Kalajdžić, Olivera

Link to this page

Authority KeyName Variants
e7766de4-3d0b-47a2-ae55-15a5b420fa6c
  • Kalajdžić, Olivera (5)
Projects

Author's Bibliography

Determinante antisocijalnog ponašanja učenika sa lakom intelektualnom ometenošću

Kalajdžić, Olivera; Bakoč, Andrijana; Perućica, Ranka; Stojković, Irena

(Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation, 2023)

TY  - CONF
AU  - Kalajdžić, Olivera
AU  - Bakoč, Andrijana
AU  - Perućica, Ranka
AU  - Stojković, Irena
PY  - 2023
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/5380
AB  - Uvod: Terminom antisocijalno ponašanje najčešće se označavaju ponašanja
kojima se ugrožavaju prava i imovina drugih ljudi, a koja su destruktivna i
štetna po sredinu i proizvode negativne socijalne posljedice. Djeca sa intelektualnom
ometenošću
su
u
većem
riziku
za
nastanak
bihevioralnih
problema
u

odnosu
na
vršnjake
tipičnog
razvoja.
Procjena
učestalosti
antisocijalnog
ponašanja
u
ovoj
populaciji
razlikuje
se
od
studije
do
studije,
a
prisustvo
različitih

oblika
izmijenjenog
ponašanja
jedan
je
od
indikatora
kvaliteta
života.
Cilj:

Cilj istraživanja je ispitivanje prisustva antisocijalnog ponašanja i
utvrđivanje razlike u nivou antisocijalnog ponašanja u odnosu na pol, uzrast i
opšti uspjeh učenika sa lakom intelektualnom ometenošću.
Metode: U radu je korišten empirijsko-neeksperimentalni metod, a uzorak istraživanja
činilo
je
50
učenika
sa
lakom
intelektualnom
ometenošću.
Obuhvaćeni

su

ispitanici oba pola, kalendarskog uzrasta od sedam do dvanaest godina
(AS = 9,82, SD = 1,36). Kao instrumenti istraživanja korišteni su sociodemografski
upitnik
i
Skala
antisocijalnog
ponašanja
koja
je
sastavni
dio
Skale
za

procjenu
socijalnog
ponašanja
u
školi
(The
School
Behavior
Scale)
za
evidentiranje
problema u
ponašanju
učenika.
Rezultati:
Dobijeni
rezultati
pokazuju
da
vrijednosti
medijana
distribucije
problema
u
ponašanju
kod
djece
sa
lakom
intelektualnom
ometenošću
naginju

ka
nižim
vrijednostima
(Mdn
=
61,00).
Između
dječaka
i
djevojčica
sa
lakom

intelektualnom

ometenošću ne postoji statistički značajna razlika u ispoljavanju

antisocijalnog ponašanja (Mann-Whitney U = 281,000; p = 0,706). 
Učenici mlađeg i starijeg školskog uzrasta ne razlikuju se statistički značaj-
no u ispoljavanju antisocijalnog ponašanja (Mann- Whitney U = 56,500; p =
0,277). Školski uspjeh učenika ne predstavlja statistički značajnu determinantu
antisocijalnog ponašanja učenika sa lakom intelektualnom ometenošću (χ
2
 =
0,483; df = 3; p = 0,923). Zaključak: Ispitanici iz našeg uzorka ne pokazuju veću učestalost problema u
ponašanju. Nezavisne varijable (pol, uzrast i školski uspjeh) ne dovode do razlika
u
ispoljavanju
antisocijalnog
ponašanja.
Identifikovanje
i
razumijevanje

uzroka
i
posljedica
antisocijalnog
ponašanja
učenika
sa
intelektualnom
ometenošću
neophodan
je
korak
u
planiranju
preventivnih
i

tretmanskih programa
kako bi se preduprijedili ili ublažili bihevioralniproblemi učenika. U cilju identifikacije
determinanti
antisocijalnog
ponašanja,
u
obzir
treba
uzeti
i
biološke
i

