Dragutinović, Ninoslava

Link to this page

Authority KeyName Variants
25d643be-00b7-4c04-939f-562486a933a5
  • Dragutinović, Ninoslava (5)
Projects

Author's Bibliography

The effects of auditory amplification on subjective assessments of hearing impairment and anxiety in people with presbycusis

Maletić-Sekulić, Ivana; Petković, Staša; Dragutinović, Ninoslava; Veselinović, Ivana; Jeličić, Ljiljana

(Srpsko lekarsko društvo, Beograd, 2019)

TY  - JOUR
AU  - Maletić-Sekulić, Ivana
AU  - Petković, Staša
AU  - Dragutinović, Ninoslava
AU  - Veselinović, Ivana
AU  - Jeličić, Ljiljana
PY  - 2019
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/1239
AB  - Introduction/Objective Presbycusis, elderly hearing loss, is a progressive, bilateral sensoryneural hearing loss characterized by reduced sensitivity of hearing and understanding speech in a noisy environment, thereby impairing communication and inducing anxiety. The objective was to examine the impact of hearing amplification on subjective hearing disability assessment and anxiety in people with presbycusis. Method Sample consisted of 120 respondents aged 47-85 with presbycusis, 60 subjects with and 60 subjects with no auditory amplification. The standardized Hearing Handicap Inventory for the Elderly and the Spielberger State Trait Anxiety Inventory were used in the study. Results In subjects with hearing amplification, test/retest has no statistical significance in the STAI and HHIE scales and subscales, except the HHIE-S (p = 0.004) with a lower score on the retest. Respondents in whom hearing amplification was performed during the year was statistically significant in HHIE (p = 0.016), HHIE-S (p = 0.004) and STAI-S (p = 0.029) which speaks of favorable effect of hearing amplification. In the group with no hearing amplification, statistical significance was observed in relation to the HHIE scores (p = 0.002), HHIE-E (p = 0.000), STAI (p = 0.000), STAI-S (p = 0.001) and STAI-T (p = 0.001) and it was noticed that anxiety, loss of emotional contacts, and more pronounced degree of hearing impairment were the result of unassisted hearing rehabilitation. Conclusion Audiological practice should include tests for assessment of hearing disability and anxiety in order to preserve health in later life.
AB  - Uvod/Cilj Presbiakuzija, staračka nagluvost, jeste progresivni, bilateralni senzorineuralni gubitak sluha koji karakteriše smanjena osetljivost sluha i razumevanja govora u bučnoj sredini, čime narušava komunikaciju i značajno utiče na ispoljavanje anksioznosti. Cilj rada je bio ispitati uticaj slušne amplifikacije na ispoljavanje slušne onesposobljenosti i anksioznosti kod osoba sa presbiakuzijom. Metode Uzorak su činila 120 ispitanika oba pola, starosti 47-85 godina sa presbiakuzijom, 60 ispitanika sa slušnom amplifikacijom i 60 bez sprovedene amplifikacije. U istraživanju su korišćene standardizovane skale Hearing Handicap Inventory for the Elderly i Spielberger State Trait Anxiety Inventory za procenu prisustva anksioznosti. Rezultati Kod ispitanika sa slušnom amplifikacijom test/retest nema statističke značajnosti u rezultatima skala i podskala STAI i HHIE, sem HHIE-S (p = 0,004) sa manjim rezultatom na retestu. Kod ispitanika kod kojih je tokom godine sprovedena slušna amplifikacija zapažena je statistički značajna razlika u HHIE (p = 0,016), HHIE-S (p = 0,004) i STAI-S (p = 0,029), što govori o povoljnom uticaju slušne amplifikacije. U grupi bez slušne amplifikacije zapažena je statistička značajnost u odnosu na rezultate HHIE (p = 0,002), HHIE-E (p = 0,000), STAI (p = 0,000), STAI-S (p = 0,001) i STAI-T (p = 0,001) i zapaženo je da su anksioznost, gubitak emocionalnih kontakata i izraženiji stepen slušne onesposobljenosti posledica nesprovedene slušne rehabilitacije. Zaključak U audiološku praksu bi trebalo uvesti testove za procenu slušne onesposobljenosti i anksioznosti u cilju očuvanja zdravlja u kasnijem životnom dobu.
PB  - Srpsko lekarsko društvo, Beograd
T2  - Srpski arhiv za celokupno lekarstvo
T1  - The effects of auditory amplification on subjective assessments of hearing impairment and anxiety in people with presbycusis
T1  - Efekti slušne amplifikacije na subjektivnu procenu slušne onesposobljenosti i anksioznost kod osoba sa presbiakuzijom
EP  - 467
IS  - 7-8
SP  - 461
VL  - 147
DO  - 10.2298/SARH190123067M
ER  - 
@article{
author = "Maletić-Sekulić, Ivana and Petković, Staša and Dragutinović, Ninoslava and Veselinović, Ivana and Jeličić, Ljiljana",
year = "2019",
abstract = "Introduction/Objective Presbycusis, elderly hearing loss, is a progressive, bilateral sensoryneural hearing loss characterized by reduced sensitivity of hearing and understanding speech in a noisy environment, thereby impairing communication and inducing anxiety. The objective was to examine the impact of hearing amplification on subjective hearing disability assessment and anxiety in people with presbycusis. Method Sample consisted of 120 respondents aged 47-85 with presbycusis, 60 subjects with and 60 subjects with no auditory amplification. The standardized Hearing Handicap Inventory for the Elderly and the Spielberger State Trait Anxiety Inventory were used in the study. Results In subjects with hearing amplification, test/retest has no statistical significance in the STAI and HHIE scales and subscales, except the HHIE-S (p = 0.004) with a lower score on the retest. Respondents in whom hearing amplification was performed during the year was statistically significant in HHIE (p = 0.016), HHIE-S (p = 0.004) and STAI-S (p = 0.029) which speaks of favorable effect of hearing amplification. In the group with no hearing amplification, statistical significance was observed in relation to the HHIE scores (p = 0.002), HHIE-E (p = 0.000), STAI (p = 0.000), STAI-S (p = 0.001) and STAI-T (p = 0.001) and it was noticed that anxiety, loss of emotional contacts, and more pronounced degree of hearing impairment were the result of unassisted hearing rehabilitation. Conclusion Audiological practice should include tests for assessment of hearing disability and anxiety in order to preserve health in later life., Uvod/Cilj Presbiakuzija, staračka nagluvost, jeste progresivni, bilateralni senzorineuralni gubitak sluha koji karakteriše smanjena osetljivost sluha i razumevanja govora u bučnoj sredini, čime narušava komunikaciju i značajno utiče na ispoljavanje anksioznosti. Cilj rada je bio ispitati uticaj slušne amplifikacije na ispoljavanje slušne onesposobljenosti i anksioznosti kod osoba sa presbiakuzijom. Metode Uzorak su činila 120 ispitanika oba pola, starosti 47-85 godina sa presbiakuzijom, 60 ispitanika sa slušnom amplifikacijom i 60 bez sprovedene amplifikacije. U istraživanju su korišćene standardizovane skale Hearing Handicap Inventory for the Elderly i Spielberger State Trait Anxiety Inventory za procenu prisustva anksioznosti. Rezultati Kod ispitanika sa slušnom amplifikacijom test/retest nema statističke značajnosti u rezultatima skala i podskala STAI i HHIE, sem HHIE-S (p = 0,004) sa manjim rezultatom na retestu. Kod ispitanika kod kojih je tokom godine sprovedena slušna amplifikacija zapažena je statistički značajna razlika u HHIE (p = 0,016), HHIE-S (p = 0,004) i STAI-S (p = 0,029), što govori o povoljnom uticaju slušne amplifikacije. U grupi bez slušne amplifikacije zapažena je statistička značajnost u odnosu na rezultate HHIE (p = 0,002), HHIE-E (p = 0,000), STAI (p = 0,000), STAI-S (p = 0,001) i STAI-T (p = 0,001) i zapaženo je da su anksioznost, gubitak emocionalnih kontakata i izraženiji stepen slušne onesposobljenosti posledica nesprovedene slušne rehabilitacije. Zaključak U audiološku praksu bi trebalo uvesti testove za procenu slušne onesposobljenosti i anksioznosti u cilju očuvanja zdravlja u kasnijem životnom dobu.",
publisher = "Srpsko lekarsko društvo, Beograd",
journal = "Srpski arhiv za celokupno lekarstvo",
title = "The effects of auditory amplification on subjective assessments of hearing impairment and anxiety in people with presbycusis, Efekti slušne amplifikacije na subjektivnu procenu slušne onesposobljenosti i anksioznost kod osoba sa presbiakuzijom",
pages = "467-461",
number = "7-8",
volume = "147",
doi = "10.2298/SARH190123067M"
}
Maletić-Sekulić, I., Petković, S., Dragutinović, N., Veselinović, I.,& Jeličić, L.. (2019). The effects of auditory amplification on subjective assessments of hearing impairment and anxiety in people with presbycusis. in Srpski arhiv za celokupno lekarstvo
Srpsko lekarsko društvo, Beograd., 147(7-8), 461-467.
https://doi.org/10.2298/SARH190123067M
Maletić-Sekulić I, Petković S, Dragutinović N, Veselinović I, Jeličić L. The effects of auditory amplification on subjective assessments of hearing impairment and anxiety in people with presbycusis. in Srpski arhiv za celokupno lekarstvo. 2019;147(7-8):461-467.
doi:10.2298/SARH190123067M .
Maletić-Sekulić, Ivana, Petković, Staša, Dragutinović, Ninoslava, Veselinović, Ivana, Jeličić, Ljiljana, "The effects of auditory amplification on subjective assessments of hearing impairment and anxiety in people with presbycusis" in Srpski arhiv za celokupno lekarstvo, 147, no. 7-8 (2019):461-467,
https://doi.org/10.2298/SARH190123067M . .
2
1

