusing on the methodological principle of validity, we have analysed the
results of the quantitative sociological studies of the social structure, which have been
conducted in Serbia and the former Yugoslavia ever since the eighties, under the direction
of Prof. Mladen Lazić. One of the statements used in this research refers precisely to the
question of security, as follows: “One can feel completely safe only when living in an environment
with the majority of members of their nation.” Regarding the fact that in these
quantitative research answers were always pre-defined, or limited by the framework of the
Likert scale, we wanted to critically rethink the answers to the (same) question. Therefore,
in one part of our (qualitative) research, we have designed a series of sub-questions which
has further clarified the respondents’ answers and showed how and in what way they understand
the key elements of the abovementioned statement. Thus, we present the interpretation
of the problems and challenges of security in the context of inter-ethnic relations. More
specifically, we will try to understand why the respondents are being determined by positive
or negative value according to the statement, and how they explain their own choices.
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet bezbednosti
C3  - Urbana bezbednost i urbani razvoj
C3  - Prva naučna konferencija
„Urbana bezbednost i urbani razvoj“
Beograd, 21. 6. 2017.
T1  - Sigurnost i etnički odnosi – percepcija problema u kontekstu naselja i suživota
T1  - Safety and ethnic relations
– perception of the problem in the context
Of settlement and coexistence
EP  - 82
SP  - 67
DO  - 10.18485/fb_ubur.2018.1.ch4
ER  - 

@conference{
author = "Filipović, Božidar",
year = "2018",
abstract = "U radu će biti prezentovani rezultati kvalitativnog istraživanja koje je sprovedeno na teritoriji
Grada Beograda. Usredsređujući se na metodološko pitanje validnosti, pristupili smo rezultatima
kvantitativnog sociološkog istraživanja društvene strukture, kakva se od osamdesetih
godina XX veka sprovode u Srbiji, odnosno bivšoj Jugoslaviji, pod rukovodstvom
prof. dr Mladena Lazića. Jedan od iskaza korišćenih u navedenom istraživanju odnosi se
upravo na pitanje sigurnosti, a glasi: „Čovek se može osećati sasvim sigurnim samo kada
živi u sredini gde je većina pripadnika njegove nacije.“ S obzirom na to da su u navedenim
kvantitativnim istraživanjima odgovori uvek bili unapred definisani, odnosno ograničeni
okvirima Likertove skale, želeli smo da odgovore na ovo (isto) pitanje kritički promislimo.
Stoga smo u jednom delu svog (kvalitativnog) istraživanju osmislili niz potpitanja koja su
nam dodatno razjasnila odgovore ispitanikâ i pokazala na koji način shvataju ključne elemente
navedenog iskaza. Dakle, prezentovaćemo interpretaciju problemâ i izazovâ sigurnosti
u kontekstu međuetničkih odnosa. Preciznije, pokušaćemo da razumemo zašto se ispitanici
određuju prema iskazu na vrednosno pozitivan ili negativan način te kako sami objašnjavaju
svoja opredeljenja., This paper presents the results of qualitative studies conducted on the territory of the city of
Belgrade. Focusing on the methodological principle of validity, we have analysed the
results of the quantitative sociological studies of the social structure, which have been
conducted in Serbia and the former Yugoslavia ever since the eighties, under the direction
of Prof. Mladen Lazić. One of the statements used in this research refers precisely to the
question of security, as follows: “One can feel completely safe only when living in an environment
with the majority of members of their nation.” Regarding the fact that in these
quantitative research answers were always pre-defined, or limited by the framework of the
Likert scale, we wanted to critically rethink the answers to the (same) question. Therefore,
in one part of our (qualitative) research, we have designed a series of sub-questions which
has further clarified the respondents’ answers and showed how and in what way they understand
the key elements of the abovementioned statement. Thus, we present the interpretation
of the problems and challenges of security in the context of inter-ethnic relations. More
specifically, we will try to understand why the respondents are being determined by positive
or negative value according to the statement, and how they explain their own choices.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet bezbednosti",
journal = "Urbana bezbednost i urbani razvoj, Prva naučna konferencija
„Urbana bezbednost i urbani razvoj“
Beograd, 21. 6. 2017.",
title = "Sigurnost i etnički odnosi – percepcija problema u kontekstu naselja i suživota, Safety and ethnic relations
– perception of the problem in the context
Of settlement and coexistence",
pages = "82-67",
doi = "10.18485/fb_ubur.2018.1.ch4"
}

Filipović, B.. (2018). Sigurnost i etnički odnosi – percepcija problema u kontekstu naselja i suživota. in Urbana bezbednost i urbani razvoj
Univerzitet u Beogradu – Fakultet bezbednosti., 67-82.
https://doi.org/10.18485/fb_ubur.2018.1.ch4

Filipović B. Sigurnost i etnički odnosi – percepcija problema u kontekstu naselja i suživota. in Urbana bezbednost i urbani razvoj. 2018;:67-82.
doi:10.18485/fb_ubur.2018.1.ch4 .

Filipović, Božidar, "Sigurnost i etnički odnosi – percepcija problema u kontekstu naselja i suživota" in Urbana bezbednost i urbani razvoj (2018):67-82,
https://doi.org/10.18485/fb_ubur.2018.1.ch4 . .

