@article{
author = "Matić, Ivana and Ostojić Zeljković, Sanja and Nikolić, Mina and Đoković, Sanja and Lemajić Komazec, Slobodanka and Komazec, Zoran",
year = "2023",
abstract = "Introduction. Presbycusis or age-related hearing loss is a physiological elevation of hearing threshold and is one of the leading
chronic health problems. A growing number of studies show a
correlation between hearing loss in old age and decline in cognitive function. Material and Methods. The Serbian version of
the Montreal Cognitive Assessment test was used, and the study
included 56 subjects with a confirmed diagnosis of presbycusis
of which 29 (51.8%) were hearing aid users. Results. The score
of cognitive function in the respondents was lower compared to
the results of previous research (mean = 19.07; standard deviation
= 5.03). Also, there were significant differences between the
scores of cognitive function in persons who used amplification
and persons who did not. There was no significant correlation
between gender, employment status, and the degree of hearing
impairment, while the correlation was significant between the
level of education, age, the length of hearing aid use, and the
number of hours per day a person used a hearing aid. Regression
analysis showed that about 88% of the variance of the dependent
variable could be explained by four variables: age, level of education, length of hearing aid use, and daily level of hearing aid
use. Conclusion. Persons with presbycusis from the territory of
the Autonomous Province of Vojvodina showed poor performance scores on the cognitive ability test compared to the results
of other researchers. The results showed that the length of hearing aid use and the daily level of hearing aid use significantly
affect the cognitive functions in persons with presbycusis., Uvod. Staračka nagluvost podrazumeva fiziološko povećanje
praga sluha i jedan je od vodećih hroničnih zdravstvenih problema. Sve veći broj istraživanja pokazuje međusobnu povezanost gubitka sluha u starosti i pada kognitivne funkcije. Materijal i metode. Korišćena je srpska verzija Montrealske procene kognicije, a studija je obuhvatila 56 ispitanika sa potvrđenom
dijagnozom prezbiakuzije, od čega je 29 (51,8%) korisnika slušnih aparata. Rezultati. Skor kognitivnog funkcionisanja ispitanika bio je niži u odnosu na rezultate prethodnih istraživanja
(srednja vrednost = 19,07; standradna devijacija = 5,03). Postoje značajne razlike između skora kognitivnog funkcionisanja
osoba koje koriste amplifikaciju i osoba koje je ne koriste. Nema
značajne korelacije sa polom i statusom zaposlenja, kao ni stepenom oštećenja sluha. Korelacija je značajna sa stepenom
obrazovanja, starošću, dužinom korišćenja slušnog aparata, kao
i brojem sati u danu u kom osoba koristi slušni aparat. Regresionom analizom utvrđeno je da oko 88% varijanse zavisne
promenljive objašnjavaju četiri varijable – starost, stepen obrazovanja, dužina korišćenja i dnevni nivo korišćenja slušnog
aparata. Zaključak. Osobe sa prezbiakuzijom sa teritorije Autonomne Pokrajne Vojvodine pokazale su prosečno niže postignuće na testu kognitivnih sposobnosti u odnosu na rezultate
drugih istraživača. Rezultati su pokazali da dužina korišćenja
slušnog aparata, ali i korišćenja slušnog aparata na dnevnom
nivou, značajno utiču na kognitivne funkcije osoba sa prezbiakuzijom",
publisher = "Društvo lekara Vojvodine Srpskog lekarskog društva, Novi Sad",
journal = "Medicinski pregled",
title = "Indicators of cognitive decline in persons with presbycusis, indikatori pada kognitivne funkcije kod osoba sa prezbiakuzijom",
pages = "21-16",
number = "1-2",
volume = "76",
doi = "https://doi.org/10.2298/MPNS2302016M"
}
