TY  - JOUR
AU  - Calić, Gordana
AU  - Glumbić, Nenad
AU  - Petrović-Lazić, Mirjana
AU  - Djordjević, Mirjana
AU  - Mentus, Tatjana
PY  - 2022
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/5284
AB  - Paralinguistic comprehension and production of emotions in communication include the skills of recognizing and interpreting emotional states with the help of facial expressions, prosody and intonation. In the relevant scientific literature, the skills of paralinguistic comprehension and production of emotions in communication are related primarily to receptive language abilities, although some authors found also their correlations with intellectual abilities and acoustic features of the voice. Therefore, the aim of this study was to investigate which of the mentioned variables (receptive language ability, acoustic features of voice, intellectual ability, social-demographic), presents the most relevant predictor of paralinguistic comprehension and paralinguistic production of emotions in communication in adults with moderate intellectual disabilities (MID). The sample included 41 adults with MID, 20–49 years of age (M = 34.34, SD = 7.809), 29 of whom had MID of unknown etiology, while 12 had Down syndrome. All participants are native speakers of Serbian. Two subscales from The Assessment Battery for Communication – Paralinguistic comprehension of emotions in communication and Paralinguistic production of emotions in communication, were used to assess the examinees from the aspect of paralinguistic comprehension and production skills. For the graduation of examinees from the aspect of assumed predictor variables, the following instruments were used: Peabody Picture Vocabulary Test was used to assess receptive language abilities, Computerized Speech Lab (“Kay Elemetrics” Corp., model 4300) was used to assess acoustic features of voice, and Raven’s Progressive Matrices were used to assess intellectual ability. Hierarchical regression analysis was applied to investigate to which extent the proposed variables present an actual predictor variables for paralinguistic comprehension and production of emotions in communication as dependent variables. The results of this analysis showed that only receptive language skills had statistically significant predictive value for paralinguistic comprehension of emotions (β = 0.468, t = 2.236, p < 0.05), while the factor related to voice frequency and interruptions, form the domain of acoustic voice characteristics, displays predictive value for paralinguistic production of emotions (β = 0.280, t = 2.076, p < 0.05). Consequently, this study, in the adult population with MID, evidenced a greater importance of voice and language in relation to intellectual abilities in understanding and producing emotions.
PB  - Frontiers Media
T2  - Frontiers in Psychology
T1  - Searching for Best Predictors of Paralinguistic Comprehension and Production of Emotions in Communication in Adults With Moderate Intellectual Disability
VL  - 13
DO  - 10.3389/fpsyg.2022.884242
ER  - 

@article{
author = "Calić, Gordana and Glumbić, Nenad and Petrović-Lazić, Mirjana and Djordjević, Mirjana and Mentus, Tatjana",
year = "2022",
abstract = "Paralinguistic comprehension and production of emotions in communication include the skills of recognizing and interpreting emotional states with the help of facial expressions, prosody and intonation. In the relevant scientific literature, the skills of paralinguistic comprehension and production of emotions in communication are related primarily to receptive language abilities, although some authors found also their correlations with intellectual abilities and acoustic features of the voice. Therefore, the aim of this study was to investigate which of the mentioned variables (receptive language ability, acoustic features of voice, intellectual ability, social-demographic), presents the most relevant predictor of paralinguistic comprehension and paralinguistic production of emotions in communication in adults with moderate intellectual disabilities (MID). The sample included 41 adults with MID, 20–49 years of age (M = 34.34, SD = 7.809), 29 of whom had MID of unknown etiology, while 12 had Down syndrome. All participants are native speakers of Serbian. Two subscales from The Assessment Battery for Communication – Paralinguistic comprehension of emotions in communication and Paralinguistic production of emotions in communication, were used to assess the examinees from the aspect of paralinguistic comprehension and production skills. For the graduation of examinees from the aspect of assumed predictor variables, the following instruments were used: Peabody Picture Vocabulary Test was used to assess receptive language abilities, Computerized Speech Lab (“Kay Elemetrics” Corp., model 4300) was used to assess acoustic features of voice, and Raven’s Progressive Matrices were used to assess intellectual ability. Hierarchical regression analysis was applied to investigate to which extent the proposed variables present an actual predictor variables for paralinguistic comprehension and production of emotions in communication as dependent variables. The results of this analysis showed that only receptive language skills had statistically significant predictive value for paralinguistic comprehension of emotions (β = 0.468, t = 2.236, p < 0.05), while the factor related to voice frequency and interruptions, form the domain of acoustic voice characteristics, displays predictive value for paralinguistic production of emotions (β = 0.280, t = 2.076, p < 0.05). Consequently, this study, in the adult population with MID, evidenced a greater importance of voice and language in relation to intellectual abilities in understanding and producing emotions.",
publisher = "Frontiers Media",
journal = "Frontiers in Psychology",
title = "Searching for Best Predictors of Paralinguistic Comprehension and Production of Emotions in Communication in Adults With Moderate Intellectual Disability",
volume = "13",
doi = "10.3389/fpsyg.2022.884242"
}

Calić, G., Glumbić, N., Petrović-Lazić, M., Djordjević, M.,& Mentus, T.. (2022). Searching for Best Predictors of Paralinguistic Comprehension and Production of Emotions in Communication in Adults With Moderate Intellectual Disability. in Frontiers in Psychology
Frontiers Media., 13.
https://doi.org/10.3389/fpsyg.2022.884242

Calić G, Glumbić N, Petrović-Lazić M, Djordjević M, Mentus T. Searching for Best Predictors of Paralinguistic Comprehension and Production of Emotions in Communication in Adults With Moderate Intellectual Disability. in Frontiers in Psychology. 2022;13.
doi:10.3389/fpsyg.2022.884242 .