TY  - CONF
AU  - Filipović, Božidar
PY  - 2018
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2962
AB  - Problem validnosti je centralna tema našeg rada. Konkretno, zanima nas merenje
nivoa autoritarnosti u empirijskom istraživanju. Želimo da ukažemo na potencijalni
doprinos kvalitativnog pristupa ovom problemu. Pažnja je posvećena
samo jednom indikatoru: „Bez vođe je svaki narod kao čovek bez glave”. Ovo
pitanje je korišćeno u nizu domaćih i međunarodnih istraživanja u poslednjih
nekoliko decenija (South-East European S ocial S urvey Project). Ono je početna
tačka našeg kvalitativnog istraživanja. Cilj kvalitativnog istraživanja je bolje
razumevanje značenja koje ispitanici pridaju navedenoj tvrdnji. Kroz polustrukturisane
intervjue došli smo do dubljeg uvida u interpretacije i odgovore
na L ikertovoj skali. Iako je kvalitativno istraživanje sprovedeno na relativno
malom (kvotnom) uzorku od 20 ispitanika/ca, smatramo da su podaci interesantni
i relevantni. R ezultati se javljaju kao izvesna vrsta dopune ili korektiva
velike količine kvantitativnih podataka koji su do sada prikupljeni.
AB  - The problem of validity is the central theme of our work. In particular, we are
interested in measuring the level of authoritarianism in empirical research. We
want to point out the potential contribution of a qualitative approach to this
problem. Attention is devoted to only one indicator: „Without leaders, every
nation(ality) is like a man without a head”. This question has been used in a
series of domestic and international research in the last few decades (South-
East European S ocial S urvey Project). It is the starting point of our qualitative
research. The goal of qualitative research is to better understand the meaning
that respondents attach to the above statement. Through semi-structured interviews,
we got a deeper insight into the interpretations and answers on the
Likert scale. Although the qualitative research was carried out on a relatively
small (quota) sample of 20 respondents, we consider the data to be interesting
and relevant. The results appear as some kind of supplement or correction of a
large amount of quantitative data that have been collected so far.
PB  - Udruženje za političke nauke Srbije
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet političkih nauka
C3  - Konstitucionalizam i ustavni dizajn u demokratskoj recesiji
C3  - Konstitucionalizam
I ustavni dizajn u
Demokratskoj recesiji/
Constitutionalism and constitutional
design in demokratic recession
T1  - Empirijsko istraživanje stepena autoritarnosti građana – interpretacije kvantitativnog indikatora
T1  - The level of authoritarianism in empirical research
– interpretations of the quantitative indicator
EP  - 269
SP  - 253
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2962
ER  - 

@conference{
author = "Filipović, Božidar",
year = "2018",
abstract = "Problem validnosti je centralna tema našeg rada. Konkretno, zanima nas merenje
nivoa autoritarnosti u empirijskom istraživanju. Želimo da ukažemo na potencijalni
doprinos kvalitativnog pristupa ovom problemu. Pažnja je posvećena
samo jednom indikatoru: „Bez vođe je svaki narod kao čovek bez glave”. Ovo
pitanje je korišćeno u nizu domaćih i međunarodnih istraživanja u poslednjih
nekoliko decenija (South-East European S ocial S urvey Project). Ono je početna
tačka našeg kvalitativnog istraživanja. Cilj kvalitativnog istraživanja je bolje
razumevanje značenja koje ispitanici pridaju navedenoj tvrdnji. Kroz polustrukturisane
intervjue došli smo do dubljeg uvida u interpretacije i odgovore
na L ikertovoj skali. Iako je kvalitativno istraživanje sprovedeno na relativno
malom (kvotnom) uzorku od 20 ispitanika/ca, smatramo da su podaci interesantni
i relevantni. R ezultati se javljaju kao izvesna vrsta dopune ili korektiva
velike količine kvantitativnih podataka koji su do sada prikupljeni., The problem of validity is the central theme of our work. In particular, we are
interested in measuring the level of authoritarianism in empirical research. We
want to point out the potential contribution of a qualitative approach to this
problem. Attention is devoted to only one indicator: „Without leaders, every
nation(ality) is like a man without a head”. This question has been used in a
series of domestic and international research in the last few decades (South-
East European S ocial S urvey Project). It is the starting point of our qualitative
research. The goal of qualitative research is to better understand the meaning
that respondents attach to the above statement. Through semi-structured interviews,
we got a deeper insight into the interpretations and answers on the
Likert scale. Although the qualitative research was carried out on a relatively
small (quota) sample of 20 respondents, we consider the data to be interesting
and relevant. The results appear as some kind of supplement or correction of a
large amount of quantitative data that have been collected so far.",
publisher = "Udruženje za političke nauke Srbije, Univerzitet u Beogradu – Fakultet političkih nauka",
journal = "Konstitucionalizam i ustavni dizajn u demokratskoj recesiji, Konstitucionalizam
I ustavni dizajn u
Demokratskoj recesiji/
Constitutionalism and constitutional
design in demokratic recession",
title = "Empirijsko istraživanje stepena autoritarnosti građana – interpretacije kvantitativnog indikatora, The level of authoritarianism in empirical research
– interpretations of the quantitative indicator",
pages = "269-253",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2962"
}

Filipović, B.. (2018). Empirijsko istraživanje stepena autoritarnosti građana – interpretacije kvantitativnog indikatora. in Konstitucionalizam i ustavni dizajn u demokratskoj recesiji
Udruženje za političke nauke Srbije., 253-269.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2962

Filipović B. Empirijsko istraživanje stepena autoritarnosti građana – interpretacije kvantitativnog indikatora. in Konstitucionalizam i ustavni dizajn u demokratskoj recesiji. 2018;:253-269.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2962 .