Positive effects of hearing and speech rehabilitation on lexical range quality in hearing impaired children

Maletić-Sekulić, Ivana; Veselinović, Ivana; Jeličić, Ljiljana; Šijan-Gobeljić, Mirjana; Dragutinović, Ninoslava

(Vojnomedicinska akademija - Institut za naučne informacije, Beograd, 2018)

TY  - JOUR
AU  - Maletić-Sekulić, Ivana
AU  - Veselinović, Ivana
AU  - Jeličić, Ljiljana
AU  - Šijan-Gobeljić, Mirjana
AU  - Dragutinović, Ninoslava
PY  - 2018
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/1176
AB  - Background/Aim. Initial experiences in rehabilitation of children with cochlear implants and frequent debates regarding the effects of their application have imposed the necessity to compare the effects of speech rehabilitation in children with hearing aids with those having cochlear implants. The aim of this study was to evaluate and compare the level of lexical development in hearing impaired children who are involved in the process of hearing and speech-language rehabilitation and who were amplified by hearing aids or cochlear implants. Methods. The sample consisted of 55 children aged 3-6 years, diagnosed with prelingual bilateral hearing impairment with a hearing threshold above 90 dB. All examined children had average intellectual abilities and no additonal impairments. The sample was divided into 2 groups: E1 group consisted of 30 children with cochlear implants and E2 group consisted of 25 children who were amplified by individual hearing aids. Research methodology included a Test of Vocabulary. The testing was performed individually. A year after the testing, a retest was done. Statistical analysis was performed using the SPSS v. 17 for Windows. Results. The largest number of children had average achievements on a Test of Vocabulary during initial testing. After a year (retest) significant improvements were noticed. A large number of children had above average achievements (46.7% in the E1 and 36% in the E2 group) while the number of children with below average achievements was significantly reduced (3.3% in the E1 and 8% in the E2). A comparative analysis of the test and those with gearing aids achievements showed that there was no statistically significant difference between children with cochlear implants and retest. Conclusion. Significant improvement of the achievements on retest in both groups can be explained by positive effects of systematic, planned, intensive and continuous rehabilitation of hearing impaired children, and not by application of certain type of hearing amplification.
AB  - Uvod/Cilj. Početna iskustva sa rehabilitacijom dece sa kohlearnim implantima i česte debate u vezi efekata njihove primene nameću neophodnost poređenja efekata rehabilitacije govora dece sa slušnim pomagalima sa decom koja imaju kohlearne implante. Cilj ovog rada bio je da se proceni i uporedi nivo razvijenosti leksičkog fonda dece oštećenog sluha koja su uključena u proces rehabilitacije slušanja i govora, a koja su amplifikovana slušnim aparatima ili kohlearnim implantom. Metode. Uzorak je obuhvatio 55-oro dece uzrasta 3-6 godina kod kojih je dijagnostifikovano prelingvalno obostrano oštećenje sluha sa pragom čujnosti od preko 90 dB. Sva deca, su imala prosečne intelektualne sposobnosti i bila su bez dodatnih oštećenja. Uzorak je podeljen na grupu dece koja su kohlearno implantirana (E1 grupa = 30) i grupu dece koja su amplifikovana individualnim slušnim aparatima (E2 grupa = 25). U istraživanju je korišćen Test rečnik. Testiranje je obavljano individualno. Nakon godinu dana od testiranja, rađen je retest. Statistička obrada rezultata izvršena je pomoću je programom SPSS v. 17 for WIDOWS. Rezultati. Najveći broj ispitanika pokazao je prosečna postignuća na Test rečniku, na prvom testiranju. Nakon godinu dana (na retestu) uočena su značajna poboljšanja. Veliki broj ispitanika imao je iznadprosečna postignuća (46,7% u grupi E1 i 36% u grupi E2), a smanjen je i broj ispitanika koji su imali ispodprosečna postignuća (3.3% u grupi E1 i 8% u grupi E2). Komparativnom analizom postignuća dece (na testu i retestu) sa kohlearnim implantom i dece sa individualnim slušnim aparatima primećeno je da između pomenutih grupa ispitanika nije bilo statistički značajne razlike. Zaključak. Na osnovu dobijenih rezultata istraživanja možemo zaključiti da je značajno poboljšanje postignuća ispitanika na retestu u obe ispitivane grupe moguće objasniti pozitivnim efektima sistematski planirane, intenzivne i kontinuirane rehabilitacije dece oštećenog sluha, a ne primenom određenog tipa slušne amplifikacije.
PB  - Vojnomedicinska akademija - Institut za naučne informacije, Beograd
T2  - Vojnosanitetski pregled
T1  - Positive effects of hearing and speech rehabilitation on lexical range quality in hearing impaired children
T1  - Pozitivni efekti rehabilitacije sluha i govora na kvalitet leksičkog fonda dece sa oštećenim sluhom
EP  - 581
IS  - 6
SP  - 576
VL  - 75
DO  - 10.2298/VSP160815375M
ER  - 
@article{
author = "Maletić-Sekulić, Ivana and Veselinović, Ivana and Jeličić, Ljiljana and Šijan-Gobeljić, Mirjana and Dragutinović, Ninoslava",
year = "2018",