Calić, Gordana, Glumbić, Nenad, Petrović-Lazić, Mirjana, Djordjević, Mirjana, Mentus, Tatjana, "Searching for Best Predictors of Paralinguistic Comprehension and Production of Emotions in Communication in Adults With Moderate Intellectual Disability" in Frontiers in Psychology, 13 (2022),
https://doi.org/10.3389/fpsyg.2022.884242 . .

TY  - JOUR
AU  - Calić, Gordana
AU  - Petrović-Lazić, Mirjana
AU  - Mentus, Tatjana
AU  - Babac, Snežana
PY  - 2022
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/5181
AB  - In order to examine the differences in people suffering from depression (EG, N=18)
compared to the healthy controls (CG1, N=24) and people with the diagnosed
psychogenic voice disorder (CG2, N=9), nine acoustic features of voice were
assessed among the total of 51 participants using the MDVP software programme
(“Kay Elemetrics” Corp., model 4300). Nine acoustic parameters were analysed on
the basis of the sustained phonation of the vowel /a/. The results revealed that the
mean values of all acoustic parameters differed in the EG compared to both the
CG1 and CG2 as follows: the parameters which indicate frequency variability (Jitt,
PPQ), amplitude variability (Shim, vAm, APQ) and noise and tremor parameters
(NHR, VTI) were higher; only the parameters of fundamental frequency (F0) and
soft index phonation (SPI) were lower (F0 compared to CG1, and SPI compared to
CG1 and CG2). Only the PPQ parameter was not significant. vAm and APQ had the
highest discriminant value for depression. The acoustic features of voice, analysed
in this study with regard to the sustained phonation of a vowel, were different
and discriminant in the EG compared to CG1 and CG2. In voice analysis, the parameters vAm and APQ could potentially be the markers indicative of depression.
The results of this research point to the importance of the voice, that is, its acoustic
indicators, in recognizing depression. Important parameters that could help create a
programme for the automatic recognition of depression are those from the domain
of voice intensity variation.
AB  - U cilju utvrđivanja razlika između grupe osoba sa depresivnim poremećajem (EG,
N=18) u odnosu na grupu osoba iz tipične populacije (CG1, N=24) i grupu osoba
sa dijagnostikovanim psihogenim poremećajem glasa (CG2, N=9) analizirano je
9 akustičkih karakteristika glasa primenom MDVP softverskog programa (“Kay
Elemetrics” Corp., model 4300) na uzorku od 51 ispitanika. Devet akustičkih
parametara analizirano je na osnovu produženog foniranja vokala /a/. Rezultati
istraživanja pokazuju da se srednje vrednosti svih akustičkih parametara razlikuju između osoba sa depresivnim poremećajem u odnosu na obe kontrolne grupe i to: parametri varijabilnosti frekvencije (Jitter, PPQ), varijabilnosti amplitude
(Shimmer, vAm i APQ), i parametri procene šuma i tremora (NHR i VTI) imaju
više vrednosti; samo su parametar fundamentalne frekvencije (F0) i indeks prigušene fonacije (SPI) niži (F0 u odnosu na CG1, i SPI u odnosu na CG2). Samo
se parametar PPQ nije pokazao značajnim. Parametri vAm i APQ imaju najveću diskriminativnu vrednost za depresivni poremećaj. Akustičke karakteristike glasa
analizirane na osnovu produženog foniranja vokala u ovom istraživanju razlikuju
i diskriminišu EG i u odnosu na CG1 i u odnosu na CG2. U vokalnoj analizi parametri vAm i APQ bi potencijalno mogli biti markeri koji ukazuju na depresivni
poremećaj. Rezultati ovog istraživanja ukazuju na značaj glasa, odnosno njegovih
akustičkih pokazatelja, u prepoznavanju depresije. Važni parametri koji bi mogli
da pomognu u kreiranju programa za automatsko prepoznavanje depresije su oni
iz domena varijacije intenziteta glasa.
PB  - Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Institut za psihologiju, Beograd
T2  - Psihološka istraživanja
T1  - Acoustic features of voice in adults suffering from depression
EP  - 203
IS  - 2
SP  - 183
VL  - 25
DO  - 10.5937/PSISTRA25-39224
ER  - 