Filipović, Božidar, "Empirijsko istraživanje stepena autoritarnosti građana – interpretacije kvantitativnog indikatora" in Konstitucionalizam i ustavni dizajn u demokratskoj recesiji (2018):253-269,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2962 .

TY  - CONF
AU  - Filipović, Božidar
PY  - 2018
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2971
PB  - Institut
za pedagoška istraživanja : Institut za psihologiju
C3  - Kvalitativna istraživanja u društvenim naukama: od licnog iskustva do socijalnih praksi
C3  - Kvalitativna istraživanja
u društvenim naukama:
od licnog iskustva do socijalnih praksi
ZBORNIK SAOPŠTENJA
T1  - Kritički osvrt na merenje stepena autoritarnosti
u kvantitativnim istraživanjima:
kvalitativni pristup razumevanju poslušnosti
u odnosu između roditelja i dece
EP  - 129
SP  - 126
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2971
ER  - 

@conference{
author = "Filipović, Božidar",
year = "2018",
publisher = "Institut
za pedagoška istraživanja : Institut za psihologiju",
journal = "Kvalitativna istraživanja u društvenim naukama: od licnog iskustva do socijalnih praksi, Kvalitativna istraživanja
u društvenim naukama:
od licnog iskustva do socijalnih praksi
ZBORNIK SAOPŠTENJA",
title = "Kritički osvrt na merenje stepena autoritarnosti
u kvantitativnim istraživanjima:
kvalitativni pristup razumevanju poslušnosti
u odnosu između roditelja i dece",
pages = "129-126",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2971"
}

Filipović, B.. (2018). Kritički osvrt na merenje stepena autoritarnosti
u kvantitativnim istraživanjima:
kvalitativni pristup razumevanju poslušnosti
u odnosu između roditelja i dece. in Kvalitativna istraživanja u društvenim naukama: od licnog iskustva do socijalnih praksi
Institut
za pedagoška istraživanja : Institut za psihologiju., 126-129.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2971

Filipović B. Kritički osvrt na merenje stepena autoritarnosti
u kvantitativnim istraživanjima:
kvalitativni pristup razumevanju poslušnosti
u odnosu između roditelja i dece. in Kvalitativna istraživanja u društvenim naukama: od licnog iskustva do socijalnih praksi. 2018;:126-129.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2971 .

Filipović, Božidar, "Kritički osvrt na merenje stepena autoritarnosti
u kvantitativnim istraživanjima:
kvalitativni pristup razumevanju poslušnosti
u odnosu između roditelja i dece" in Kvalitativna istraživanja u društvenim naukama: od licnog iskustva do socijalnih praksi (2018):126-129,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2971 .

TY  - JOUR
AU  - Filipović, Božidar
PY  - 2018
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2902
AB  - The aim of this paper is to present various interpretations
of the concept of national interests in the qualitative research
we have conducted. Our qualitative research was carried out
as a methodological research of the issue of the validity of the
indicators used in a large international quantitative research. The
use of the qualitative approach enables us to better understand
the meanings attached to the notion of the national interest in
the domestic context. The results show certain polarization
between meanings referring to an international (or interethnic)
context on the one hand, and interpretations concerning the
internal problems of the country on the other. A large number of
respondents point out the lack of defining national interests, or
their continued and consequent implementation.
AB  - U ovom tekstu smo pokušali da istražimo različite interpretacije pojma „nacionalni interes“. Pojam nacionalni interes je vrlo značajan za razumevanje političkog života neke političke zajednice. Definisanje nacionalnog interesa nije pitanje koje se pojavljuje samo u krugu političke elite, nego može da se kaže da se ovo definisanje pojavljuje unutar čitavog društva. Pristupili smo ovom pitanju sa vrlo specifičnog metodološkog stanovišta istraživanja koje se ticalo validnosti indikatora koji se koriste u međunarodnom i domaćem istraživanju. Indikator je bio upotrebljen kao jedan deo lestvice istraživanja koja se odnosila na vrednosna određenja. Tvrdnja kojoj smo posvetili našu pažnju u ovom istraživanju glasi: „Mediji koji ne mare za nacionalni interes bi trebalo da se zabrane.“ Zapravo, rezultati kvalitativnog istraživanja koji su prikazani u ovom radu jesu samo jedan deo odgovora na prethodno spomenuto pitanje (interpretacije nacionalnog interesa). Nakon što su ispitanici dali svoje odgovore na Likert lestvici, pitali smo ih i neka dodatna pitanja. Jedno od njih je glasilo: „Šta tebi predstavlja nacionalni interes?“ Rezultati ovog istraživanja govore o ambivalentnosti razumevanja koncepta nacionalni interes. Značenja tog koncepta su bila polarizovana na ona značenja koja su se odnosila na međunarodni (ili međuetnički) kontekst sa jedne strane, i sa druge strane na unutrašnja pitanja države i na njeno funkcionisanje. Veliki broj ispitanika je naglasio manjak društvenog koncenzusa o nacionalnom interesu u državi. Ti ispitanici veruju da on zapravo ne postoji ili da je nekonsistentno implementiran kao osnova državne politike. Neki od ispitanika su naglasili demografska pitanja kao moguće važna za definisanje nacionalnog interesa. Povrh toga, bilo je očigledno da su ispitanici često odgovarali u opštim kategorijama i da su na neki način bili iznenađeni pitanjima. Bez obzira na relativno visoku učestalost pojma nacionalni interes u javnom diskursu, utisak je da ispitanici nisu samostalno razmišljali o samoj suštini tog pojma.
PB  - Institut za političke studije
T2  - Nacionalni interes
T1  - Interpretations of the National Interests - a Qualitative Research
T1  - Interpretacije nacionalnog interesa – kvalitativno istraživanje
EP  - 154
IS  - 1
SP  - 137
VL  - 31
DO  - 10.22182/ni.3112018.7
ER  - 