sredinske,
ali i
dodatne
mjere
sociodemografskih
varijabli.
AB  - Introduction: The term antisocial behavior most often refers to behaviors that threaten 
the rights and property of other people, are destructive and harmful to the environment and
produce negative social consequences. Children with intellectual disabilities are at a higher
risk of developing behavioral problems compared to peers with typical development. The
assessment of the frequency of antisocial behavior in this population differs from study to
study, and the presence of different forms of altered behavior is one of the indicators of the
quality of life.
Aim: The objective of the research was to examine the presence of antisocial behavior
and determine the difference in the level of antisocial behavior in relation to gender, age, and
general success of students with mild intellectual disabilities.
Methods: Empirical-non-experimental method was used in the study, and the research
sample consisted of 50 students with mild intellectual disabilities. The sample included
participants of both genders, 7-12 years of age (M=9.82, SD=1.36). A socio-demographic
questionnaire and the Antisocial Behavior Scale (The School Behavior Scale) were used
as research instruments, which is an integral part of the Scale for the Assessment of Social
Behavior at School for recording problems in student behavior.
Results: The obtained results show that the values of the median distribution of behavior
problems in children with mild intellectual disability tend towards lower values (Mdn=61.00).
There is no statistically significant difference between boys and girls with mild intellectual
disability in the manifestation of antisocial behavior (Mann-Whitney U=281.000; p=0.706).
Students of younger school age and students of older school age do not differ statistically
significantly in the manifestation of antisocial behavior (Mann-Whitney U= 56.500; p=0.277).
School success of students is not a statistically significant determinant of antisocial behavior
of students with mild intellectual disability (χ
2
=0.483; df=3, p=0.923).
Conclusion: The subjects of our sample do not show a higher frequency of behavioral
problems. Independent variables (gender, age and school performance) do not lead to
differences in the manifestation of antisocial behavior. Identifying and understanding the
causes and consequences of antisocial behavior of students with intellectual disabilities
is a necessary step in planning preventive and treatment programs in order to prevent or
alleviate behavioral problems of students. In order to identify the determinants of antisocial
behavior, biological and environmental, as well as additional measures of sociodemographic
variables, should be taken into account.
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation
C3  - Zbornik radova - 12. Međunarodni naučni skup Specijalna edukacija i rehabilitacija danas Beograd, 27–28. oktobar 2023. Godine
T1  - Determinante antisocijalnog ponašanja učenika sa lakom intelektualnom ometenošću
T1  - Determinants of antisocial behavior of students with intellectual disabilities
EP  - 538
SP  - 529
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5380
ER  - 
@conference{
author = "Kalajdžić, Olivera and Bakoč, Andrijana and Perućica, Ranka and Stojković, Irena",
year = "2023",
abstract = "Uvod: Terminom antisocijalno ponašanje najčešće se označavaju ponašanja
kojima se ugrožavaju prava i imovina drugih ljudi, a koja su destruktivna i
štetna po sredinu i proizvode negativne socijalne posljedice. Djeca sa intelektualnom
ometenošću
su
u
većem
riziku
za
nastanak
bihevioralnih
problema
u

odnosu
na
vršnjake
tipičnog
razvoja.
Procjena
učestalosti
antisocijalnog
ponašanja
u
ovoj
populaciji
razlikuje
se
od
studije
do
studije,
a
prisustvo
različitih

oblika
izmijenjenog
ponašanja
jedan
je
od
indikatora
kvaliteta
života.
Cilj:

Cilj istraživanja je ispitivanje prisustva antisocijalnog ponašanja i
utvrđivanje razlike u nivou antisocijalnog ponašanja u odnosu na pol, uzrast i
opšti uspjeh učenika sa lakom intelektualnom ometenošću.
Metode: U radu je korišten empirijsko-neeksperimentalni metod, a uzorak istraživanja
činilo
je
50
učenika
sa
lakom
intelektualnom
ometenošću.
Obuhvaćeni

su

ispitanici oba pola, kalendarskog uzrasta od sedam do dvanaest godina
(AS = 9,82, SD = 1,36). Kao instrumenti istraživanja korišteni su sociodemografski
upitnik
i
Skala
antisocijalnog
ponašanja
koja
je
sastavni
dio
Skale
za

procjenu
socijalnog
ponašanja
u
školi
(The
School
Behavior
Scale)
za
evidentiranje
problema u
ponašanju
učenika.
Rezultati:
Dobijeni
rezultati
pokazuju
da
vrijednosti
medijana
distribucije
problema
u
ponašanju
kod
djece
sa
lakom
intelektualnom
ometenošću
naginju