@article{
author = "Calić, Gordana and Petrović-Lazić, Mirjana and Mentus, Tatjana and Babac, Snežana",
year = "2022",
abstract = "In order to examine the differences in people suffering from depression (EG, N=18)
compared to the healthy controls (CG1, N=24) and people with the diagnosed
psychogenic voice disorder (CG2, N=9), nine acoustic features of voice were
assessed among the total of 51 participants using the MDVP software programme
(“Kay Elemetrics” Corp., model 4300). Nine acoustic parameters were analysed on
the basis of the sustained phonation of the vowel /a/. The results revealed that the
mean values of all acoustic parameters differed in the EG compared to both the
CG1 and CG2 as follows: the parameters which indicate frequency variability (Jitt,
PPQ), amplitude variability (Shim, vAm, APQ) and noise and tremor parameters
(NHR, VTI) were higher; only the parameters of fundamental frequency (F0) and
soft index phonation (SPI) were lower (F0 compared to CG1, and SPI compared to
CG1 and CG2). Only the PPQ parameter was not significant. vAm and APQ had the
highest discriminant value for depression. The acoustic features of voice, analysed
in this study with regard to the sustained phonation of a vowel, were different
and discriminant in the EG compared to CG1 and CG2. In voice analysis, the parameters vAm and APQ could potentially be the markers indicative of depression.
The results of this research point to the importance of the voice, that is, its acoustic
indicators, in recognizing depression. Important parameters that could help create a
programme for the automatic recognition of depression are those from the domain
of voice intensity variation., U cilju utvrđivanja razlika između grupe osoba sa depresivnim poremećajem (EG,
N=18) u odnosu na grupu osoba iz tipične populacije (CG1, N=24) i grupu osoba
sa dijagnostikovanim psihogenim poremećajem glasa (CG2, N=9) analizirano je
9 akustičkih karakteristika glasa primenom MDVP softverskog programa (“Kay
Elemetrics” Corp., model 4300) na uzorku od 51 ispitanika. Devet akustičkih
parametara analizirano je na osnovu produženog foniranja vokala /a/. Rezultati
istraživanja pokazuju da se srednje vrednosti svih akustičkih parametara razlikuju između osoba sa depresivnim poremećajem u odnosu na obe kontrolne grupe i to: parametri varijabilnosti frekvencije (Jitter, PPQ), varijabilnosti amplitude
(Shimmer, vAm i APQ), i parametri procene šuma i tremora (NHR i VTI) imaju
više vrednosti; samo su parametar fundamentalne frekvencije (F0) i indeks prigušene fonacije (SPI) niži (F0 u odnosu na CG1, i SPI u odnosu na CG2). Samo
se parametar PPQ nije pokazao značajnim. Parametri vAm i APQ imaju najveću diskriminativnu vrednost za depresivni poremećaj. Akustičke karakteristike glasa
analizirane na osnovu produženog foniranja vokala u ovom istraživanju razlikuju
i diskriminišu EG i u odnosu na CG1 i u odnosu na CG2. U vokalnoj analizi parametri vAm i APQ bi potencijalno mogli biti markeri koji ukazuju na depresivni
poremećaj. Rezultati ovog istraživanja ukazuju na značaj glasa, odnosno njegovih
akustičkih pokazatelja, u prepoznavanju depresije. Važni parametri koji bi mogli
da pomognu u kreiranju programa za automatsko prepoznavanje depresije su oni
iz domena varijacije intenziteta glasa.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Institut za psihologiju, Beograd",
journal = "Psihološka istraživanja",
title = "Acoustic features of voice in adults suffering from depression",
pages = "203-183",
number = "2",
volume = "25",
doi = "10.5937/PSISTRA25-39224"
}

Calić, G., Petrović-Lazić, M., Mentus, T.,& Babac, S.. (2022). Acoustic features of voice in adults suffering from depression. in Psihološka istraživanja
Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Institut za psihologiju, Beograd., 25(2), 183-203.
https://doi.org/10.5937/PSISTRA25-39224

Calić G, Petrović-Lazić M, Mentus T, Babac S. Acoustic features of voice in adults suffering from depression. in Psihološka istraživanja. 2022;25(2):183-203.
doi:10.5937/PSISTRA25-39224 .

Calić, Gordana, Petrović-Lazić, Mirjana, Mentus, Tatjana, Babac, Snežana, "Acoustic features of voice in adults suffering from depression" in Psihološka istraživanja, 25, no. 2 (2022):183-203,
https://doi.org/10.5937/PSISTRA25-39224 . .

TY  - JOUR
AU  - Calić,Gordana
AU  - Glumbić,Nenad
AU  - Petrović-Lazić,Mirjana
AU  - Đorđević, Mirjana
AU  - Mentus, Tatjana
PY  - 2022
UR  - https://www.frontiersin.org/articles/10.3389/fpsyg.2022.884242
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/4733
AB  - Paralinguistic comprehension and production of emotions in communication include the skills of recognizing and interpreting emotional states with the help of facial expressions, prosody and intonation. In the relevant scientific literature, the skills of paralinguistic comprehension and production of emotions in communication are related primarily to receptive language abilities, although some authors found also their correlations with intellectual abilities and acoustic features of the voice. Therefore, the aim of this study was to investigate which of the mentioned variables (receptive language ability, acoustic features of voice, intellectual ability, social-demographic), presents the most relevant predictor of paralinguistic comprehension and paralinguistic production of emotions in communication in adults with moderate intellectual disabilities (MID). The sample included 41 adults with MID, 20–49 years of age (M = 34.34, SD = 7.809), 29 of whom had MID of unknown etiology, while 12 had Down syndrome. All participants are native speakers of Serbian. Two subscales from The Assessment Battery for Communication – Paralinguistic comprehension of emotions in communication and Paralinguistic production of emotions in communication, were used to assess the examinees from the aspect of paralinguistic comprehension and production skills. For the graduation of examinees from the aspect of assumed predictor variables, the following instruments were used: Peabody Picture Vocabulary Test was used to assess receptive language abilities, Computerized Speech Lab (“Kay Elemetrics” Corp., model 4300) was used to assess acoustic features of voice, and Raven’s Progressive Matrices were used to assess intellectual ability. Hierarchical regression analysis was applied to investigate to which extent the proposed variables present an actual predictor variables for paralinguistic comprehension and production of emotions in communication as dependent variables. The results of this analysis showed that only receptive language skills had statistically significant predictive value for paralinguistic comprehension of emotions (β = 0.468, t = 2.236, p < 0.05), while the factor related to voice frequency and interruptions, form the domain of acoustic voice characteristics, displays predictive value for paralinguistic production of emotions (β = 0.280, t = 2.076, p < 0.05). Consequently, this study, in the adult population with MID, evidenced a greater importance of voice and language in relation to intellectual abilities in understanding and producing emotions.
PB  - Frontiers Media
T2  - Frontiers in Psychology
T1  - Searching for Best Predictors of Paralinguistic Comprehension and Production of Emotions in Communication in Adults With Moderate Intellectual Disability
EP  - 884242
VL  - 13
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4733
ER  - 