@article{
author = "Filipović, Božidar",
year = "2018",
abstract = "The aim of this paper is to present various interpretations
of the concept of national interests in the qualitative research
we have conducted. Our qualitative research was carried out
as a methodological research of the issue of the validity of the
indicators used in a large international quantitative research. The
use of the qualitative approach enables us to better understand
the meanings attached to the notion of the national interest in
the domestic context. The results show certain polarization
between meanings referring to an international (or interethnic)
context on the one hand, and interpretations concerning the
internal problems of the country on the other. A large number of
respondents point out the lack of defining national interests, or
their continued and consequent implementation., U ovom tekstu smo pokušali da istražimo različite interpretacije pojma „nacionalni interes“. Pojam nacionalni interes je vrlo značajan za razumevanje političkog života neke političke zajednice. Definisanje nacionalnog interesa nije pitanje koje se pojavljuje samo u krugu političke elite, nego može da se kaže da se ovo definisanje pojavljuje unutar čitavog društva. Pristupili smo ovom pitanju sa vrlo specifičnog metodološkog stanovišta istraživanja koje se ticalo validnosti indikatora koji se koriste u međunarodnom i domaćem istraživanju. Indikator je bio upotrebljen kao jedan deo lestvice istraživanja koja se odnosila na vrednosna određenja. Tvrdnja kojoj smo posvetili našu pažnju u ovom istraživanju glasi: „Mediji koji ne mare za nacionalni interes bi trebalo da se zabrane.“ Zapravo, rezultati kvalitativnog istraživanja koji su prikazani u ovom radu jesu samo jedan deo odgovora na prethodno spomenuto pitanje (interpretacije nacionalnog interesa). Nakon što su ispitanici dali svoje odgovore na Likert lestvici, pitali smo ih i neka dodatna pitanja. Jedno od njih je glasilo: „Šta tebi predstavlja nacionalni interes?“ Rezultati ovog istraživanja govore o ambivalentnosti razumevanja koncepta nacionalni interes. Značenja tog koncepta su bila polarizovana na ona značenja koja su se odnosila na međunarodni (ili međuetnički) kontekst sa jedne strane, i sa druge strane na unutrašnja pitanja države i na njeno funkcionisanje. Veliki broj ispitanika je naglasio manjak društvenog koncenzusa o nacionalnom interesu u državi. Ti ispitanici veruju da on zapravo ne postoji ili da je nekonsistentno implementiran kao osnova državne politike. Neki od ispitanika su naglasili demografska pitanja kao moguće važna za definisanje nacionalnog interesa. Povrh toga, bilo je očigledno da su ispitanici često odgovarali u opštim kategorijama i da su na neki način bili iznenađeni pitanjima. Bez obzira na relativno visoku učestalost pojma nacionalni interes u javnom diskursu, utisak je da ispitanici nisu samostalno razmišljali o samoj suštini tog pojma.",
publisher = "Institut za političke studije",
journal = "Nacionalni interes",
title = "Interpretations of the National Interests - a Qualitative Research, Interpretacije nacionalnog interesa – kvalitativno istraživanje",
pages = "154-137",
number = "1",
volume = "31",
doi = "10.22182/ni.3112018.7"
}

Filipović, B.. (2018). Interpretations of the National Interests - a Qualitative Research. in Nacionalni interes
Institut za političke studije., 31(1), 137-154.
https://doi.org/10.22182/ni.3112018.7

Filipović B. Interpretations of the National Interests - a Qualitative Research. in Nacionalni interes. 2018;31(1):137-154.
doi:10.22182/ni.3112018.7 .

Filipović, Božidar, "Interpretations of the National Interests - a Qualitative Research" in Nacionalni interes, 31, no. 1 (2018):137-154,
https://doi.org/10.22182/ni.3112018.7 . .