abstract = "Background/Aim. Initial experiences in rehabilitation of children with cochlear implants and frequent debates regarding the effects of their application have imposed the necessity to compare the effects of speech rehabilitation in children with hearing aids with those having cochlear implants. The aim of this study was to evaluate and compare the level of lexical development in hearing impaired children who are involved in the process of hearing and speech-language rehabilitation and who were amplified by hearing aids or cochlear implants. Methods. The sample consisted of 55 children aged 3-6 years, diagnosed with prelingual bilateral hearing impairment with a hearing threshold above 90 dB. All examined children had average intellectual abilities and no additonal impairments. The sample was divided into 2 groups: E1 group consisted of 30 children with cochlear implants and E2 group consisted of 25 children who were amplified by individual hearing aids. Research methodology included a Test of Vocabulary. The testing was performed individually. A year after the testing, a retest was done. Statistical analysis was performed using the SPSS v. 17 for Windows. Results. The largest number of children had average achievements on a Test of Vocabulary during initial testing. After a year (retest) significant improvements were noticed. A large number of children had above average achievements (46.7% in the E1 and 36% in the E2 group) while the number of children with below average achievements was significantly reduced (3.3% in the E1 and 8% in the E2). A comparative analysis of the test and those with gearing aids achievements showed that there was no statistically significant difference between children with cochlear implants and retest. Conclusion. Significant improvement of the achievements on retest in both groups can be explained by positive effects of systematic, planned, intensive and continuous rehabilitation of hearing impaired children, and not by application of certain type of hearing amplification., Uvod/Cilj. Početna iskustva sa rehabilitacijom dece sa kohlearnim implantima i česte debate u vezi efekata njihove primene nameću neophodnost poređenja efekata rehabilitacije govora dece sa slušnim pomagalima sa decom koja imaju kohlearne implante. Cilj ovog rada bio je da se proceni i uporedi nivo razvijenosti leksičkog fonda dece oštećenog sluha koja su uključena u proces rehabilitacije slušanja i govora, a koja su amplifikovana slušnim aparatima ili kohlearnim implantom. Metode. Uzorak je obuhvatio 55-oro dece uzrasta 3-6 godina kod kojih je dijagnostifikovano prelingvalno obostrano oštećenje sluha sa pragom čujnosti od preko 90 dB. Sva deca, su imala prosečne intelektualne sposobnosti i bila su bez dodatnih oštećenja. Uzorak je podeljen na grupu dece koja su kohlearno implantirana (E1 grupa = 30) i grupu dece koja su amplifikovana individualnim slušnim aparatima (E2 grupa = 25). U istraživanju je korišćen Test rečnik. Testiranje je obavljano individualno. Nakon godinu dana od testiranja, rađen je retest. Statistička obrada rezultata izvršena je pomoću je programom SPSS v. 17 for WIDOWS. Rezultati. Najveći broj ispitanika pokazao je prosečna postignuća na Test rečniku, na prvom testiranju. Nakon godinu dana (na retestu) uočena su značajna poboljšanja. Veliki broj ispitanika imao je iznadprosečna postignuća (46,7% u grupi E1 i 36% u grupi E2), a smanjen je i broj ispitanika koji su imali ispodprosečna postignuća (3.3% u grupi E1 i 8% u grupi E2). Komparativnom analizom postignuća dece (na testu i retestu) sa kohlearnim implantom i dece sa individualnim slušnim aparatima primećeno je da između pomenutih grupa ispitanika nije bilo statistički značajne razlike. Zaključak. Na osnovu dobijenih rezultata istraživanja možemo zaključiti da je značajno poboljšanje postignuća ispitanika na retestu u obe ispitivane grupe moguće objasniti pozitivnim efektima sistematski planirane, intenzivne i kontinuirane rehabilitacije dece oštećenog sluha, a ne primenom određenog tipa slušne amplifikacije.",
publisher = "Vojnomedicinska akademija - Institut za naučne informacije, Beograd",
journal = "Vojnosanitetski pregled",
title = "Positive effects of hearing and speech rehabilitation on lexical range quality in hearing impaired children, Pozitivni efekti rehabilitacije sluha i govora na kvalitet leksičkog fonda dece sa oštećenim sluhom",
pages = "581-576",
number = "6",
volume = "75",
doi = "10.2298/VSP160815375M"
}
Maletić-Sekulić, I., Veselinović, I., Jeličić, L., Šijan-Gobeljić, M.,& Dragutinović, N.. (2018). Positive effects of hearing and speech rehabilitation on lexical range quality in hearing impaired children. in Vojnosanitetski pregled
Vojnomedicinska akademija - Institut za naučne informacije, Beograd., 75(6), 576-581.
https://doi.org/10.2298/VSP160815375M
Maletić-Sekulić I, Veselinović I, Jeličić L, Šijan-Gobeljić M, Dragutinović N. Positive effects of hearing and speech rehabilitation on lexical range quality in hearing impaired children. in Vojnosanitetski pregled. 2018;75(6):576-581.
doi:10.2298/VSP160815375M .
Maletić-Sekulić, Ivana, Veselinović, Ivana, Jeličić, Ljiljana, Šijan-Gobeljić, Mirjana, Dragutinović, Ninoslava, "Positive effects of hearing and speech rehabilitation on lexical range quality in hearing impaired children" in Vojnosanitetski pregled, 75, no. 6 (2018):576-581,
https://doi.org/10.2298/VSP160815375M . .