@article{
author = "Calić,Gordana and Glumbić,Nenad and Petrović-Lazić,Mirjana and Đorđević, Mirjana and Mentus, Tatjana",
year = "2022",
abstract = "Paralinguistic comprehension and production of emotions in communication include the skills of recognizing and interpreting emotional states with the help of facial expressions, prosody and intonation. In the relevant scientific literature, the skills of paralinguistic comprehension and production of emotions in communication are related primarily to receptive language abilities, although some authors found also their correlations with intellectual abilities and acoustic features of the voice. Therefore, the aim of this study was to investigate which of the mentioned variables (receptive language ability, acoustic features of voice, intellectual ability, social-demographic), presents the most relevant predictor of paralinguistic comprehension and paralinguistic production of emotions in communication in adults with moderate intellectual disabilities (MID). The sample included 41 adults with MID, 20–49 years of age (M = 34.34, SD = 7.809), 29 of whom had MID of unknown etiology, while 12 had Down syndrome. All participants are native speakers of Serbian. Two subscales from The Assessment Battery for Communication – Paralinguistic comprehension of emotions in communication and Paralinguistic production of emotions in communication, were used to assess the examinees from the aspect of paralinguistic comprehension and production skills. For the graduation of examinees from the aspect of assumed predictor variables, the following instruments were used: Peabody Picture Vocabulary Test was used to assess receptive language abilities, Computerized Speech Lab (“Kay Elemetrics” Corp., model 4300) was used to assess acoustic features of voice, and Raven’s Progressive Matrices were used to assess intellectual ability. Hierarchical regression analysis was applied to investigate to which extent the proposed variables present an actual predictor variables for paralinguistic comprehension and production of emotions in communication as dependent variables. The results of this analysis showed that only receptive language skills had statistically significant predictive value for paralinguistic comprehension of emotions (β = 0.468, t = 2.236, p < 0.05), while the factor related to voice frequency and interruptions, form the domain of acoustic voice characteristics, displays predictive value for paralinguistic production of emotions (β = 0.280, t = 2.076, p < 0.05). Consequently, this study, in the adult population with MID, evidenced a greater importance of voice and language in relation to intellectual abilities in understanding and producing emotions.",
publisher = "Frontiers Media",
journal = "Frontiers in Psychology",
title = "Searching for Best Predictors of Paralinguistic Comprehension and Production of Emotions in Communication in Adults With Moderate Intellectual Disability",
pages = "884242",
volume = "13",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4733"
}

Calić, G., Glumbić, N., Petrović-Lazić, M., Đorđević, M.,& Mentus, T.. (2022). Searching for Best Predictors of Paralinguistic Comprehension and Production of Emotions in Communication in Adults With Moderate Intellectual Disability. in Frontiers in Psychology
Frontiers Media., 13.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4733

Calić G, Glumbić N, Petrović-Lazić M, Đorđević M, Mentus T. Searching for Best Predictors of Paralinguistic Comprehension and Production of Emotions in Communication in Adults With Moderate Intellectual Disability. in Frontiers in Psychology. 2022;13:null-884242.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4733 .

Calić,Gordana, Glumbić,Nenad, Petrović-Lazić,Mirjana, Đorđević, Mirjana, Mentus, Tatjana, "Searching for Best Predictors of Paralinguistic Comprehension and Production of Emotions in Communication in Adults With Moderate Intellectual Disability" in Frontiers in Psychology, 13 (2022),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4733 .

TY  - JOUR
AU  - Calić, Gordana
AU  - Đorđević, Mirjana
AU  - Petrović-Lazić, Mirjana
PY  - 2021
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/4124
AB  - Osobe sa intelektualnom ometenošću imaju snižene socio-komunikacione
kompetencije. U odnosu na ostale pragmatske sposobnosti, oblast prozodije,
kao segmenta paralingvistike, kod osoba sa intelektualnom ometenošću manje je poznata. Cilj rada je pregled i analiza dostupne literature o paralingvističkim prozodijskim sposobnostima kod odraslih osoba sa intelektualnom
ometenošću. Rezultati dobijeni analizom dostupnih istraživanja ukazuju na
priličnu konzistentnost nalaza u vezi sa akustičkim i perceptivnim prozodijskim manifestacijama kod osoba sa intelektualnom ometenošću, odnosno o
višim vrednostima fundamentalne frekvencije koja je van tipičnog opsega, kao
i o smanjenoj modulaciji, nižim vrednostima Jittera i Shimmera, ali i sniženoj
energiji. Analizom su uočene i metodološke nekonzistentnosti koje se ponajpre ogledaju u veličini uzorka, starosnoj dobi uzorka, etiologiji intelektualne
ometenosti, odabiru analiziranih parametara i tipu foniranja. Sumiranjem
istraživačke literature uočavaju se atipične prozodijske karakteristike kod
odraslih osoba sa intelektualnom ometenošću u odnosu na odrasle tipičnog
razvoja. Proučavanje prozodije u adultnom periodu ima veliki značaj, kako
za razumevanje razvojnih faktora u vezi sa ovom sposobnošću, tako i za tretman pragmatskih veština kod osoba sa intelektualnom ometenošću.
AB  - People with intellectual disabilities (ID) have reduced social
communication skills. There is less scientific knowledge about prosody, as a
segment of paralinguistics, in people with ID, compared to their other pragmatic
abilities. The aim of this paper is to review and analyze the available literature
on paralinguistic prosodic abilities in adults with ID. The results obtained from
the analysis of available research indicate considerable consistency in findings
regarding acoustic and perceptual prosodic characteristics in people with ID, ie
higher values of fundamental frequency (F0) which is outside the typical range,
as well as reduced modulation, lower values of Jitter and Shimmer, and reduced
energy. The analysis also revealed methodological inconsistencies, which are
primarily reflected in the sample size, sample age, etiology of ID, selected
analyzed parameters and type of phonation. By summarizing the research
literature, atypical prosodic characteristics are noticeable in adults with ID in
relation to adults of typical development. The study of prosody in the period of
adulthood is of great importance, both for understanding the developmental
factors related to this ability, but also for the treatment of pragmatic skills in
people with ID.
PB  - Drustvo defektologa Srbije
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation
T2  - Beogradska defektološka škola
T1  - Prozodijska obeležja pragmatskih sposobnosti kod odraslih osoba sa intelektualnom ometenošću
T1  - Prosodic features of pragmatic abilities in adults with intellectual disabilities
EP  - 76
IS  - 3
SP  - 51
VL  - 27
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4124
ER  - 

