TY  - CONF
AU  - Japundza-Milisavljevic, Mirjana
AU  - Djurić-Zdravković, Aleksandra
AU  - Milanović-Dobrota, Biljana
PY  - 2023
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/5187
AB  - Slobodno vreme je prostor slobode stoga je važno da deca shvate njegov značaj kako im
organizovane aktivnosti ne bi bile nametnute od strane odraslih osoba. Ciljevi istraživanja bili su
da se utvrde načini provođenja slobodnog vremena učenika s intelektualnom ometenošću kao i
da se utvrdi da li postoje razlike u korišćenju slobodnog vremena između učenika različitog pola.
Za potrebe ovog istraživanja sačinjen je direktni intervju koji se sastoji od pet pitanja. Uzorkom
je obuhvaćen 31 učenik s intelektualnom ometenošću kalendarskog uzrasta od osam do 12 godina
(starost u mesecima: AS = 116.7; SD = 21.8). Od ukupnog broja ispitanika nijedan ispitanik se
nije izjasnio da često posećuje pozorišta, dok njih 45.2% povremeno gleda pozorišne predstave.
Ukupno 13 (41.9%) ispitanika nikada ne čita. Sa svojim vršanjacima druži se devetoro učenika
(29%). Slobodno vreme u prirodi veoma često provode tri ispitanika (9.8%). Nešto manje od
polovine ispitivanog uzorka (45.2%) slobodno vreme provodi na društvenim mrežama i internetu.
Dečaci češće idu u pozorište (p = 0.000) i češće čitaju knjige (p = 0.001) u poređenju sa
devojčicama, dok se devočice više druže sa svojim vršanjacima (p = 0.001) u odnosu na dečake.
Nisu utvrđene statistički značajne razlike između učenika različitog pola u odnosu na vreme
provedeno na internetu (p = 0.253) ili u prirodi (p = 0.214). Učenici s intelektualnom ometenošću
i roditelji treba da budu informisani o mogućnostima organizovanja i planiranja slobodnog
vremena.
AB  - Free time is a time of freedom; therefore, it is crucial for children to understand its value so that
organized activities are not imposed on them by adults. The goals of the research are to determine
the ways students with intellectual disabilities spend their free time, as well as to determine
whether there are some differences in the use of free time among students of different genders.
For the purpose of this research, a direct interview consisted of five questions was conducted.
The sample included 31 students with intellectual disabilities aged eight to 12 (age in months:
AS=116.7; SD=21.8). Out of the total number of respondents, no respondent stated that they often
visit theaters, while 45.2% occasionally watch theater performances. A total of 13 (41.9%)
respondents never read. Nine students (29%) hang out with their peers. Three respondents (9.8%)
often spend their free time in nature. Slightly less than half of the surveyed (45.2%) spend their
free time on social networks and the Internet. Boys go to the theater more often (p= 0.000) and
read books more often (p=0.001) compared to girls, while girls hang out more with their peers
(p=0.001). No statistically significant differences were found between students of different
genders regarding the time spent on the Internet (p=0.253) or in nature (p=0.214). Students with
174
intellectual disabilities and their parents should be informed about the possibilities of organizing
and planning the free time in question
PB  - Udruženje za podršku i kreativni razvoj djece i mladih i Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Univerzitet u Tuzli
C3  - XIV Međunarodna naučno-stručna konferencija „Unapređenje kvalitete života djece i mladih“
T1  - Provođenje slobodnog vremena učenika s intelektualnom ometenošću
EP  - 180
SP  - 173
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5187
ER  - 