ka
nižim
vrijednostima
(Mdn
=
61,00).
Između
dječaka
i
djevojčica
sa
lakom

intelektualnom

ometenošću ne postoji statistički značajna razlika u ispoljavanju

antisocijalnog ponašanja (Mann-Whitney U = 281,000; p = 0,706). 
Učenici mlađeg i starijeg školskog uzrasta ne razlikuju se statistički značaj-
no u ispoljavanju antisocijalnog ponašanja (Mann- Whitney U = 56,500; p =
0,277). Školski uspjeh učenika ne predstavlja statistički značajnu determinantu
antisocijalnog ponašanja učenika sa lakom intelektualnom ometenošću (χ
2
 =
0,483; df = 3; p = 0,923). Zaključak: Ispitanici iz našeg uzorka ne pokazuju veću učestalost problema u
ponašanju. Nezavisne varijable (pol, uzrast i školski uspjeh) ne dovode do razlika
u
ispoljavanju
antisocijalnog
ponašanja.
Identifikovanje
i
razumijevanje

uzroka
i
posljedica
antisocijalnog
ponašanja
učenika
sa
intelektualnom
ometenošću
neophodan
je
korak
u
planiranju
preventivnih
i

tretmanskih programa
kako bi se preduprijedili ili ublažili bihevioralniproblemi učenika. U cilju identifikacije
determinanti
antisocijalnog
ponašanja,
u
obzir
treba
uzeti
i
biološke
i

sredinske,
ali i
dodatne
mjere
sociodemografskih
varijabli., Introduction: The term antisocial behavior most often refers to behaviors that threaten 
the rights and property of other people, are destructive and harmful to the environment and
produce negative social consequences. Children with intellectual disabilities are at a higher
risk of developing behavioral problems compared to peers with typical development. The
assessment of the frequency of antisocial behavior in this population differs from study to
study, and the presence of different forms of altered behavior is one of the indicators of the
quality of life.
Aim: The objective of the research was to examine the presence of antisocial behavior
and determine the difference in the level of antisocial behavior in relation to gender, age, and
general success of students with mild intellectual disabilities.
Methods: Empirical-non-experimental method was used in the study, and the research
sample consisted of 50 students with mild intellectual disabilities. The sample included
participants of both genders, 7-12 years of age (M=9.82, SD=1.36). A socio-demographic
questionnaire and the Antisocial Behavior Scale (The School Behavior Scale) were used
as research instruments, which is an integral part of the Scale for the Assessment of Social
Behavior at School for recording problems in student behavior.
Results: The obtained results show that the values of the median distribution of behavior
problems in children with mild intellectual disability tend towards lower values (Mdn=61.00).
There is no statistically significant difference between boys and girls with mild intellectual
disability in the manifestation of antisocial behavior (Mann-Whitney U=281.000; p=0.706).
Students of younger school age and students of older school age do not differ statistically
significantly in the manifestation of antisocial behavior (Mann-Whitney U= 56.500; p=0.277).
School success of students is not a statistically significant determinant of antisocial behavior
of students with mild intellectual disability (χ
2
=0.483; df=3, p=0.923).
Conclusion: The subjects of our sample do not show a higher frequency of behavioral
problems. Independent variables (gender, age and school performance) do not lead to
differences in the manifestation of antisocial behavior. Identifying and understanding the
causes and consequences of antisocial behavior of students with intellectual disabilities
is a necessary step in planning preventive and treatment programs in order to prevent or
alleviate behavioral problems of students. In order to identify the determinants of antisocial
behavior, biological and environmental, as well as additional measures of sociodemographic
variables, should be taken into account.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation",
journal = "Zbornik radova - 12. Međunarodni naučni skup Specijalna edukacija i rehabilitacija danas Beograd, 27–28. oktobar 2023. Godine",
title = "Determinante antisocijalnog ponašanja učenika sa lakom intelektualnom ometenošću, Determinants of antisocial behavior of students with intellectual disabilities",
pages = "538-529",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5380"
}
Kalajdžić, O., Bakoč, A., Perućica, R.,& Stojković, I.. (2023). Determinante antisocijalnog ponašanja učenika sa lakom intelektualnom ometenošću. in Zbornik radova - 12. Međunarodni naučni skup Specijalna edukacija i rehabilitacija danas Beograd, 27–28. oktobar 2023. Godine
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation., 529-538.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5380
Kalajdžić O, Bakoč A, Perućica R, Stojković I. Determinante antisocijalnog ponašanja učenika sa lakom intelektualnom ometenošću. in Zbornik radova - 12. Međunarodni naučni skup Specijalna edukacija i rehabilitacija danas Beograd, 27–28. oktobar 2023. Godine. 2023;:529-538.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5380 .
Kalajdžić, Olivera, Bakoč, Andrijana, Perućica, Ranka, Stojković, Irena, "Determinante antisocijalnog ponašanja učenika sa lakom intelektualnom ometenošću" in Zbornik radova - 12. Međunarodni naučni skup Specijalna edukacija i rehabilitacija danas Beograd, 27–28. oktobar 2023. Godine (2023):529-538,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5380 .