TY  - JOUR
AU  - Filipović, Božidar
PY  - 2018
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2866
AB  - U radu smo pažnju posvetili interpretacijama pojma poslušnosti u 
kontekstu odnosa roditelja i dece. Kroz kvalitativno istraživanje tretirali smo
metodološki problem validnosti u kvantitativnim empirijskim istraživanjima. Pažnju
smo posvetili iskazu „Najvažnija stvar za decu je učiti ih poslušnosti prema
roditeljima”, koji je korišćen kao indikator autoritarnosti u nizu domaćih
kvantitativnih istraživanja vrednosnih orijentacija. Nalazi našeg kvalitativnog
metodološkog istraživanja pokazuju veoma interesantan odnos ispitanika prema
tumačenju pojma poslušnosti. Tumačenje pojma poslušnosti u iskazu usko je
povezano sa odgovorima na Likertovoj skali. Ovakvi nalazi otvaraju dodatna
načelna pitanja u pogledu pretpostavki koje indikatori moraju odnosno ne moraju
zadovoljavati.
AB  - forum pedagoga
Summary: This paper is on the interpretations of the term obedience in the context of
relation between parents and children. In the qualitative research, we treated the
methodological problem of validity in quantitative empirical studies. We specially focused on
the statement “The best thing for children is to teach them how to be obedient to their
parents”, which was used as an indicator of authoritarian sample in the sequence of domestic
quantitative types of research of value orientations. Findings of our qualitative methodological 
research show very interesting relation of respondents towards the interpretation of the term 
obedience. Interpreting the term obedience in the statement is closely connected to the replies
in the Likert scale. These findings open additional general questions referring to the
assumptions that the indicators must or needn’t fulfil.
PB  - Forum pedagoga
T2  - Pedagogija
T2  - Pedagogija
T1  - Tumačenje poslušnosti u odnosu između dece i roditelja
T1  - Interpreting the term obedience in the reltion between
Children and parents
EP  - 560
IS  - 4
SP  - 544
VL  - 73
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2866
ER  - 

@article{
author = "Filipović, Božidar",
year = "2018",
abstract = "U radu smo pažnju posvetili interpretacijama pojma poslušnosti u 
kontekstu odnosa roditelja i dece. Kroz kvalitativno istraživanje tretirali smo
metodološki problem validnosti u kvantitativnim empirijskim istraživanjima. Pažnju
smo posvetili iskazu „Najvažnija stvar za decu je učiti ih poslušnosti prema
roditeljima”, koji je korišćen kao indikator autoritarnosti u nizu domaćih
kvantitativnih istraživanja vrednosnih orijentacija. Nalazi našeg kvalitativnog
metodološkog istraživanja pokazuju veoma interesantan odnos ispitanika prema
tumačenju pojma poslušnosti. Tumačenje pojma poslušnosti u iskazu usko je
povezano sa odgovorima na Likertovoj skali. Ovakvi nalazi otvaraju dodatna
načelna pitanja u pogledu pretpostavki koje indikatori moraju odnosno ne moraju
zadovoljavati., forum pedagoga
Summary: This paper is on the interpretations of the term obedience in the context of
relation between parents and children. In the qualitative research, we treated the
methodological problem of validity in quantitative empirical studies. We specially focused on
the statement “The best thing for children is to teach them how to be obedient to their
parents”, which was used as an indicator of authoritarian sample in the sequence of domestic
quantitative types of research of value orientations. Findings of our qualitative methodological 
research show very interesting relation of respondents towards the interpretation of the term 
obedience. Interpreting the term obedience in the statement is closely connected to the replies
in the Likert scale. These findings open additional general questions referring to the
assumptions that the indicators must or needn’t fulfil.",
publisher = "Forum pedagoga",
journal = "Pedagogija, Pedagogija",
title = "Tumačenje poslušnosti u odnosu između dece i roditelja, Interpreting the term obedience in the reltion between
Children and parents",
pages = "560-544",
number = "4",
volume = "73",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2866"
}

Filipović, B.. (2018). Tumačenje poslušnosti u odnosu između dece i roditelja. in Pedagogija
Forum pedagoga., 73(4), 544-560.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2866

Filipović B. Tumačenje poslušnosti u odnosu između dece i roditelja. in Pedagogija. 2018;73(4):544-560.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2866 .

Filipović, Božidar, "Tumačenje poslušnosti u odnosu između dece i roditelja" in Pedagogija, 73, no. 4 (2018):544-560,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2866 .