@conference{
author = "Japundza-Milisavljevic, Mirjana and Djurić-Zdravković, Aleksandra and Milanović-Dobrota, Biljana",
year = "2023",
abstract = "Slobodno vreme je prostor slobode stoga je važno da deca shvate njegov značaj kako im
organizovane aktivnosti ne bi bile nametnute od strane odraslih osoba. Ciljevi istraživanja bili su
da se utvrde načini provođenja slobodnog vremena učenika s intelektualnom ometenošću kao i
da se utvrdi da li postoje razlike u korišćenju slobodnog vremena između učenika različitog pola.
Za potrebe ovog istraživanja sačinjen je direktni intervju koji se sastoji od pet pitanja. Uzorkom
je obuhvaćen 31 učenik s intelektualnom ometenošću kalendarskog uzrasta od osam do 12 godina
(starost u mesecima: AS = 116.7; SD = 21.8). Od ukupnog broja ispitanika nijedan ispitanik se
nije izjasnio da često posećuje pozorišta, dok njih 45.2% povremeno gleda pozorišne predstave.
Ukupno 13 (41.9%) ispitanika nikada ne čita. Sa svojim vršanjacima druži se devetoro učenika
(29%). Slobodno vreme u prirodi veoma često provode tri ispitanika (9.8%). Nešto manje od
polovine ispitivanog uzorka (45.2%) slobodno vreme provodi na društvenim mrežama i internetu.
Dečaci češće idu u pozorište (p = 0.000) i češće čitaju knjige (p = 0.001) u poređenju sa
devojčicama, dok se devočice više druže sa svojim vršanjacima (p = 0.001) u odnosu na dečake.
Nisu utvrđene statistički značajne razlike između učenika različitog pola u odnosu na vreme
provedeno na internetu (p = 0.253) ili u prirodi (p = 0.214). Učenici s intelektualnom ometenošću
i roditelji treba da budu informisani o mogućnostima organizovanja i planiranja slobodnog
vremena., Free time is a time of freedom; therefore, it is crucial for children to understand its value so that
organized activities are not imposed on them by adults. The goals of the research are to determine
the ways students with intellectual disabilities spend their free time, as well as to determine
whether there are some differences in the use of free time among students of different genders.
For the purpose of this research, a direct interview consisted of five questions was conducted.
The sample included 31 students with intellectual disabilities aged eight to 12 (age in months:
AS=116.7; SD=21.8). Out of the total number of respondents, no respondent stated that they often
visit theaters, while 45.2% occasionally watch theater performances. A total of 13 (41.9%)
respondents never read. Nine students (29%) hang out with their peers. Three respondents (9.8%)
often spend their free time in nature. Slightly less than half of the surveyed (45.2%) spend their
free time on social networks and the Internet. Boys go to the theater more often (p= 0.000) and
read books more often (p=0.001) compared to girls, while girls hang out more with their peers
(p=0.001). No statistically significant differences were found between students of different
genders regarding the time spent on the Internet (p=0.253) or in nature (p=0.214). Students with
174
intellectual disabilities and their parents should be informed about the possibilities of organizing
and planning the free time in question",
publisher = "Udruženje za podršku i kreativni razvoj djece i mladih i Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Univerzitet u Tuzli",
journal = "XIV Međunarodna naučno-stručna konferencija „Unapređenje kvalitete života djece i mladih“",
title = "Provođenje slobodnog vremena učenika s intelektualnom ometenošću",
pages = "180-173",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5187"
}

Japundza-Milisavljevic, M., Djurić-Zdravković, A.,& Milanović-Dobrota, B.. (2023). Provođenje slobodnog vremena učenika s intelektualnom ometenošću. in XIV Međunarodna naučno-stručna konferencija „Unapređenje kvalitete života djece i mladih“
Udruženje za podršku i kreativni razvoj djece i mladih i Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Univerzitet u Tuzli., 173-180.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5187

Japundza-Milisavljevic M, Djurić-Zdravković A, Milanović-Dobrota B. Provođenje slobodnog vremena učenika s intelektualnom ometenošću. in XIV Međunarodna naučno-stručna konferencija „Unapređenje kvalitete života djece i mladih“. 2023;:173-180.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5187 .

Japundza-Milisavljevic, Mirjana, Djurić-Zdravković, Aleksandra, Milanović-Dobrota, Biljana, "Provođenje slobodnog vremena učenika s intelektualnom ometenošću" in XIV Međunarodna naučno-stručna konferencija „Unapređenje kvalitete života djece i mladih“ (2023):173-180,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5187 .

TY  - CONF
AU  - Djurić-Zdravković, Aleksandra
AU  - Japundža-Milisavljević, Mirjana
AU  - Gagić, Sanja
PY  - 2017
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/4175
AB  - Rane matematičke veštine predstavljaju osnovu za kasniji razvoj matematičkih
sposobnosti koje su važne za svakodnevni kvalitetniji život osoba s
teškoćama u mentalnom razvoju. Cilj rada je da uporedi kvalitet ranih matematičkih
veština kod dece s teškoćama u mentalnom razvoju različitih
kliničkih slika (laka intelektualna ometenost, umerena intelektualna ometenost,
autistički spektar poremećaja, cerebralna paraliza, teška intelektualna
ometenost). Uzorak čini 52 ispitanika uzrasta od četiri do šest godina
i mesec dana. U prikupljanju podataka o kvalitetu ovladanosti ranim matematičkim
veštinama ispitanika korišćen je deo Predškolske procene pod
nazivom Matematičke veštine koji sadrži ajteme razvijene iz kurikuluma.
Jednofaktorskom analizom varijanse ispitan je uticaj dijagnostičkih grupa
na ovladanost matematičkim veštinama, pri čemu je utvrđeno da je razlika
u skorovima dijagnostičkih grupa statistički značajna (p= 0,000).
AB  - Research subject: Early math skills are the basis for the subsequent development
of mathematical skills that are essential for higher life quality of people with
difficulties in mental development.
Method: The aim of the study was to compare the quality of early math skills
in children with difficulties in mental development of different clinical pictures
(mild intellectual disability, moderate intellectual disability, autism spectrum
disorder, cerebral palsy, severe intellectual disability). The sample consisted of
52 examinees, aged between4 and 6 years and one month. A part of Preschool
assessment, named Mathematical skills, was used in data gathering on the
quality of mastering early math skills, which consisted of items derived from the
curriculum.
Results: With one-way analysis of variance, the influence of the diagnostic groups
on mastering mathematical skills was tested, and it was determined that the
difference in scores of diagnostic groups was statistically significant (p=0.000).
Conclusion: The results of this study indicate the need to intensify treatment of
early math skills in children with the most severe cognitive deficits. It is necessary
to study new strategies that will support the development of these skills in early
intervention.
PB  - University of Belgrade, Faculty of Special Education and Rehabilitation, Serbia / Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju
C3  - Proceedings- Eurlyaid Conference 2017 „ Early Childhood Intervention: For meeting sustainable development goals of the new millennium “, Beograd, Srbija, 06–08. 10.2017.
T1  - Rane matematičke veštine kod dece s teškoćama u mentalnom razvoju
T1  - Early mathematical skills in children With difficulties In mental development
EP  - 339
SP  - 333
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4175
ER  - 