@article{
author = "Calić, Gordana and Đorđević, Mirjana and Petrović-Lazić, Mirjana",
year = "2021",
abstract = "Osobe sa intelektualnom ometenošću imaju snižene socio-komunikacione
kompetencije. U odnosu na ostale pragmatske sposobnosti, oblast prozodije,
kao segmenta paralingvistike, kod osoba sa intelektualnom ometenošću manje je poznata. Cilj rada je pregled i analiza dostupne literature o paralingvističkim prozodijskim sposobnostima kod odraslih osoba sa intelektualnom
ometenošću. Rezultati dobijeni analizom dostupnih istraživanja ukazuju na
priličnu konzistentnost nalaza u vezi sa akustičkim i perceptivnim prozodijskim manifestacijama kod osoba sa intelektualnom ometenošću, odnosno o
višim vrednostima fundamentalne frekvencije koja je van tipičnog opsega, kao
i o smanjenoj modulaciji, nižim vrednostima Jittera i Shimmera, ali i sniženoj
energiji. Analizom su uočene i metodološke nekonzistentnosti koje se ponajpre ogledaju u veličini uzorka, starosnoj dobi uzorka, etiologiji intelektualne
ometenosti, odabiru analiziranih parametara i tipu foniranja. Sumiranjem
istraživačke literature uočavaju se atipične prozodijske karakteristike kod
odraslih osoba sa intelektualnom ometenošću u odnosu na odrasle tipičnog
razvoja. Proučavanje prozodije u adultnom periodu ima veliki značaj, kako
za razumevanje razvojnih faktora u vezi sa ovom sposobnošću, tako i za tretman pragmatskih veština kod osoba sa intelektualnom ometenošću., People with intellectual disabilities (ID) have reduced social
communication skills. There is less scientific knowledge about prosody, as a
segment of paralinguistics, in people with ID, compared to their other pragmatic
abilities. The aim of this paper is to review and analyze the available literature
on paralinguistic prosodic abilities in adults with ID. The results obtained from
the analysis of available research indicate considerable consistency in findings
regarding acoustic and perceptual prosodic characteristics in people with ID, ie
higher values of fundamental frequency (F0) which is outside the typical range,
as well as reduced modulation, lower values of Jitter and Shimmer, and reduced
energy. The analysis also revealed methodological inconsistencies, which are
primarily reflected in the sample size, sample age, etiology of ID, selected
analyzed parameters and type of phonation. By summarizing the research
literature, atypical prosodic characteristics are noticeable in adults with ID in
relation to adults of typical development. The study of prosody in the period of
adulthood is of great importance, both for understanding the developmental
factors related to this ability, but also for the treatment of pragmatic skills in
people with ID.",
publisher = "Drustvo defektologa Srbije, Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation",
journal = "Beogradska defektološka škola",
title = "Prozodijska obeležja pragmatskih sposobnosti kod odraslih osoba sa intelektualnom ometenošću, Prosodic features of pragmatic abilities in adults with intellectual disabilities",
pages = "76-51",
number = "3",
volume = "27",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4124"
}

Calić, G., Đorđević, M.,& Petrović-Lazić, M.. (2021). Prozodijska obeležja pragmatskih sposobnosti kod odraslih osoba sa intelektualnom ometenošću. in Beogradska defektološka škola
Drustvo defektologa Srbije., 27(3), 51-76.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4124

Calić G, Đorđević M, Petrović-Lazić M. Prozodijska obeležja pragmatskih sposobnosti kod odraslih osoba sa intelektualnom ometenošću. in Beogradska defektološka škola. 2021;27(3):51-76.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4124 .

Calić, Gordana, Đorđević, Mirjana, Petrović-Lazić, Mirjana, "Prozodijska obeležja pragmatskih sposobnosti kod odraslih osoba sa intelektualnom ometenošću" in Beogradska defektološka škola, 27, no. 3 (2021):51-76,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4124 .