Audiological diagnosis of hearing loss in individuals exposed to industrial noise

Dragutinović, Ninoslava; Eminović, Fadilj; Nikić, Radmila

(Drunpp-Sarajevo, Sarajevo, 2012)

TY  - JOUR
AU  - Dragutinović, Ninoslava
AU  - Eminović, Fadilj
AU  - Nikić, Radmila
PY  - 2012
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/574
AB  - Introduction Noise has direct harmful effects on hearing, leads to hearing loss and disables communication. To prevent disability, certain measures must be taken, audiological selection of susceptible individuals. Objective Our aim was to show the clinical usefulness of supraliminal tests (Tone Decay Test, Reflex Decay Test) on workers exposed to industrial noise. Method Research method involved 50 workers who were exposed to industrial noise their entire working life (experimental group) and the same number of unexposed workers (control group). Both groups were conducted by non-invasive diagnostic methods: medical history, ENT examination and audiological testing (liminal tonal audiometry, audiometry and tympanometry supraliminal with registration of stapedial reflexes), before the start of working hours exposure to industrial noise. Results There was a statistically significant difference (p = 0.024) correlated to pathological audiogram according to the length of service in the group exposed to noise above 20 years (48%). Pathological audiogram is dominant in both groups in age from 41-50 years with 45%, so that correlated with length of service over 20 years, we see statistically significant differences. Sensorineural hearing lossis dominating in the experimental group with the fall of hearing of 41-60dB (34%), while in the control group 72% has normal hearing. Cochlear damage is found in 90.5% of the experimental and control 100% damage grupe. Both sided hearing impairment is present at 84% of the experimental and 75% of the control group. The presence of skotoma 4KHz in the experimental group with SN hearing loss was 90.5%, Tone Decay Test was positive in 32% of the experimental and 4% of the control group - a sign of retrocochlear lesion or hypersensitive hearing. Fatigue acoustic reflex (Reflex Decay Test), an indicator in forecasting impact of noise on bearing represented a 100% in the experimental group and 75% in the control group of patients with hearing impairment. Conclusion Audiological tests should be introduced into clinical practice during periodic examinations of workers exposed to industrial noise to prevent disability.
PB  - Drunpp-Sarajevo, Sarajevo
T2  - Healthmed
T1  - Audiological diagnosis of hearing loss in individuals exposed to industrial noise
EP  - 207
IS  - 1
SP  - 201
VL  - 6
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_574
ER  - 
@article{
author = "Dragutinović, Ninoslava and Eminović, Fadilj and Nikić, Radmila",
year = "2012",
abstract = "Introduction Noise has direct harmful effects on hearing, leads to hearing loss and disables communication. To prevent disability, certain measures must be taken, audiological selection of susceptible individuals. Objective Our aim was to show the clinical usefulness of supraliminal tests (Tone Decay Test, Reflex Decay Test) on workers exposed to industrial noise. Method Research method involved 50 workers who were exposed to industrial noise their entire working life (experimental group) and the same number of unexposed workers (control group). Both groups were conducted by non-invasive diagnostic methods: medical history, ENT examination and audiological testing (liminal tonal audiometry, audiometry and tympanometry supraliminal with registration of stapedial reflexes), before the start of working hours exposure to industrial noise. Results There was a statistically significant difference (p = 0.024) correlated to pathological audiogram according to the length of service in the group exposed to noise above 20 years (48%). Pathological audiogram is dominant in both groups in age from 41-50 years with 45%, so that correlated with length of service over 20 years, we see statistically significant differences. Sensorineural hearing lossis dominating in the experimental group with the fall of hearing of 41-60dB (34%), while in the control group 72% has normal hearing. Cochlear damage is found in 90.5% of the experimental and control 100% damage grupe. Both sided hearing impairment is present at 84% of the experimental and 75% of the control group. The presence of skotoma 4KHz in the experimental group with SN hearing loss was 90.5%, Tone Decay Test was positive in 32% of the experimental and 4% of the control group - a sign of retrocochlear lesion or hypersensitive hearing. Fatigue acoustic reflex (Reflex Decay Test), an indicator in forecasting impact of noise on bearing represented a 100% in the experimental group and 75% in the control group of patients with hearing impairment. Conclusion Audiological tests should be introduced into clinical practice during periodic examinations of workers exposed to industrial noise to prevent disability.",
publisher = "Drunpp-Sarajevo, Sarajevo",
journal = "Healthmed",
title = "Audiological diagnosis of hearing loss in individuals exposed to industrial noise",
pages = "207-201",
number = "1",
volume = "6",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_574"
}
Dragutinović, N., Eminović, F.,& Nikić, R.. (2012). Audiological diagnosis of hearing loss in individuals exposed to industrial noise. in Healthmed
Drunpp-Sarajevo, Sarajevo., 6(1), 201-207.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_574
Dragutinović N, Eminović F, Nikić R. Audiological diagnosis of hearing loss in individuals exposed to industrial noise. in Healthmed. 2012;6(1):201-207.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_574 .
Dragutinović, Ninoslava, Eminović, Fadilj, Nikić, Radmila, "Audiological diagnosis of hearing loss in individuals exposed to industrial noise" in Healthmed, 6, no. 1 (2012):201-207,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_574 .
1