TY  - JOUR
AU  - Filipović, Božidar
PY  - 2018
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2893
AB  - : Using the method of content analysis, in our work we offered
a concise insight into the use of the term “culture” in the work of
Emile Durkheim. Bearing in mind that the heritage of enlightenment
can be perceived in Durkheim’s work, but indirectly the traditions
of Romanticism as well, we consider the issue of using this term an
important one. The specter of meanings associated with the notion of
“culture” makes it suitable for use as a kind of indicator. Much like
the Rorschach stains, very different meanings can be loaded into it.
Findings show that Durkheim did not use the word “culture” very
often, considering the volume of his work. He most often connected it
with the scientific, intellectual, logical, etc. We paid special attention
to his most important works (The Division of Labor in Society, Rules
of Sociological Method, Suicide and the Elementary Forms of the
Religious Life). Other works are covered by a quantitative analysis of
the use of the word “culture” in which we tried to find the most frequent
attributes that appear alongside the aforementioned term. The analysis
covers most of Durkheim’s opus published during and after his life.
AB  - Koristeći metodu analize sadržaja u radu smo ponudili sažet uvid upotrebe pojma „kultura” u delu Emila Dirkema. Imajući u vidu da se u Dirkemovom delu može uočiti nasleđe prosvetiteljstva, ali posredno i tradicija romantizma, smatramo važnim pitanje upotrebe navedenog pojma. Širina značenja koja se vezuju za pojam „kultura” čini ga pogodnim za upotrebu kao svojevrsnog indikatora. Poput Roršahovih mrlja u njega se mogu učitavati veoma različita značenja. Nalazi pokazuju da Dirkem reč „kultura” nije upotrebljavao tako često imajući u vidu obimnost njegovog dela, najčešće je vezujući za naučno, intelektualno, logično, itd. Posebnu pažnju smo posvetili njegovim najznačajnijim delima (The Division of Labour in Society, Rules of Sociological Method, Suicide and The Elementary Forms of the Religious Life). Ostala dela obuhvaćena su kvantitativnom analizom upotrebe reči „kultura” u kojoj smo pokušali da uočimo najfrekventnije atribute koji se javljaju uz navedeni pojam. Analizom je obuhvaćen najveći deo Dirkemovog opusa objavljenog tokom i nakon njegovog života.
PB  - Zavod za proučavanje kulturnog razvitka, Beograd
T2  - Kultura
T2  - Kultura
T1  - Durkheim’s use of the term culture
T1  - Dirkemova upotreba reči kultura
EP  - 279
SP  - 255
VL  - 158
DO  - 10.5937/kultura1858255F
ER  - 

@article{
author = "Filipović, Božidar",
year = "2018",
abstract = ": Using the method of content analysis, in our work we offered
a concise insight into the use of the term “culture” in the work of
Emile Durkheim. Bearing in mind that the heritage of enlightenment
can be perceived in Durkheim’s work, but indirectly the traditions
of Romanticism as well, we consider the issue of using this term an
important one. The specter of meanings associated with the notion of
“culture” makes it suitable for use as a kind of indicator. Much like
the Rorschach stains, very different meanings can be loaded into it.
Findings show that Durkheim did not use the word “culture” very
often, considering the volume of his work. He most often connected it
with the scientific, intellectual, logical, etc. We paid special attention
to his most important works (The Division of Labor in Society, Rules
of Sociological Method, Suicide and the Elementary Forms of the
Religious Life). Other works are covered by a quantitative analysis of
the use of the word “culture” in which we tried to find the most frequent
attributes that appear alongside the aforementioned term. The analysis
covers most of Durkheim’s opus published during and after his life., Koristeći metodu analize sadržaja u radu smo ponudili sažet uvid upotrebe pojma „kultura” u delu Emila Dirkema. Imajući u vidu da se u Dirkemovom delu može uočiti nasleđe prosvetiteljstva, ali posredno i tradicija romantizma, smatramo važnim pitanje upotrebe navedenog pojma. Širina značenja koja se vezuju za pojam „kultura” čini ga pogodnim za upotrebu kao svojevrsnog indikatora. Poput Roršahovih mrlja u njega se mogu učitavati veoma različita značenja. Nalazi pokazuju da Dirkem reč „kultura” nije upotrebljavao tako često imajući u vidu obimnost njegovog dela, najčešće je vezujući za naučno, intelektualno, logično, itd. Posebnu pažnju smo posvetili njegovim najznačajnijim delima (The Division of Labour in Society, Rules of Sociological Method, Suicide and The Elementary Forms of the Religious Life). Ostala dela obuhvaćena su kvantitativnom analizom upotrebe reči „kultura” u kojoj smo pokušali da uočimo najfrekventnije atribute koji se javljaju uz navedeni pojam. Analizom je obuhvaćen najveći deo Dirkemovog opusa objavljenog tokom i nakon njegovog života.",
publisher = "Zavod za proučavanje kulturnog razvitka, Beograd",
journal = "Kultura, Kultura",
title = "Durkheim’s use of the term culture, Dirkemova upotreba reči kultura",
pages = "279-255",
volume = "158",
doi = "10.5937/kultura1858255F"
}

Filipović, B.. (2018). Durkheim’s use of the term culture. in Kultura
Zavod za proučavanje kulturnog razvitka, Beograd., 158, 255-279.
https://doi.org/10.5937/kultura1858255F

Filipović B. Durkheim’s use of the term culture. in Kultura. 2018;158:255-279.
doi:10.5937/kultura1858255F .

Filipović, Božidar, "Durkheim’s use of the term culture" in Kultura, 158 (2018):255-279,
https://doi.org/10.5937/kultura1858255F . .

TY  - JOUR
AU  - Filipović, Božidar
PY  - 2017
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2674
T2  - Sociologija
T1  - War and Crime as a Source of Moral Renewal and Unity – Republican Heritage and its Transformation Into a Work of Emile Durkheim
EP  - 313
IS  - 3
SP  - 296
VL  - 59
DO  - 10.2298/SOC1703296F
ER  - 

@article{
author = "Filipović, Božidar",
year = "2017",
journal = "Sociologija",
title = "War and Crime as a Source of Moral Renewal and Unity – Republican Heritage and its Transformation Into a Work of Emile Durkheim",
pages = "313-296",
number = "3",
volume = "59",
doi = "10.2298/SOC1703296F"
}

Filipović, B.. (2017). War and Crime as a Source of Moral Renewal and Unity – Republican Heritage and its Transformation Into a Work of Emile Durkheim. in Sociologija, 59(3), 296-313.
https://doi.org/10.2298/SOC1703296F

Filipović B. War and Crime as a Source of Moral Renewal and Unity – Republican Heritage and its Transformation Into a Work of Emile Durkheim. in Sociologija. 2017;59(3):296-313.
doi:10.2298/SOC1703296F .

