@article{
author = "Jakšić, Dušan and Davidović, Dragomir",
year = "2013",
abstract = "Kontinuirani razvoj kaznenog sistema u Srbiji ogleda se u bitnim
promenama krivičnog zakonodavstva. Najvažniji pravni spomenik
srednjevekovne Srbije, „Dušanov zakonik”, karakterisale su surove
smrtne i telesne kazne, preuzete iz vizantijskog prava. Za vreme tur ske vladavine prestaje upotreba Dušanovog zakonika, a početkom Pr vog srpskog ustanka započinje se sa donošenjem pojedinačnih pravnih
propisa. Kazneni zakonik za Kneževinu Srbiju iz 1860. godine, uvodi
kao novinu postojanje glavne i sporedne kazne, među kojima je bitno
napomenuti nekoliko vrsta lišavanja slobode. Krivični zakonik Kralje vine Jugoslavije usvojen 1929. godine, predvideo je i druge vrste sank cija osim kazne. Glavno obeležje Krivičnog zakonika Kraljevine Jugo slavije je trajno ukidanje telesnih kazni. Novo državno uređenje nakon
Drugog svetskog rata usvojilo je nove krivične zakonike i nove oblike
kažnjavanja, koji će od Novela 1959. godine pa sve do raspada SFRJ
biti nepromenjene. Savremeno krivično zakonodavstvo Republike Sr bije odlikuje se ukidanjem smrtne kazne, kazne kon&skovanja imovine
i uvođenjem novih kazni, koje treba da posluže kao alternativne, ume sto kraćih kazni zatvora. Srbja je sve vreme svoje državnosti, od sred njeg veka, pa sve do danas imala kontinuitet razvoja kaznenog sistema
paralelno sa njegovim razvojem, pre svega u Evropi., #e continuous development of the penal system in Serbia
is re$ected in signi%cant changes within the criminal legislative
solutions. #e most important legal document of the medieval Serbia,
“Dušan’s Code” was characterized by harsh corporal and death
punishments taken from the Byzantine law. During the Ottoman
period “Dušan’s Code” was no longer in use, and with the beginning
of the First Serbian Uprising, the adoption of individual legislations
began. #e Criminal Code of the Principality of Serbia, adopted in
1860 , introduced a novelty of major and minor penalties, including,
most importantly, several types of detention. #e Criminal Code
of the Kingdom of Yugoslavia was adopted in 1929 and it predicted
di&erent types of sanctions other than %nes. #e main feature of
the Criminal Code of the Kingdom of Yugoslavia was permanent
abolition of the corporal punishment. After the Second World War,
the newly formed government adopted new criminal codes and new
forms of punishment, which remained unchanged from the Novel in
1959 up until the dissolution of the SFRY. Contemporary criminal
legislation of the Republic of Serbia is characterized by the abolition
of the death penalty, seizure of property and the introduction of new
penalties, which should, instead of short prison sentences, serve as
an alternative. #roughout its statehood, from the Middle Ages up
until today, Serbia has always had a continuity of the penal system
development parallel with its development, primarily in Europe.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju",
journal = "Specijalna edukacija i rehabilitacija",
title = "Razvoj kaznenog sistema u krivičnom pravu Srbije, The development of the penal system in Serbian criminal law",
pages = "538-525",
number = "4",
volume = "12",
doi = "10.5937/specedreh12-3506"
}