Uncorrected hearing loss and depression in the elderly

Dragutinović, Ninoslava; Eminović, Fadilj; Nikić, Radmila; Adamović, Milosav

(Klinički centar Srbije - Klinika za psihijatriju, Beograd i Udruženje psihijatara Srbije, Beograd, 2011)

TY  - JOUR
AU  - Dragutinović, Ninoslava
AU  - Eminović, Fadilj
AU  - Nikić, Radmila
AU  - Adamović, Milosav
PY  - 2011
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/514
AB  - Introduction: Hearing loss in the elderly makes their social contacts difficult, leads to withdrawal from social life and can cause the appearance of depression. Audiological examination including the rapid assessment of hearing disability, cognitive and depressive status enables the initial recognition of patient groups which require hearing amplification and rehabilitation of hearing in order to prevent and reduce their disability. Objective The aim of this paper was to highlight the cognitive and psychological benefits of using the hearing amplifiers by older people with impaired hearing as well as the usefulness of screening tests in audiological practice. Method: Audiological screening analysis using the tests in otorhinolaryngology clinical practice (Hearing Handicap inventory for the elderly - screening version, the Mini Mental Status Examination, Beck Depression Inventory-Short Form) will provide adequate consideration of hearing handicap problems, and timely response in terms of prevention of depression and deepening of disability. Results: Statistical significance was found in relation to duration of hearing loss in both groups (p = 0.003); namely, the duration of hearing loss over one year was predominant in the group with corrected hearing - 70.4%. In the group with uncorrected hearing, an average hearing threshold corresponded to moderate hearing loss - 18 (66.7%) patients, while in the group with corrected hearing, severe hearing loss degree was predominant, 19 (70.4%) subjects (p lt 0.001). Significant difference (p = 0.020) was established in patients with uncorrected hearing compared to the HHI at first examination and following controls, while highly significant difference was shown in the group with corrected hearing (p = 0.0001). The analysis of results at the first examination and the controls in both groups of patients revealed high significance in the group with corrected hearing (p = 0.004). Significant difference (p lt 0.001) was found with symptoms of depression according to Beck-scale in this group of patients with corrected hearing. Conclusion: Audiological examination and early screening for hearing disability, mental status, and monitoring of features of depression in older patients with impaired hearing allow for initial recognition of the group of patients requiring hearing amplification and hearing rehabilitation in order to prevent mental illness.
AB  - Uvod: Gubitak sluha kod starih osoba otežava socijalne kontakte, dovodi do povlačenja iz društvenog života i ispoljavanja znakova depresije. Audiološka obrada uz brzu procenu slušnog hendikepa, kognitivnog i depresivnog statusa omogućava inicijalno prepoznavanje grupe pacijenata kojima je slušna amplifikacija i rehabilitacija sluha neophodna u cilju prevencije i smanjenja invaliditeta. Cilj rada: Cilj rada je da se ukaže na kognitivne i psihološke prednosti korišćenja slušnih amplifikatora od strane starijih osoba sa oštećenim sluhom, kao i značaj primene skrining testova u audiološkoj praksi. Metod: Audiološka obrada uz primenu skrining testova u otorinolaringološkoj kliničkoj praksi (Hearing Handicap inventory for the elderly - screening version, Mini-Mental Status Examination, Beck Depression Inventory - Short Form) omogućili bi pravilno sagledavanje problema slušnog hendikepa, pravovremeno reagovanje u smislu prevencije depresije i produbljivanja invaliditeta. Rezultati: Statistička značajnost zapažena je u odnosu dužine trajanja nagluvosti kod obe grupe ispitanika (p=0,003) gde u grupi sa korigovanim sluhom dominira dužina trajanja nagluvosti duže od godinu dana 70,4%. U grupi nekorigovanog sluha prosečan prag čujnosti odgovara umerenoj nagluvosti 18 (66,7%) ispitanika, dok u grupi sa korigovanim sluhom dominira nagluvost težeg stepena, 19 (70,4%) ispitanika (p lt 0,001). Pacijenti sa nekorigovanim sluhom, u odnosu na HHI pri prvom kao i kontrolnom pregledu pokazuju statistički značajnu razliku (p=0,020), dok je visoko značajna razlika u grupi sa korigovanim sluhom (p=0,0001). Analizom rezultata MMS pri prvom i kontrolnom pregledu, obe grupe pacijenata, zapažena je visoka statistička značajnost u grupi sa korigovanim sluhom (p=0,004). Simptomi depresije prema Bek-ovoj skali u grupi pacijenta sa korigovanim sluhom pokazuju visoko statistički značajnu razliku (p lt 0,001). Zaključak: Audiološko ispitivanje i rani skrining slušnog hendikepa, mentalnog statusa i praćenje obeležja depresije kod starih osoba oštećenog sluha omogućava inicijalno prepoznavanje grupe pacijenata kojima je slušna amplifikacija i rehabilitacija sluha neophodna u cilju prevencije mentalnih bolesti.
PB  - Klinički centar Srbije - Klinika za psihijatriju, Beograd i Udruženje psihijatara Srbije, Beograd
T2  - Engrami
T1  - Uncorrected hearing loss and depression in the elderly
T1  - Nekorigovano oštećenje sluha i depresija kod starih osoba
EP  - 42
IS  - 2
SP  - 29
VL  - 33
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_514
ER  - 
@article{
author = "Dragutinović, Ninoslava and Eminović, Fadilj and Nikić, Radmila and Adamović, Milosav",
year = "2011",