TY  - CONF
AU  - Glumbić, Nenad
AU  - Đorđević, Mirjana
AU  - Brojčin, Branislav
AU  - Calić, Gordana
PY  - 2019
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3052
AB  - Veštine potrebne za život u zajednici sastavni su deo svih skala za
procenu adaptivnog funkcionisanja. U poslednje vreme fokus naučne javnosti sve
više se pomera sa merenja performansi u oblasti adaptivnog funkcionisanja na
procenu potrebe za podrškom.
Cilj ovog istraživanja je da utvrdi stepen povezanosti adaptivnog
funkcionisanja i stepena potrebe za podrškom u oblasti života u zajednici kod
osoba sniženih intelektualnih sposobnosti.
Uzorkom je obuhvaćeno 38 odraslih ispitanika s lakom intelektualnom
ometenošću, starosti između 18 i 53 godine (AS=26,6; SD=9,45). Nijedan
ispitanik nema komorbidno psihijatrijsko ili neurološko stanje, niti teža
senzorna oštećenja. Za procenu adaptivnih veština u oblasti života u zajednici
korišćena je istoimena skala Vinelandove skale adaptivnog funkcionisanja, dok
je za procenu podrške u navedenoj oblasti korišćena podskala „Život u
zajednici“ Skale za procenu intenziteta podrške. Za svaki od osam ajtema ove
podskale određuju se učestalost pružanja podrške, utrošak vremena za pružanje
podrške i tip pružene podrške. Veći broj poena na ovoj podskali ukazuju na veći
stepen potrebe za podrškom.
Rezultati istraživanja ukazuju na postojanje visoke, negativne, statistički
značajne korelacije između skorova ispitanika na dvema korišćenim podskalama
(r = - 0,727; p = 0,01). Negativne vrednosti korelacije su očekivane, budući da veći
broj poena na skali za procenu adaptivnog funkcionisanja ukazuje na viši stepen
postignuća. Adaptivne sposobnosti su, po svemu sudeći, značajan, ali ne i jedini
činilac koji determiniše stepen potrebe za podrškom u zajednici. Rezultati t
testa pokazuju da između ispitanika različitog pola ne postoji statistički
značajne razlike u odnosu na ispoljen stepen potrebe za podrškom (p ˃ 0,05). Iako
polne razlike nisu zabeležene ni u oblasti adaptivnog funkcionisanja dobijene
vrednosti nalaze se na granici statističke značajnosti (p = 0,055). Rezultati
istraživanja ukazuju na mogućnost da će na većim uzorcima ispitanici ženskog
pola ispoljiti značajno više performanse u oblasti adaptivnog
funkcionisanja.
Razvojem adaptivnih veština smanjiće se inicijalna potreba za
podrškom, ali se adekvatna socijalna participacija odraslih osoba s lakom
intelektualnom ometenošću može ostvariti tek osnaživanjem sistema za
pružanje prirodne i formalne podrške.
PB  - Društvo defektologa Srbije
C3  - Zbornik rezimea stručno-naučne konferencije sa međunarodnim učešćem
C3  - Zbornik rezimea sa stručno-naučne konferencije Dani defektologa Srbije
T1  - Potreba za podrškom za život u zajednici kod odraslih osoba s lakom intelektualnom ometenošću
EP  - 233
SP  - 233
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3052
ER  - 

@conference{
author = "Glumbić, Nenad and Đorđević, Mirjana and Brojčin, Branislav and Calić, Gordana",
year = "2019",
abstract = "Veštine potrebne za život u zajednici sastavni su deo svih skala za
procenu adaptivnog funkcionisanja. U poslednje vreme fokus naučne javnosti sve
više se pomera sa merenja performansi u oblasti adaptivnog funkcionisanja na
procenu potrebe za podrškom.
Cilj ovog istraživanja je da utvrdi stepen povezanosti adaptivnog
funkcionisanja i stepena potrebe za podrškom u oblasti života u zajednici kod
osoba sniženih intelektualnih sposobnosti.
Uzorkom je obuhvaćeno 38 odraslih ispitanika s lakom intelektualnom
ometenošću, starosti između 18 i 53 godine (AS=26,6; SD=9,45). Nijedan
ispitanik nema komorbidno psihijatrijsko ili neurološko stanje, niti teža
senzorna oštećenja. Za procenu adaptivnih veština u oblasti života u zajednici
korišćena je istoimena skala Vinelandove skale adaptivnog funkcionisanja, dok
je za procenu podrške u navedenoj oblasti korišćena podskala „Život u
zajednici“ Skale za procenu intenziteta podrške. Za svaki od osam ajtema ove
podskale određuju se učestalost pružanja podrške, utrošak vremena za pružanje
podrške i tip pružene podrške. Veći broj poena na ovoj podskali ukazuju na veći
stepen potrebe za podrškom.
Rezultati istraživanja ukazuju na postojanje visoke, negativne, statistički
značajne korelacije između skorova ispitanika na dvema korišćenim podskalama
(r = - 0,727; p = 0,01). Negativne vrednosti korelacije su očekivane, budući da veći
broj poena na skali za procenu adaptivnog funkcionisanja ukazuje na viši stepen
postignuća. Adaptivne sposobnosti su, po svemu sudeći, značajan, ali ne i jedini
činilac koji determiniše stepen potrebe za podrškom u zajednici. Rezultati t
testa pokazuju da između ispitanika različitog pola ne postoji statistički
značajne razlike u odnosu na ispoljen stepen potrebe za podrškom (p ˃ 0,05). Iako
polne razlike nisu zabeležene ni u oblasti adaptivnog funkcionisanja dobijene
vrednosti nalaze se na granici statističke značajnosti (p = 0,055). Rezultati
istraživanja ukazuju na mogućnost da će na većim uzorcima ispitanici ženskog
pola ispoljiti značajno više performanse u oblasti adaptivnog
funkcionisanja.
Razvojem adaptivnih veština smanjiće se inicijalna potreba za
podrškom, ali se adekvatna socijalna participacija odraslih osoba s lakom
intelektualnom ometenošću može ostvariti tek osnaživanjem sistema za
pružanje prirodne i formalne podrške.",
publisher = "Društvo defektologa Srbije",
journal = "Zbornik rezimea stručno-naučne konferencije sa međunarodnim učešćem, Zbornik rezimea sa stručno-naučne konferencije Dani defektologa Srbije",
title = "Potreba za podrškom za život u zajednici kod odraslih osoba s lakom intelektualnom ometenošću",
pages = "233-233",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3052"
}

Glumbić, N., Đorđević, M., Brojčin, B.,& Calić, G.. (2019). Potreba za podrškom za život u zajednici kod odraslih osoba s lakom intelektualnom ometenošću. in Zbornik rezimea stručno-naučne konferencije sa međunarodnim učešćem
Društvo defektologa Srbije., 233-233.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3052

Glumbić N, Đorđević M, Brojčin B, Calić G. Potreba za podrškom za život u zajednici kod odraslih osoba s lakom intelektualnom ometenošću. in Zbornik rezimea stručno-naučne konferencije sa međunarodnim učešćem. 2019;:233-233.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3052 .