Interaction with disabled persons scale: Factor structure verification

Bakoč, Andrijana; Kalajdžić, Olivera; Brojčin, Branislav; Glumbić, Nenad

(Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd, 2018)

TY  - JOUR
AU  - Bakoč, Andrijana
AU  - Kalajdžić, Olivera
AU  - Brojčin, Branislav
AU  - Glumbić, Nenad
PY  - 2018
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/1156
AB  - Examining attitudes towards people with disabilities has been a field of interest of numerous authors in recent years. Accordingly, different scales for measuring attitudes have been used, both at social and personal level. Interaction with Disabled Persons Scale is the most widely used scale for measuring attitudes at personal level . It is designed to measure attitudes regarding the discomfort that people can feel when engaging in social interaction with people with disabilities. The aim of this paper was to determine the factor structure of the Interaction with Disabled Persons Scale. The research included 462 students of the Faculty of Medicine in Foča, who were attending three study programs: Medicine, Special Education and Rehabilitation and Health Care. In order to determine the factor structure of the scale, the main components were extracted with orthogonal varimax rotation. The results showed that two factors were found which explain 37,69% of variance and were named Empathy and Discomfort and Fear. Three items with low factor saturation were omitted from this version of the scale. Disagreement with other authors with regard to the number of factors obtained imposes the need to check the structure of the IDP scale on different and numerous samples for the purpose of evaluating the invariance of the scale in different contexts.
AB  - Ispitivanje stavova prema osobama s ometenošću je polje interesovanja brojnih autora posljednjih godina. U skladu sa tim, upotrebljavane su različite skale za mjerenje stavova, na društvenom i personalnom nivou. Najšire primjenjivana skala za mjerenje stavova na personalnom nivou je Skala interakcije sa osobama s ometenošću. Ona je dizajnirana da mjeri stavove u pogledu nelagodnosti koju osobe mogu osjećati prilikom stupanja u socijalne interakcije sa osobama s ometenošću. Cilj istraživanja je utvrđivanje faktorske strukture Skale interakcije sa osobama s ometenošću. U istraživanje su uključena 462 studenta Medicinskog fakulteta u Foči koji pohađaju tri studijska programa: Medicina, Specijalna edukacija i rehabilitacija i Zdravstvena njega. U cilju utvrđivanja faktorske strukture skale primjenjena je ekstrakcija glavnih komponenti sa ortogonalnom varimaks rotacijom. Rezultati su pokazali da se izdvajaju dva faktora koja objašnjavaju 37,69% varijanse i imenovana su kao Empatija i Nelagodnost i strah. Iz ove verzije skale izostavljena su tri ajtema sa malim faktorskim zasićenjem. Neslaganje s drugim autorima u odnosu na broj dobijenih faktora nameće potrebu za provjeravanjem strukture skale na različitim i brojnim uzorcima radi provjere invarijantnosti skale u različitim kontekstima.
PB  - Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd
T2  - Specijalna edukacija i rehabilitacija
T1  - Interaction with disabled persons scale: Factor structure verification
T1  - Skala interakcije sa osobama s ometenošću - provjera faktorske strukture
EP  - 164
IS  - 2
SP  - 151
VL  - 17
DO  - 10.5937/specedreh17-16282
ER  - 
@article{
author = "Bakoč, Andrijana and Kalajdžić, Olivera and Brojčin, Branislav and Glumbić, Nenad",
year = "2018",
abstract = "Examining attitudes towards people with disabilities has been a field of interest of numerous authors in recent years. Accordingly, different scales for measuring attitudes have been used, both at social and personal level. Interaction with Disabled Persons Scale is the most widely used scale for measuring attitudes at personal level . It is designed to measure attitudes regarding the discomfort that people can feel when engaging in social interaction with people with disabilities. The aim of this paper was to determine the factor structure of the Interaction with Disabled Persons Scale. The research included 462 students of the Faculty of Medicine in Foča, who were attending three study programs: Medicine, Special Education and Rehabilitation and Health Care. In order to determine the factor structure of the scale, the main components were extracted with orthogonal varimax rotation. The results showed that two factors were found which explain 37,69% of variance and were named Empathy and Discomfort and Fear. Three items with low factor saturation were omitted from this version of the scale. Disagreement with other authors with regard to the number of factors obtained imposes the need to check the structure of the IDP scale on different and numerous samples for the purpose of evaluating the invariance of the scale in different contexts., Ispitivanje stavova prema osobama s ometenošću je polje interesovanja brojnih autora posljednjih godina. U skladu sa tim, upotrebljavane su različite skale za mjerenje stavova, na društvenom i personalnom nivou. Najšire primjenjivana skala za mjerenje stavova na personalnom nivou je Skala interakcije sa osobama s ometenošću. Ona je dizajnirana da mjeri stavove u pogledu nelagodnosti koju osobe mogu osjećati prilikom stupanja u socijalne interakcije sa osobama s ometenošću. Cilj istraživanja je utvrđivanje faktorske strukture Skale interakcije sa osobama s ometenošću. U istraživanje su uključena 462 studenta Medicinskog fakulteta u Foči koji pohađaju tri studijska programa: Medicina, Specijalna edukacija i rehabilitacija i Zdravstvena njega. U cilju utvrđivanja faktorske strukture skale primjenjena je ekstrakcija glavnih komponenti sa ortogonalnom varimaks rotacijom. Rezultati su pokazali da se izdvajaju dva faktora koja objašnjavaju 37,69% varijanse i imenovana su kao Empatija i Nelagodnost i strah. Iz ove verzije skale izostavljena su tri ajtema sa malim faktorskim zasićenjem. Neslaganje s drugim autorima u odnosu na broj dobijenih faktora nameće potrebu za provjeravanjem strukture skale na različitim i brojnim uzorcima radi provjere invarijantnosti skale u različitim kontekstima.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd",
journal = "Specijalna edukacija i rehabilitacija",
title = "Interaction with disabled persons scale: Factor structure verification, Skala interakcije sa osobama s ometenošću - provjera faktorske strukture",
pages = "164-151",
number = "2",
volume = "17",
doi = "10.5937/specedreh17-16282"
}
Bakoč, A., Kalajdžić, O., Brojčin, B.,& Glumbić, N.. (2018). Interaction with disabled persons scale: Factor structure verification. in Specijalna edukacija i rehabilitacija
Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd., 17(2), 151-164.
https://doi.org/10.5937/specedreh17-16282
Bakoč A, Kalajdžić O, Brojčin B, Glumbić N. Interaction with disabled persons scale: Factor structure verification. in Specijalna edukacija i rehabilitacija. 2018;17(2):151-164.
doi:10.5937/specedreh17-16282 .
Bakoč, Andrijana, Kalajdžić, Olivera, Brojčin, Branislav, Glumbić, Nenad, "Interaction with disabled persons scale: Factor structure verification" in Specijalna edukacija i rehabilitacija, 17, no. 2 (2018):151-164,
https://doi.org/10.5937/specedreh17-16282 . .
1
1