abstract = "Introduction: Hearing loss in the elderly makes their social contacts difficult, leads to withdrawal from social life and can cause the appearance of depression. Audiological examination including the rapid assessment of hearing disability, cognitive and depressive status enables the initial recognition of patient groups which require hearing amplification and rehabilitation of hearing in order to prevent and reduce their disability. Objective The aim of this paper was to highlight the cognitive and psychological benefits of using the hearing amplifiers by older people with impaired hearing as well as the usefulness of screening tests in audiological practice. Method: Audiological screening analysis using the tests in otorhinolaryngology clinical practice (Hearing Handicap inventory for the elderly - screening version, the Mini Mental Status Examination, Beck Depression Inventory-Short Form) will provide adequate consideration of hearing handicap problems, and timely response in terms of prevention of depression and deepening of disability. Results: Statistical significance was found in relation to duration of hearing loss in both groups (p = 0.003); namely, the duration of hearing loss over one year was predominant in the group with corrected hearing - 70.4%. In the group with uncorrected hearing, an average hearing threshold corresponded to moderate hearing loss - 18 (66.7%) patients, while in the group with corrected hearing, severe hearing loss degree was predominant, 19 (70.4%) subjects (p lt 0.001). Significant difference (p = 0.020) was established in patients with uncorrected hearing compared to the HHI at first examination and following controls, while highly significant difference was shown in the group with corrected hearing (p = 0.0001). The analysis of results at the first examination and the controls in both groups of patients revealed high significance in the group with corrected hearing (p = 0.004). Significant difference (p lt 0.001) was found with symptoms of depression according to Beck-scale in this group of patients with corrected hearing. Conclusion: Audiological examination and early screening for hearing disability, mental status, and monitoring of features of depression in older patients with impaired hearing allow for initial recognition of the group of patients requiring hearing amplification and hearing rehabilitation in order to prevent mental illness., Uvod: Gubitak sluha kod starih osoba otežava socijalne kontakte, dovodi do povlačenja iz društvenog života i ispoljavanja znakova depresije. Audiološka obrada uz brzu procenu slušnog hendikepa, kognitivnog i depresivnog statusa omogućava inicijalno prepoznavanje grupe pacijenata kojima je slušna amplifikacija i rehabilitacija sluha neophodna u cilju prevencije i smanjenja invaliditeta. Cilj rada: Cilj rada je da se ukaže na kognitivne i psihološke prednosti korišćenja slušnih amplifikatora od strane starijih osoba sa oštećenim sluhom, kao i značaj primene skrining testova u audiološkoj praksi. Metod: Audiološka obrada uz primenu skrining testova u otorinolaringološkoj kliničkoj praksi (Hearing Handicap inventory for the elderly - screening version, Mini-Mental Status Examination, Beck Depression Inventory - Short Form) omogućili bi pravilno sagledavanje problema slušnog hendikepa, pravovremeno reagovanje u smislu prevencije depresije i produbljivanja invaliditeta. Rezultati: Statistička značajnost zapažena je u odnosu dužine trajanja nagluvosti kod obe grupe ispitanika (p=0,003) gde u grupi sa korigovanim sluhom dominira dužina trajanja nagluvosti duže od godinu dana 70,4%. U grupi nekorigovanog sluha prosečan prag čujnosti odgovara umerenoj nagluvosti 18 (66,7%) ispitanika, dok u grupi sa korigovanim sluhom dominira nagluvost težeg stepena, 19 (70,4%) ispitanika (p lt 0,001). Pacijenti sa nekorigovanim sluhom, u odnosu na HHI pri prvom kao i kontrolnom pregledu pokazuju statistički značajnu razliku (p=0,020), dok je visoko značajna razlika u grupi sa korigovanim sluhom (p=0,0001). Analizom rezultata MMS pri prvom i kontrolnom pregledu, obe grupe pacijenata, zapažena je visoka statistička značajnost u grupi sa korigovanim sluhom (p=0,004). Simptomi depresije prema Bek-ovoj skali u grupi pacijenta sa korigovanim sluhom pokazuju visoko statistički značajnu razliku (p lt 0,001). Zaključak: Audiološko ispitivanje i rani skrining slušnog hendikepa, mentalnog statusa i praćenje obeležja depresije kod starih osoba oštećenog sluha omogućava inicijalno prepoznavanje grupe pacijenata kojima je slušna amplifikacija i rehabilitacija sluha neophodna u cilju prevencije mentalnih bolesti.",
publisher = "Klinički centar Srbije - Klinika za psihijatriju, Beograd i Udruženje psihijatara Srbije, Beograd",
journal = "Engrami",
title = "Uncorrected hearing loss and depression in the elderly, Nekorigovano oštećenje sluha i depresija kod starih osoba",
pages = "42-29",
number = "2",
volume = "33",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_514"
}
Dragutinović, N., Eminović, F., Nikić, R.,& Adamović, M.. (2011). Uncorrected hearing loss and depression in the elderly. in Engrami
Klinički centar Srbije - Klinika za psihijatriju, Beograd i Udruženje psihijatara Srbije, Beograd., 33(2), 29-42.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_514
Dragutinović N, Eminović F, Nikić R, Adamović M. Uncorrected hearing loss and depression in the elderly. in Engrami. 2011;33(2):29-42.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_514 .
Dragutinović, Ninoslava, Eminović, Fadilj, Nikić, Radmila, Adamović, Milosav, "Uncorrected hearing loss and depression in the elderly" in Engrami, 33, no. 2 (2011):29-42,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_514 .