Filipović, Božidar, "War and Crime as a Source of Moral Renewal and Unity – Republican Heritage and its Transformation Into a Work of Emile Durkheim" in Sociologija, 59, no. 3 (2017):296-313,
https://doi.org/10.2298/SOC1703296F . .

TY  - CONF
AU  - Filipović, Božidar
PY  - 2017
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2792
C3  - Globalizacija i glokalizacija
T1  - Narod, nacija i međunacionalni odnosi - između kvantitativnog i kvalitativnog pristupa
EP  - 885
SP  - 873
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2792
ER  - 

@conference{
author = "Filipović, Božidar",
year = "2017",
journal = "Globalizacija i glokalizacija",
title = "Narod, nacija i međunacionalni odnosi - između kvantitativnog i kvalitativnog pristupa",
pages = "885-873",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2792"
}

Filipović, B.. (2017). Narod, nacija i međunacionalni odnosi - između kvantitativnog i kvalitativnog pristupa. in Globalizacija i glokalizacija, 873-885.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2792

Filipović B. Narod, nacija i međunacionalni odnosi - između kvantitativnog i kvalitativnog pristupa. in Globalizacija i glokalizacija. 2017;:873-885.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2792 .

Filipović, Božidar, "Narod, nacija i međunacionalni odnosi - između kvantitativnog i kvalitativnog pristupa" in Globalizacija i glokalizacija (2017):873-885,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2792 .

TY  - BOOK
AU  - Filipović, Božidar
AU  - Jovanović, Nataša
PY  - 2017
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2680
PB  - Sociološko udruženje Srbije i Crne Gore
T1  - Blokada Filozofskog fakulteta 2014. godine
SP  - 377
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2680
ER  - 

@book{
author = "Filipović, Božidar and Jovanović, Nataša",
year = "2017",
publisher = "Sociološko udruženje Srbije i Crne Gore",
title = "Blokada Filozofskog fakulteta 2014. godine",
pages = "377",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2680"
}

Filipović, B.,& Jovanović, N.. (2017). Blokada Filozofskog fakulteta 2014. godine. 
Sociološko udruženje Srbije i Crne Gore., 377.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2680

Filipović B, Jovanović N. Blokada Filozofskog fakulteta 2014. godine. 2017;:377.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2680 .

Filipović, Božidar, Jovanović, Nataša, "Blokada Filozofskog fakulteta 2014. godine" (2017):377,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2680 .

TY  - JOUR
AU  - Filipović, Božidar
PY  - 2016
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2594
T2  - Sociološki pregled
T1  - Durkheim on Individualism and Property Rights: Origin of Institutional Framework
EP  - 509
IS  - 4
SP  - 491
VL  - 50
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2594
ER  - 

@article{
author = "Filipović, Božidar",
year = "2016",
journal = "Sociološki pregled",
title = "Durkheim on Individualism and Property Rights: Origin of Institutional Framework",
pages = "509-491",
number = "4",
volume = "50",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2594"
}

Filipović, B.. (2016). Durkheim on Individualism and Property Rights: Origin of Institutional Framework. in Sociološki pregled, 50(4), 491-509.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2594

Filipović B. Durkheim on Individualism and Property Rights: Origin of Institutional Framework. in Sociološki pregled. 2016;50(4):491-509.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2594 .

Filipović, Božidar, "Durkheim on Individualism and Property Rights: Origin of Institutional Framework" in Sociološki pregled, 50, no. 4 (2016):491-509,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2594 .

TY  - CONF
AU  - Filipović, Božidar
PY  - 2016
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2487
C3  - Nauka i evrointegracije
T1  - Evropa i države blagostanja – teorija Goste Esping-Andersena
EP  - 560
SP  - 543
DO  - 10.7251/ZRNETOM11510543F
ER  - 

@conference{
author = "Filipović, Božidar",
year = "2016",
journal = "Nauka i evrointegracije",
title = "Evropa i države blagostanja – teorija Goste Esping-Andersena",
pages = "560-543",
doi = "10.7251/ZRNETOM11510543F"
}

Filipović, B.. (2016). Evropa i države blagostanja – teorija Goste Esping-Andersena. in Nauka i evrointegracije, 543-560.
https://doi.org/10.7251/ZRNETOM11510543F

Filipović B. Evropa i države blagostanja – teorija Goste Esping-Andersena. in Nauka i evrointegracije. 2016;:543-560.
doi:10.7251/ZRNETOM11510543F .

Filipović, Božidar, "Evropa i države blagostanja – teorija Goste Esping-Andersena" in Nauka i evrointegracije (2016):543-560,
https://doi.org/10.7251/ZRNETOM11510543F . .