Povezanost socijalne kompetencije i antisocijalnog ponašanja kod učenika sa intelektualnom ometenošću

Bakoč, Andrijana; Odović, Gordana; Mastilo, Bojana; Kalajdžić, Olivera; Zečević, Ivana; Vuksanović, Gorica

(2016)

TY  - CONF
AU  - Bakoč, Andrijana
AU  - Odović, Gordana
AU  - Mastilo, Bojana
AU  - Kalajdžić, Olivera
AU  - Zečević, Ivana
AU  - Vuksanović, Gorica
PY  - 2016
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2573
C3  - Tematski zbornik II dio
T1  - Povezanost socijalne kompetencije i antisocijalnog ponašanja kod učenika sa intelektualnom ometenošću
EP  - 448
SP  - 441
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2573
ER  - 
@conference{
author = "Bakoč, Andrijana and Odović, Gordana and Mastilo, Bojana and Kalajdžić, Olivera and Zečević, Ivana and Vuksanović, Gorica",
year = "2016",
journal = "Tematski zbornik II dio",
title = "Povezanost socijalne kompetencije i antisocijalnog ponašanja kod učenika sa intelektualnom ometenošću",
pages = "448-441",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2573"
}
Bakoč, A., Odović, G., Mastilo, B., Kalajdžić, O., Zečević, I.,& Vuksanović, G.. (2016). Povezanost socijalne kompetencije i antisocijalnog ponašanja kod učenika sa intelektualnom ometenošću. in Tematski zbornik II dio, 441-448.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2573
Bakoč A, Odović G, Mastilo B, Kalajdžić O, Zečević I, Vuksanović G. Povezanost socijalne kompetencije i antisocijalnog ponašanja kod učenika sa intelektualnom ometenošću. in Tematski zbornik II dio. 2016;:441-448.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2573 .
Bakoč, Andrijana, Odović, Gordana, Mastilo, Bojana, Kalajdžić, Olivera, Zečević, Ivana, Vuksanović, Gorica, "Povezanost socijalne kompetencije i antisocijalnog ponašanja kod učenika sa intelektualnom ometenošću" in Tematski zbornik II dio (2016):441-448,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2573 .