@conference{
author = "Djurić-Zdravković, Aleksandra and Japundža-Milisavljević, Mirjana and Gagić, Sanja",
year = "2017",
abstract = "Rane matematičke veštine predstavljaju osnovu za kasniji razvoj matematičkih
sposobnosti koje su važne za svakodnevni kvalitetniji život osoba s
teškoćama u mentalnom razvoju. Cilj rada je da uporedi kvalitet ranih matematičkih
veština kod dece s teškoćama u mentalnom razvoju različitih
kliničkih slika (laka intelektualna ometenost, umerena intelektualna ometenost,
autistički spektar poremećaja, cerebralna paraliza, teška intelektualna
ometenost). Uzorak čini 52 ispitanika uzrasta od četiri do šest godina
i mesec dana. U prikupljanju podataka o kvalitetu ovladanosti ranim matematičkim
veštinama ispitanika korišćen je deo Predškolske procene pod
nazivom Matematičke veštine koji sadrži ajteme razvijene iz kurikuluma.
Jednofaktorskom analizom varijanse ispitan je uticaj dijagnostičkih grupa
na ovladanost matematičkim veštinama, pri čemu je utvrđeno da je razlika
u skorovima dijagnostičkih grupa statistički značajna (p= 0,000)., Research subject: Early math skills are the basis for the subsequent development
of mathematical skills that are essential for higher life quality of people with
difficulties in mental development.
Method: The aim of the study was to compare the quality of early math skills
in children with difficulties in mental development of different clinical pictures
(mild intellectual disability, moderate intellectual disability, autism spectrum
disorder, cerebral palsy, severe intellectual disability). The sample consisted of
52 examinees, aged between4 and 6 years and one month. A part of Preschool
assessment, named Mathematical skills, was used in data gathering on the
quality of mastering early math skills, which consisted of items derived from the
curriculum.
Results: With one-way analysis of variance, the influence of the diagnostic groups
on mastering mathematical skills was tested, and it was determined that the
difference in scores of diagnostic groups was statistically significant (p=0.000).
Conclusion: The results of this study indicate the need to intensify treatment of
early math skills in children with the most severe cognitive deficits. It is necessary
to study new strategies that will support the development of these skills in early
intervention.",
publisher = "University of Belgrade, Faculty of Special Education and Rehabilitation, Serbia / Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju",
journal = "Proceedings- Eurlyaid Conference 2017 „ Early Childhood Intervention: For meeting sustainable development goals of the new millennium “, Beograd, Srbija, 06–08. 10.2017.",
title = "Rane matematičke veštine kod dece s teškoćama u mentalnom razvoju, Early mathematical skills in children With difficulties In mental development",
pages = "339-333",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4175"
}

Djurić-Zdravković, A., Japundža-Milisavljević, M.,& Gagić, S.. (2017). Rane matematičke veštine kod dece s teškoćama u mentalnom razvoju. in Proceedings- Eurlyaid Conference 2017 „ Early Childhood Intervention: For meeting sustainable development goals of the new millennium “, Beograd, Srbija, 06–08. 10.2017.
University of Belgrade, Faculty of Special Education and Rehabilitation, Serbia / Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju., 333-339.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4175

Djurić-Zdravković A, Japundža-Milisavljević M, Gagić S. Rane matematičke veštine kod dece s teškoćama u mentalnom razvoju. in Proceedings- Eurlyaid Conference 2017 „ Early Childhood Intervention: For meeting sustainable development goals of the new millennium “, Beograd, Srbija, 06–08. 10.2017.. 2017;:333-339.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4175 .

Djurić-Zdravković, Aleksandra, Japundža-Milisavljević, Mirjana, Gagić, Sanja, "Rane matematičke veštine kod dece s teškoćama u mentalnom razvoju" in Proceedings- Eurlyaid Conference 2017 „ Early Childhood Intervention: For meeting sustainable development goals of the new millennium “, Beograd, Srbija, 06–08. 10.2017. (2017):333-339,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4175 .