Glumbić, Nenad, Đorđević, Mirjana, Brojčin, Branislav, Calić, Gordana, "Potreba za podrškom za život u zajednici kod odraslih osoba s lakom intelektualnom ometenošću" in Zbornik rezimea stručno-naučne konferencije sa međunarodnim učešćem (2019):233-233,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3052 .

TY  - CONF
AU  - Calić, Gordana
AU  - Glumbić, Nenad
AU  - Petrović-Lazić, Mirjana
AU  - Đorđević, Mirjana
PY  - 2019
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3160
C3  - Unapređenje kvalitete života djece i mladih 'Improving the quality of life of children and youth”. Tematski zbornik/Conference proceedings II dio/Part one
T1  - Specifične karakteristike glasa kod dece i mladih sa poremećajem iz spektra autizma i Daunovim sindromom
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3160
ER  - 

@conference{
author = "Calić, Gordana and Glumbić, Nenad and Petrović-Lazić, Mirjana and Đorđević, Mirjana",
year = "2019",
journal = "Unapređenje kvalitete života djece i mladih 'Improving the quality of life of children and youth”. Tematski zbornik/Conference proceedings II dio/Part one",
title = "Specifične karakteristike glasa kod dece i mladih sa poremećajem iz spektra autizma i Daunovim sindromom",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3160"
}

Calić, G., Glumbić, N., Petrović-Lazić, M.,& Đorđević, M.. (2019). Specifične karakteristike glasa kod dece i mladih sa poremećajem iz spektra autizma i Daunovim sindromom. in Unapređenje kvalitete života djece i mladih 'Improving the quality of life of children and youth”. Tematski zbornik/Conference proceedings II dio/Part one.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3160

Calić G, Glumbić N, Petrović-Lazić M, Đorđević M. Specifične karakteristike glasa kod dece i mladih sa poremećajem iz spektra autizma i Daunovim sindromom. in Unapređenje kvalitete života djece i mladih 'Improving the quality of life of children and youth”. Tematski zbornik/Conference proceedings II dio/Part one. 2019;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3160 .

Calić, Gordana, Glumbić, Nenad, Petrović-Lazić, Mirjana, Đorđević, Mirjana, "Specifične karakteristike glasa kod dece i mladih sa poremećajem iz spektra autizma i Daunovim sindromom" in Unapređenje kvalitete života djece i mladih 'Improving the quality of life of children and youth”. Tematski zbornik/Conference proceedings II dio/Part one (2019),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3160 .

TY  - CONF
AU  - Glumbić, Nenad
AU  - Đorđević, Mirjana
AU  - Calić, Gordana
PY  - 2018
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2837
AB  - Iako brojna istraživanja pokazuju da se neurorazvojni poremećaji
značajno češće jevljaju kod osoba muškog pola razlozi ove pojave još uvek
nisu sasvim jasni. Cilj ovog istraživanja je da utvrdi distribuciju
ispitanika sa intelektualnom ometenošću i poremećajem iz spektra
autizma u selekcionisanom uzorku ispitanika koji pohađaju razvojne
grupe i tzv. specijalne škole. Prigodnim uzorkom je obuhvaćeno 385
ispitanika prosečne starosti 11,3 godine (SD=3,66). Celokupan uzorak je
podeljen na četiri poduzorka: 214 ispitanika sa lakom intelektualnom
ometenošću (LIO), 13 ispitanika sa LIO i autizmom, 114 ispitanika sa
težim oblicima intelektualne ometenost (TIO) i 44 ispitanika sa TIO
i autizmom. U poduzorcima ipitanika sa LIO i TIO neznatno je više
dečaka (1,12:1, odnosno 1,61:1), dok je u poduzorcima ispitanika sa
autizmom disproporcija u polnoj zastupljenosti mnogo veća (12:1 kod osoba
sa autizmom i LIO i 3:1 kod ispitanika sa autizmom i TIO). Nešto veća
zastupljenost dečaka u populaciji dece sa intelektualnom ometenošću
obično se objašnjava većom vulnerabilnošću muških fetusa,
specifičnostima polno vezanog nasleđivanja, ali i kulturološkim
činiocima koji omogućavaju lakše prepoznavanje intelektualne
ometenosti kod osoba muškog pola. Rezultati mnogih studija pokazuju da
je disproporcija u broju dečaka i devojčica sa autizmom utoliko manja
ukoliko je stepen intelektualnog funkcionisanja niži. Tako je
opšteprihvaćeni nalaz o odnosu 4:1 nedavno osporen. Naši podaci su u
skladu sa rezultatima stranih studija. Prema teoriji „ženskog
protektivnog efekta“ osobe ženskog pola su zaštićene od određenih
riziko faktora tako da je potrebno njihovo udruženo dejstvo kako bi se
autizam ispoljio i kod devojčica. Zbog toga je, po pravilu, klinička slika
autizma kod devojčica nešto teža od one kod dečaka. Moguće je i da
razlike u ispoljavanju kliničke slike utiču na nedovoljno prepoznavanje
autizma kod ispitanika ženskog pola.
PB  - Društvo defektologa Srbije
C3  - Zbornik rezimea Stručno-naučna konferencija sa međunarodnim učešćem Dani defektologa Srbije
C3  - Zbornik rezimea sa stručno-naučne konferencije Dani defektologa Srbije
T1  - Nejednaka polna distribucija dece sa intelektualnom ometenošću i autizmom
EP  - 149
SP  - 149
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2837
ER  - 