Determinants of attitudes towards people with disabilities in medical and nursing care students

Pavlović, Andrijana; Mastilo, Bojana; Brojčin, Branislav; Kalajdžić, Olivera; Rašević, Ljiljana

(University of East Sarajevo, 2014)

TY  - JOUR
AU  - Pavlović, Andrijana
AU  - Mastilo, Bojana
AU  - Brojčin, Branislav
AU  - Kalajdžić, Olivera
AU  - Rašević, Ljiljana
PY  - 2014
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/856
AB  - Introduction. There is a great interest for examination of attitudes towards people with disabilities. The prevalent view is that attitudes reflect our predisposition to behave towards certain groups of people in a stereotypical and predictable way. Methods. The study included 359 students of Faculty of Medicine Foča. Students attend two study programs: Medicine (77.2 %) and Nursing Care (22.8). A sample consisted of students from all years of study (Medical 1 to 6 and Nursing 1 to 4). Student's attitudes were examined by Attitude Towards Disabled Person Scale - ATDP, form O. Frequency of respondents contact with people with disabilities was evaluated by Contact with Disabled Person Scale - CDP. Data related to gender, age, year of study, study program and training were obtained by demographic questionnaire created for this research. Results. Results show that medical students (3.24 ± 0.55) and nursing care students (3.10 ± 0.64) generally have slightly positive attitudes towards people with disabilities. We have not found statistically important difference between the attitudes of students of different years of study and attitudes towards people with disabilities (p >0.05), as well as in terms of gender and attitudes (medical: t=0.178, p=0.859, nursing care: t=1.349, p=0.181). Medical students (1.69 ± 0.50) and nursing students (1.68 ± 0.53) have low frequency of contacts (never or once or twice). Results show there is not any significant relation, that is correlation between attitudes and frequency of contacts, neither in students of medicine (r = 0.054, p = 0.374) nor in nursing students (r = 0.22, p = 0.044). Conclusion. Students of both study programs do not receive enough information about patients with disabilities and manner of work with them within the contents of the subjects, as well as they rarely meet with patients with disabilities within their practical work at clinics, they do not visit institutions for people with disabilities and they do not receive education on health protection of this population.
AB  - Uvod. Postoji veliko interesovanje za ispitivanje stavova prema osobama sa ometenošću. Stavovi odražavaju našu predispoziciju da se prema određenim društvenim grupama ponašamo na stereotipan i predvidljiv način. Metode. Istraživanjem je obuhvaćeno 359 studenata Medicinskog fakulteta u Foči, koji pohađaju dva studijska programa: studijski program Medicina (77,2%) i studijski program Zdravstena njega (22,8 %). Uzorak su činili studenti svih godina studija (Medicina od 1. do 6. godine i Zdravstvena njega od 1. do 4). Stavovi studenata ispitani su O formom Skale za procjenu stavova prema osobama sa ometenošću (Attitude Toward Disabled Person Scale - ATDP, form O). Učestalost kontakta ispitanika sa osobama s ometenošću provjeravana je Skalom za procjenu učestalosti kontakta s osobama s ometenošću (Contact with Disabled Person Scale - CDP). Podaci vezani za pol, starost, godinu studija, studijski program i obuku dobijeni su demografskim upitnikom konstruisanim za ovo istraživanje. Rezultati. Rezultati pokazuju da studenti medicine (3,24 ± 0,55) i zdravstvene njege (3,10 ± 0,64 ) imaju umjereno pozitivne stavove prema osobama s ometenošću. Ni na jednom studijskom programu nije pronađena statistički značajna razlika između godina studija i stavova prema osobama sa ometenošću, (p >0,05), kao ni između pola i stavova (Medicina: t = 0,178, p=0,859, Zdravstvena njega: t = 1,349, p = 0,181). Studenti studijskog programa Medicine (1,69 ± 0,50) i zdravstvene njege (1,68 ± 0,53) imaju nisku učestalost kontakta (nikada ili jednom ili dvaput). Rezultati pokazuju da ne postoji značajna korelacija između stavova i učestalosti kontakta ni kod studenata studijskog programa medicine (r = 0,054, p = 0,374), ni studijskog programa Zdravstvene njege (r = 0,22, p = 0,044). Zaključak. Studenti oba studijska programa u okviru svojih studija ne dobijaju dovoljno informacija o pacijentima sa ometenošću i načinu rada sa njima. U okviru kliničke prakse rijetko se sreću sa pacijentima koji imaju neku vrstu ometenosti, ne posjećuju ustanove za smještaj osoba s ometenošću (domovi, zavodi, dnevni centri), niti dobijaju edukaciju o zdravstvenoj zaštiti tih osoba.
PB  - University of East Sarajevo
T2  - Biomedicinska istraživanja
T1  - Determinants of attitudes towards people with disabilities in medical and nursing care students
T1  - Determinante stavova studenata medicine i zdravstvene njege prema osobama sa ometenošću
EP  - 59
IS  - 2
SP  - 52
VL  - 5
DO  - 10.7251/BII1402052P
ER  - 
@article{
author = "Pavlović, Andrijana and Mastilo, Bojana and Brojčin, Branislav and Kalajdžić, Olivera and Rašević, Ljiljana",
year = "2014",