Hearing loss and hearing amplification: An important etiological factor in the assessment of mental disorders

Dragutinović, Ninoslava; Eminović, Fadilj

(Klinički centar Srbije - Klinika za psihijatriju, Beograd i Udruženje psihijatara Srbije, Beograd, 2011)

TY  - JOUR
AU  - Dragutinović, Ninoslava
AU  - Eminović, Fadilj
PY  - 2011
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/512
AB  - Listening is an important factor in cognitive maturation and development of speech as the most complex and most perfect symbol system in human communication. The hearing disorder in any period of life will have a significant impact on the overall personality development and can lead to disorders of mental functions. More or less severe hearing loss makes hearing- voice communication difficult, in cases when other treatment options have been exhausted (medicaments , surgical or combined) requires auditory amplification ie. The use of hearing aids. Audiologic and psychiatric diagnosis imposes a problem for observation of the hearing disability that are often disguised as a clinical picture of depression, anxiety, paranoia, mental and behavioral disorders which require team work of experts and education of doctors of all specialties. Besides the audiologic diagnostics application of the questionnaire Hearing Handicap Inventory (HHI) and the Tinnitus Handicap Inventory (THI) will allow Grading of hearing disabilities, emotional and social assessment of hearing loss as well as the real need for hearing rehabilitation. The existence of auditory handicap runs defense mechanisms aimed at maintaining self-esteem, which affects the formation of a special person with depleted identity that is characterized by: suspicion, distrust, limited control, egorigidity and impulsivity. Depression and anxiety are most often reactions to hearing handicap. Application of Beck's Depression Inventory (BDI) and Beck Anxiety Inventory (BAI) scales to assess depressive and anxiety features according to ICD-10 can significantly affect the early detection of these two disorders in persons with impaired hearing. The absence of sound has changed the perceptual reality there is insufficient emotional stimulation which gradually changes the personality of a person with hearing loss in terms of expression of psychological changes, changes in personality and behavior. The degree of change is correlated with age, indicating the need for hearing amplification with the aim of timely socialization, adaptation and integration into the social system. Given the social aspect of the problem as a primary source of difficulty, boundaries extend between the professions involved in team activities of perception and care for people with hearing loss and deafness.
AB  - Slušanje je važan faktor u kognitivnom sazrevanju i razvoju govora kao najsloženijeg i najsavršenijeg simboličkog sistema u ljudskoj komunikaciji. Poremećaj sluha u ma kom periodu života imaće značajne posledice na celokupni razvoj ličnosti i može dovesti do poremećaja psihičkih funkcija. Lakše ili teže oštećenje sluha koje otežava slušno-govornu komunikaciju, u slučajevima kada su druge mogućnosti lečenja iscrpljene (medikamentozno, hirurško ili kombinovano) zahteva slušnu amplifikaciju tj. primenu slušnog aparata. Audiološkoj i psihijatrijskoj dijagnostici se nameće problem zapažanja slušnog hendikepa koji je često zamaskiran kliničkom slikom depresije, anksioznosti, paranoje, mentalnim poremećijama i poremećajima ponašanja što zahteva timski rad stručnjaka kao i edukaciju lekara svih specijalnosti. Pored audiološke dijagnostike primena upitnika Hearing Handicap Inventory (HHI) i Tinnitus Handicap Inventory (THI) omogućiće stepenovanje slušnog hendikepa, procenu emocionalnog i socijalnog gubitka sluha kao i pravu potrebu za slušnom rehabilitacijom. Postojanje slušnog hendikepa pokreće mehanizme odbrane koji su usmereni na održavanje samopoštovanja, što utiče na formiranje posebnog sklopa ličnosti sa osiromašenim identiteom koju karakterišu: sumnjičavost, nepoverenje, ograničena kontrola, egorigidnost i impulzivnost. Depresija i anksioznost najčešće su reakcije na slušni hendikep. Primenom skala Beck's Depression Inventory (BDI) i Beck Anxiety Inventory (BAI) za procenu depresivnih i anksioznih obeležja prema MKB- 10 možemo značajno uticati na ranu detekciju ova dva poremećaja kod osoba oštećenog sluha. Odsustvom zvuka izmenjena je perceptivna realnost, prisutna nedovoljna emocionalna stimulacija što postepeno menja ličnost osobe oštećenog sluha u smislu ispoljavanja psihičkih promena, promena ličnosti i ponašanja. Stepen izraženosti promena je u korelaciji sa uzrastom što upućuje na neophodnost slušne amplifikacije sa ciljem pravovremene socijalizacije, adaptacije i integracije u društveni sistem. S obzirom na socijalni aspekt problema kao primarni izvor teškoća, proširuju se granice među profesijama uključenim u timsku delatnost sagledavanja i zbrinjavanja osoba sa nagluvošću i gluvoćom.
PB  - Klinički centar Srbije - Klinika za psihijatriju, Beograd i Udruženje psihijatara Srbije, Beograd
T2  - Engrami
T1  - Hearing loss and hearing amplification: An important etiological factor in the assessment of mental disorders
T1  - Oštećenje sluha i slušna amplifikacija - značajan etiološki faktor u sagledavanju mentalnih poremećaja
EP  - 31
IS  - 4
SP  - 19
VL  - 33
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_512
ER  - 
@article{
author = "Dragutinović, Ninoslava and Eminović, Fadilj",
year = "2011",