@conference{
author = "Glumbić, Nenad and Đorđević, Mirjana and Calić, Gordana",
year = "2018",
abstract = "Iako brojna istraživanja pokazuju da se neurorazvojni poremećaji
značajno češće jevljaju kod osoba muškog pola razlozi ove pojave još uvek
nisu sasvim jasni. Cilj ovog istraživanja je da utvrdi distribuciju
ispitanika sa intelektualnom ometenošću i poremećajem iz spektra
autizma u selekcionisanom uzorku ispitanika koji pohađaju razvojne
grupe i tzv. specijalne škole. Prigodnim uzorkom je obuhvaćeno 385
ispitanika prosečne starosti 11,3 godine (SD=3,66). Celokupan uzorak je
podeljen na četiri poduzorka: 214 ispitanika sa lakom intelektualnom
ometenošću (LIO), 13 ispitanika sa LIO i autizmom, 114 ispitanika sa
težim oblicima intelektualne ometenost (TIO) i 44 ispitanika sa TIO
i autizmom. U poduzorcima ipitanika sa LIO i TIO neznatno je više
dečaka (1,12:1, odnosno 1,61:1), dok je u poduzorcima ispitanika sa
autizmom disproporcija u polnoj zastupljenosti mnogo veća (12:1 kod osoba
sa autizmom i LIO i 3:1 kod ispitanika sa autizmom i TIO). Nešto veća
zastupljenost dečaka u populaciji dece sa intelektualnom ometenošću
obično se objašnjava većom vulnerabilnošću muških fetusa,
specifičnostima polno vezanog nasleđivanja, ali i kulturološkim
činiocima koji omogućavaju lakše prepoznavanje intelektualne
ometenosti kod osoba muškog pola. Rezultati mnogih studija pokazuju da
je disproporcija u broju dečaka i devojčica sa autizmom utoliko manja
ukoliko je stepen intelektualnog funkcionisanja niži. Tako je
opšteprihvaćeni nalaz o odnosu 4:1 nedavno osporen. Naši podaci su u
skladu sa rezultatima stranih studija. Prema teoriji „ženskog
protektivnog efekta“ osobe ženskog pola su zaštićene od određenih
riziko faktora tako da je potrebno njihovo udruženo dejstvo kako bi se
autizam ispoljio i kod devojčica. Zbog toga je, po pravilu, klinička slika
autizma kod devojčica nešto teža od one kod dečaka. Moguće je i da
razlike u ispoljavanju kliničke slike utiču na nedovoljno prepoznavanje
autizma kod ispitanika ženskog pola.",
publisher = "Društvo defektologa Srbije",
journal = "Zbornik rezimea Stručno-naučna konferencija sa međunarodnim učešćem Dani defektologa Srbije, Zbornik rezimea sa stručno-naučne konferencije Dani defektologa Srbije",
title = "Nejednaka polna distribucija dece sa intelektualnom ometenošću i autizmom",
pages = "149-149",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2837"
}

Glumbić, N., Đorđević, M.,& Calić, G.. (2018). Nejednaka polna distribucija dece sa intelektualnom ometenošću i autizmom. in Zbornik rezimea Stručno-naučna konferencija sa međunarodnim učešćem Dani defektologa Srbije
Društvo defektologa Srbije., 149-149.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2837

Glumbić N, Đorđević M, Calić G. Nejednaka polna distribucija dece sa intelektualnom ometenošću i autizmom. in Zbornik rezimea Stručno-naučna konferencija sa međunarodnim učešćem Dani defektologa Srbije. 2018;:149-149.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2837 .

Glumbić, Nenad, Đorđević, Mirjana, Calić, Gordana, "Nejednaka polna distribucija dece sa intelektualnom ometenošću i autizmom" in Zbornik rezimea Stručno-naučna konferencija sa međunarodnim učešćem Dani defektologa Srbije (2018):149-149,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2837 .

TY  - CONF
AU  - Calić, Gordana
AU  - Glumbić, Nenad
AU  - Đorđević, Mirjana
PY  - 2018
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3029
C3  - Tematski zbornik sa IX Međunarodne naučno-stručne konferencije 'Unapređenje kvalitete života djece i mladih“
T1  - Primena i efikasnost robota u tretmanu dece sa smetnjama u razvoju
EP  - 194
SP  - 187
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3029
ER  - 

@conference{
author = "Calić, Gordana and Glumbić, Nenad and Đorđević, Mirjana",
year = "2018",
journal = "Tematski zbornik sa IX Međunarodne naučno-stručne konferencije 'Unapređenje kvalitete života djece i mladih“",
title = "Primena i efikasnost robota u tretmanu dece sa smetnjama u razvoju",
pages = "194-187",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3029"
}

Calić, G., Glumbić, N.,& Đorđević, M.. (2018). Primena i efikasnost robota u tretmanu dece sa smetnjama u razvoju. in Tematski zbornik sa IX Međunarodne naučno-stručne konferencije 'Unapređenje kvalitete života djece i mladih“, 187-194.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3029

Calić G, Glumbić N, Đorđević M. Primena i efikasnost robota u tretmanu dece sa smetnjama u razvoju. in Tematski zbornik sa IX Međunarodne naučno-stručne konferencije 'Unapređenje kvalitete života djece i mladih“. 2018;:187-194.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3029 .

Calić, Gordana, Glumbić, Nenad, Đorđević, Mirjana, "Primena i efikasnost robota u tretmanu dece sa smetnjama u razvoju" in Tematski zbornik sa IX Međunarodne naučno-stručne konferencije 'Unapređenje kvalitete života djece i mladih“ (2018):187-194,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3029 .