abstract = "Introduction. There is a great interest for examination of attitudes towards people with disabilities. The prevalent view is that attitudes reflect our predisposition to behave towards certain groups of people in a stereotypical and predictable way. Methods. The study included 359 students of Faculty of Medicine Foča. Students attend two study programs: Medicine (77.2 %) and Nursing Care (22.8). A sample consisted of students from all years of study (Medical 1 to 6 and Nursing 1 to 4). Student's attitudes were examined by Attitude Towards Disabled Person Scale - ATDP, form O. Frequency of respondents contact with people with disabilities was evaluated by Contact with Disabled Person Scale - CDP. Data related to gender, age, year of study, study program and training were obtained by demographic questionnaire created for this research. Results. Results show that medical students (3.24 ± 0.55) and nursing care students (3.10 ± 0.64) generally have slightly positive attitudes towards people with disabilities. We have not found statistically important difference between the attitudes of students of different years of study and attitudes towards people with disabilities (p >0.05), as well as in terms of gender and attitudes (medical: t=0.178, p=0.859, nursing care: t=1.349, p=0.181). Medical students (1.69 ± 0.50) and nursing students (1.68 ± 0.53) have low frequency of contacts (never or once or twice). Results show there is not any significant relation, that is correlation between attitudes and frequency of contacts, neither in students of medicine (r = 0.054, p = 0.374) nor in nursing students (r = 0.22, p = 0.044). Conclusion. Students of both study programs do not receive enough information about patients with disabilities and manner of work with them within the contents of the subjects, as well as they rarely meet with patients with disabilities within their practical work at clinics, they do not visit institutions for people with disabilities and they do not receive education on health protection of this population., Uvod. Postoji veliko interesovanje za ispitivanje stavova prema osobama sa ometenošću. Stavovi odražavaju našu predispoziciju da se prema određenim društvenim grupama ponašamo na stereotipan i predvidljiv način. Metode. Istraživanjem je obuhvaćeno 359 studenata Medicinskog fakulteta u Foči, koji pohađaju dva studijska programa: studijski program Medicina (77,2%) i studijski program Zdravstena njega (22,8 %). Uzorak su činili studenti svih godina studija (Medicina od 1. do 6. godine i Zdravstvena njega od 1. do 4). Stavovi studenata ispitani su O formom Skale za procjenu stavova prema osobama sa ometenošću (Attitude Toward Disabled Person Scale - ATDP, form O). Učestalost kontakta ispitanika sa osobama s ometenošću provjeravana je Skalom za procjenu učestalosti kontakta s osobama s ometenošću (Contact with Disabled Person Scale - CDP). Podaci vezani za pol, starost, godinu studija, studijski program i obuku dobijeni su demografskim upitnikom konstruisanim za ovo istraživanje. Rezultati. Rezultati pokazuju da studenti medicine (3,24 ± 0,55) i zdravstvene njege (3,10 ± 0,64 ) imaju umjereno pozitivne stavove prema osobama s ometenošću. Ni na jednom studijskom programu nije pronađena statistički značajna razlika između godina studija i stavova prema osobama sa ometenošću, (p >0,05), kao ni između pola i stavova (Medicina: t = 0,178, p=0,859, Zdravstvena njega: t = 1,349, p = 0,181). Studenti studijskog programa Medicine (1,69 ± 0,50) i zdravstvene njege (1,68 ± 0,53) imaju nisku učestalost kontakta (nikada ili jednom ili dvaput). Rezultati pokazuju da ne postoji značajna korelacija između stavova i učestalosti kontakta ni kod studenata studijskog programa medicine (r = 0,054, p = 0,374), ni studijskog programa Zdravstvene njege (r = 0,22, p = 0,044). Zaključak. Studenti oba studijska programa u okviru svojih studija ne dobijaju dovoljno informacija o pacijentima sa ometenošću i načinu rada sa njima. U okviru kliničke prakse rijetko se sreću sa pacijentima koji imaju neku vrstu ometenosti, ne posjećuju ustanove za smještaj osoba s ometenošću (domovi, zavodi, dnevni centri), niti dobijaju edukaciju o zdravstvenoj zaštiti tih osoba.",
publisher = "University of East Sarajevo",
journal = "Biomedicinska istraživanja",
title = "Determinants of attitudes towards people with disabilities in medical and nursing care students, Determinante stavova studenata medicine i zdravstvene njege prema osobama sa ometenošću",
pages = "59-52",
number = "2",
volume = "5",
doi = "10.7251/BII1402052P"
}
Pavlović, A., Mastilo, B., Brojčin, B., Kalajdžić, O.,& Rašević, L.. (2014). Determinants of attitudes towards people with disabilities in medical and nursing care students. in Biomedicinska istraživanja
University of East Sarajevo., 5(2), 52-59.
https://doi.org/10.7251/BII1402052P
Pavlović A, Mastilo B, Brojčin B, Kalajdžić O, Rašević L. Determinants of attitudes towards people with disabilities in medical and nursing care students. in Biomedicinska istraživanja. 2014;5(2):52-59.
doi:10.7251/BII1402052P .
Pavlović, Andrijana, Mastilo, Bojana, Brojčin, Branislav, Kalajdžić, Olivera, Rašević, Ljiljana, "Determinants of attitudes towards people with disabilities in medical and nursing care students" in Biomedicinska istraživanja, 5, no. 2 (2014):52-59,
https://doi.org/10.7251/BII1402052P . .