abstract = "Listening is an important factor in cognitive maturation and development of speech as the most complex and most perfect symbol system in human communication. The hearing disorder in any period of life will have a significant impact on the overall personality development and can lead to disorders of mental functions. More or less severe hearing loss makes hearing- voice communication difficult, in cases when other treatment options have been exhausted (medicaments , surgical or combined) requires auditory amplification ie. The use of hearing aids. Audiologic and psychiatric diagnosis imposes a problem for observation of the hearing disability that are often disguised as a clinical picture of depression, anxiety, paranoia, mental and behavioral disorders which require team work of experts and education of doctors of all specialties. Besides the audiologic diagnostics application of the questionnaire Hearing Handicap Inventory (HHI) and the Tinnitus Handicap Inventory (THI) will allow Grading of hearing disabilities, emotional and social assessment of hearing loss as well as the real need for hearing rehabilitation. The existence of auditory handicap runs defense mechanisms aimed at maintaining self-esteem, which affects the formation of a special person with depleted identity that is characterized by: suspicion, distrust, limited control, egorigidity and impulsivity. Depression and anxiety are most often reactions to hearing handicap. Application of Beck's Depression Inventory (BDI) and Beck Anxiety Inventory (BAI) scales to assess depressive and anxiety features according to ICD-10 can significantly affect the early detection of these two disorders in persons with impaired hearing. The absence of sound has changed the perceptual reality there is insufficient emotional stimulation which gradually changes the personality of a person with hearing loss in terms of expression of psychological changes, changes in personality and behavior. The degree of change is correlated with age, indicating the need for hearing amplification with the aim of timely socialization, adaptation and integration into the social system. Given the social aspect of the problem as a primary source of difficulty, boundaries extend between the professions involved in team activities of perception and care for people with hearing loss and deafness., Slušanje je važan faktor u kognitivnom sazrevanju i razvoju govora kao najsloženijeg i najsavršenijeg simboličkog sistema u ljudskoj komunikaciji. Poremećaj sluha u ma kom periodu života imaće značajne posledice na celokupni razvoj ličnosti i može dovesti do poremećaja psihičkih funkcija. Lakše ili teže oštećenje sluha koje otežava slušno-govornu komunikaciju, u slučajevima kada su druge mogućnosti lečenja iscrpljene (medikamentozno, hirurško ili kombinovano) zahteva slušnu amplifikaciju tj. primenu slušnog aparata. Audiološkoj i psihijatrijskoj dijagnostici se nameće problem zapažanja slušnog hendikepa koji je često zamaskiran kliničkom slikom depresije, anksioznosti, paranoje, mentalnim poremećijama i poremećajima ponašanja što zahteva timski rad stručnjaka kao i edukaciju lekara svih specijalnosti. Pored audiološke dijagnostike primena upitnika Hearing Handicap Inventory (HHI) i Tinnitus Handicap Inventory (THI) omogućiće stepenovanje slušnog hendikepa, procenu emocionalnog i socijalnog gubitka sluha kao i pravu potrebu za slušnom rehabilitacijom. Postojanje slušnog hendikepa pokreće mehanizme odbrane koji su usmereni na održavanje samopoštovanja, što utiče na formiranje posebnog sklopa ličnosti sa osiromašenim identiteom koju karakterišu: sumnjičavost, nepoverenje, ograničena kontrola, egorigidnost i impulzivnost. Depresija i anksioznost najčešće su reakcije na slušni hendikep. Primenom skala Beck's Depression Inventory (BDI) i Beck Anxiety Inventory (BAI) za procenu depresivnih i anksioznih obeležja prema MKB- 10 možemo značajno uticati na ranu detekciju ova dva poremećaja kod osoba oštećenog sluha. Odsustvom zvuka izmenjena je perceptivna realnost, prisutna nedovoljna emocionalna stimulacija što postepeno menja ličnost osobe oštećenog sluha u smislu ispoljavanja psihičkih promena, promena ličnosti i ponašanja. Stepen izraženosti promena je u korelaciji sa uzrastom što upućuje na neophodnost slušne amplifikacije sa ciljem pravovremene socijalizacije, adaptacije i integracije u društveni sistem. S obzirom na socijalni aspekt problema kao primarni izvor teškoća, proširuju se granice među profesijama uključenim u timsku delatnost sagledavanja i zbrinjavanja osoba sa nagluvošću i gluvoćom.",
publisher = "Klinički centar Srbije - Klinika za psihijatriju, Beograd i Udruženje psihijatara Srbije, Beograd",
journal = "Engrami",
title = "Hearing loss and hearing amplification: An important etiological factor in the assessment of mental disorders, Oštećenje sluha i slušna amplifikacija - značajan etiološki faktor u sagledavanju mentalnih poremećaja",
pages = "31-19",
number = "4",
volume = "33",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_512"
}
Dragutinović, N.,& Eminović, F.. (2011). Hearing loss and hearing amplification: An important etiological factor in the assessment of mental disorders. in Engrami
Klinički centar Srbije - Klinika za psihijatriju, Beograd i Udruženje psihijatara Srbije, Beograd., 33(4), 19-31.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_512
Dragutinović N, Eminović F. Hearing loss and hearing amplification: An important etiological factor in the assessment of mental disorders. in Engrami. 2011;33(4):19-31.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_512 .
Dragutinović, Ninoslava, Eminović, Fadilj, "Hearing loss and hearing amplification: An important etiological factor in the assessment of mental disorders" in Engrami, 33, no. 4 (2011):19-31,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_512 .