TY  - CONF
AU  - Filipović, Božidar
PY  - 2016
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2461
C3  - Thinking Beyond Capitalism
T1  - Socialism, communism, capitalism – Durkheim as classifier and critic
EP  - 81
SP  - 106
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2461
ER  - 

@conference{
author = "Filipović, Božidar",
year = "2016",
journal = "Thinking Beyond Capitalism",
title = "Socialism, communism, capitalism – Durkheim as classifier and critic",
pages = "81-106",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2461"
}

Filipović, B.. (2016). Socialism, communism, capitalism – Durkheim as classifier and critic. in Thinking Beyond Capitalism, 106-81.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2461

Filipović B. Socialism, communism, capitalism – Durkheim as classifier and critic. in Thinking Beyond Capitalism. 2016;:106-81.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2461 .

Filipović, Božidar, "Socialism, communism, capitalism – Durkheim as classifier and critic" in Thinking Beyond Capitalism (2016):106-81,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2461 .

TY  - JOUR
AU  - Filipović, Božidar
PY  - 2015
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2394
T2  - Kultura
T1  - Kritika i dometi teorije globalnog jezičkog sistema
EP  - 201
SP  - 185
VL  - 148
DO  - 10.5937/kultura1548185F
ER  - 

@article{
author = "Filipović, Božidar",
year = "2015",
journal = "Kultura",
title = "Kritika i dometi teorije globalnog jezičkog sistema",
pages = "201-185",
volume = "148",
doi = "10.5937/kultura1548185F"
}

Filipović, B.. (2015). Kritika i dometi teorije globalnog jezičkog sistema. in Kultura, 148, 185-201.
https://doi.org/10.5937/kultura1548185F

Filipović B. Kritika i dometi teorije globalnog jezičkog sistema. in Kultura. 2015;148:185-201.
doi:10.5937/kultura1548185F .

Filipović, Božidar, "Kritika i dometi teorije globalnog jezičkog sistema" in Kultura, 148 (2015):185-201,
https://doi.org/10.5937/kultura1548185F . .

TY  - JOUR
AU  - Filipović, Božidar
PY  - 2014
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2248
T2  - Теме – Journal for Social Sciences
T1  - Burdijeovo shvatanje nastanka i dinamike polja umetnosti
EP  - 1036
IS  - 3
SP  - 1019
VL  - 38
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2248
ER  - 

@article{
author = "Filipović, Božidar",
year = "2014",
journal = "Теме – Journal for Social Sciences",
title = "Burdijeovo shvatanje nastanka i dinamike polja umetnosti",
pages = "1036-1019",
number = "3",
volume = "38",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2248"
}

Filipović, B.. (2014). Burdijeovo shvatanje nastanka i dinamike polja umetnosti. in Теме – Journal for Social Sciences, 38(3), 1019-1036.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2248

Filipović B. Burdijeovo shvatanje nastanka i dinamike polja umetnosti. in Теме – Journal for Social Sciences. 2014;38(3):1019-1036.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2248 .

Filipović, Božidar, "Burdijeovo shvatanje nastanka i dinamike polja umetnosti" in Теме – Journal for Social Sciences, 38, no. 3 (2014):1019-1036,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2248 .

TY  - JOUR
AU  - Filipović, Božidar
PY  - 2012
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2034
T2  - Filozofija i društvo
T1  - Bruno Latur i teorija aktera-mreže
EP  - 149
IS  - 1
SP  - 129
VL  - 23
DO  - 10.2298/FID1201129F
ER  - 

@article{
author = "Filipović, Božidar",
year = "2012",
journal = "Filozofija i društvo",
title = "Bruno Latur i teorija aktera-mreže",
pages = "149-129",
number = "1",
volume = "23",
doi = "10.2298/FID1201129F"
}

Filipović, B.. (2012). Bruno Latur i teorija aktera-mreže. in Filozofija i društvo, 23(1), 129-149.
https://doi.org/10.2298/FID1201129F

Filipović B. Bruno Latur i teorija aktera-mreže. in Filozofija i društvo. 2012;23(1):129-149.
doi:10.2298/FID1201129F .

Filipović, Božidar, "Bruno Latur i teorija aktera-mreže" in Filozofija i društvo, 23, no. 1 (2012):129-149,
https://doi.org/10.2298/FID1201129F . .

TY  - JOUR
AU  - Filipović, Božidar
PY  - 2011
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/1906
T2  - Sociologija
T1  - Relacionizam Pjera Burdijea - između materijalističkog i lingvističkog strukturalizma
EP  - 344
IS  - 3
SP  - 323
VL  - 53
DO  - 10.2298/SOC1103323F
ER  - 

@article{
author = "Filipović, Božidar",
year = "2011",
journal = "Sociologija",
title = "Relacionizam Pjera Burdijea - između materijalističkog i lingvističkog strukturalizma",
pages = "344-323",
number = "3",
volume = "53",
doi = "10.2298/SOC1103323F"
}

Filipović, B.. (2011). Relacionizam Pjera Burdijea - između materijalističkog i lingvističkog strukturalizma. in Sociologija, 53(3), 323-344.
https://doi.org/10.2298/SOC1103323F

Filipović B. Relacionizam Pjera Burdijea - između materijalističkog i lingvističkog strukturalizma. in Sociologija. 2011;53(3):323-344.
doi:10.2298/SOC1103323F .

Filipović, Božidar, "Relacionizam Pjera Burdijea - između materijalističkog i lingvističkog strukturalizma" in Sociologija, 53, no. 3 (2011):323-344,
https://doi.org/10.2298/SOC1103323F . .