Detekcija, determinacija i praćenje dece sa smetnjama u razvoju na području Opštine Foča

Rapaić, Dragan; Nedović, Goran; Kulić, Milan; Ristić, Siniša; Ille, Tatjana; Gajić, Milan; Kalajdžić, Olivera; Tadić, Vaska

(2011)

TY  - CONF
AU  - Rapaić, Dragan
AU  - Nedović, Goran
AU  - Kulić, Milan
AU  - Ristić, Siniša
AU  - Ille, Tatjana
AU  - Gajić, Milan
AU  - Kalajdžić, Olivera
AU  - Tadić, Vaska
PY  - 2011
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/1891
C3  - Knjiga rezimea V međunarodnog naučnog skupa "Specijalna edukacija i rehabilitacija Danas"
T1  - Detekcija, determinacija i praćenje dece sa smetnjama u razvoju na području Opštine Foča
EP  - 23
SP  - 23
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_1891
ER  - 
@conference{
author = "Rapaić, Dragan and Nedović, Goran and Kulić, Milan and Ristić, Siniša and Ille, Tatjana and Gajić, Milan and Kalajdžić, Olivera and Tadić, Vaska",
year = "2011",
journal = "Knjiga rezimea V međunarodnog naučnog skupa "Specijalna edukacija i rehabilitacija Danas"",
title = "Detekcija, determinacija i praćenje dece sa smetnjama u razvoju na području Opštine Foča",
pages = "23-23",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_1891"
}
Rapaić, D., Nedović, G., Kulić, M., Ristić, S., Ille, T., Gajić, M., Kalajdžić, O.,& Tadić, V.. (2011). Detekcija, determinacija i praćenje dece sa smetnjama u razvoju na području Opštine Foča. in Knjiga rezimea V međunarodnog naučnog skupa "Specijalna edukacija i rehabilitacija Danas", 23-23.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_1891
Rapaić D, Nedović G, Kulić M, Ristić S, Ille T, Gajić M, Kalajdžić O, Tadić V. Detekcija, determinacija i praćenje dece sa smetnjama u razvoju na području Opštine Foča. in Knjiga rezimea V međunarodnog naučnog skupa "Specijalna edukacija i rehabilitacija Danas". 2011;:23-23.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_1891 .
Rapaić, Dragan, Nedović, Goran, Kulić, Milan, Ristić, Siniša, Ille, Tatjana, Gajić, Milan, Kalajdžić, Olivera, Tadić, Vaska, "Detekcija, determinacija i praćenje dece sa smetnjama u razvoju na području Opštine Foča" in Knjiga rezimea V međunarodnog naučnog skupa "Specijalna edukacija i rehabilitacija Danas" (2011):23-23,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_1891 .