TY  - JOUR
AU  - Vuković, Mile
AU  - Reljić Trivković, Rada
AU  - Ćalasan, Slađana
PY  - 2022
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/5072
AB  - Introduction. Reading is a complex linguistic and cognitive ability,
acquired through learning. Children of typical development in the
first four years of school completely master the reading skill. Howev-
er, some children may have difficulty learning to read despite their
preserved intellectual abilities and adequate training. The aim of this
paper is to determine the reading ability and to identify reading dis-
order in children of younger school age.
Methods. The sample consisted of 123 students of third, fourth and
fifth grade of elementary school. The three-dimensional reading test
- the text “One Snowy Day” was used. Reading speed, reading accura-
cy and reading comprehension were assessed.
Results. Slow reading was identified in 35.3% of third graders and
22.2% of fourth graders. Deficits in reading accuracy were observed
in 8.8% of third grade students. Delays in the development of reading
comprehension were identified in most of the examined students.
On the whole, our results showed that there is no statistically signifi-
cant difference in reading ability between boys and girls.
Conclusion. A significant number of children is late in mastering
reading skills. Given that reading speed increases significantly with
age, and the number of errors decreases, we expect that many slow
readers will reach an appropriate reading speed, and that most of the
children who showed unexpected number of errors will master accu-
rate word decoding. Since comprehension deficits were identified in
the majority of respondents, we conclude that a significant number
of children did not reach the developmental stage in which reading
becomes a means of learning.
AB  - Uvod. Čitanje je složena jezička i kognitivna sposobnost, koja se stiče učenjem. Deca tipičnog razvoja
u prve četiri godine školovanja u potpunosti ovladavaju veštinom čitanja. Međutim, kod neke
dece mogu da se ispolje teškoće u učenju čitanja uprkos očuvanim intelektualnim sposobnostima i
adekvatnoj obuci. Cilj ovog rada je utvrđivanje sposobnosti čitanja i identifikovanje smetnji u čitanju
kod dece mlađeg školskog uzrasta.
Metode. Uzorak su činila 123 učenika trećeg, četvrtog i petog razreda osnovne škole. U istraživanju
je korišćen Trodimenzionalni test čitanja – tekst „Jedan snežni dan“. Procenjivani su brzina čitanja,
tačnost u čitanju i razumevanje pročitanog.
Rezultati. Sporo čitanje identifikovano je kod 35,3% učenika trećeg i 22,2% učenika četvrtog razreda.
Odstupanja u tačnosti čitanja uočena su kod 8,8% učenika trećeg razreda. Kašnjenje u razvoju
razumevanja pročitanog identifikovano je kod većine ispitanih učenika. U celini gledano, nisu utvrđene
značajne razlike u sposobnosti čitanja između dečaka i devojčica.
Zaključak. Na osnovu rezultata istraživanja može se zaključiti da značajan broj dece kasni u savladavanju
tehnike čitanja. S obzirom da se brzina čitanja sa uzrastom značajno povećava, a broj grešaka
smanjuje, očekujemo da će veći broj učenika koji su sporo čitali dostići brzinu čitanja koja odgovara
njihovom uzrastu, kao i da će određen broj dece koja su ispoljila neočekivan broj grešaka ovladati
tačnim dekodiranjem reči. Budući da su smetnje razumevanja identifikovane kod većine ispitanika,
možemo zaključiti da znatan broj dece nakon četvorogodišnje obuke nije dostigao fazu u razvoju u
kojoj čitanje postaje sredstvo učenja.
PB  - Univerzitet u Istočnom Sarajevu - Medicinski fakultet Foča, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina
T2  - Biomedicinska istraživanja
T1  - Reading ability of young school-age children
T1  - Sposobnost čitanja kod dece mlađeg školskog uzrasta
EP  - 36
IS  - 1
SP  - 27
VL  - 13
DO  - 10.5937/BII2201027V
ER  - 

@article{
author = "Vuković, Mile and Reljić Trivković, Rada and Ćalasan, Slađana",
year = "2022",
abstract = "Introduction. Reading is a complex linguistic and cognitive ability,
acquired through learning. Children of typical development in the
first four years of school completely master the reading skill. Howev-
er, some children may have difficulty learning to read despite their
preserved intellectual abilities and adequate training. The aim of this
paper is to determine the reading ability and to identify reading dis-
order in children of younger school age.
Methods. The sample consisted of 123 students of third, fourth and
fifth grade of elementary school. The three-dimensional reading test
- the text “One Snowy Day” was used. Reading speed, reading accura-
cy and reading comprehension were assessed.
Results. Slow reading was identified in 35.3% of third graders and
22.2% of fourth graders. Deficits in reading accuracy were observed
in 8.8% of third grade students. Delays in the development of reading
comprehension were identified in most of the examined students.
On the whole, our results showed that there is no statistically signifi-
cant difference in reading ability between boys and girls.
Conclusion. A significant number of children is late in mastering
reading skills. Given that reading speed increases significantly with
age, and the number of errors decreases, we expect that many slow
readers will reach an appropriate reading speed, and that most of the
children who showed unexpected number of errors will master accu-
rate word decoding. Since comprehension deficits were identified in
the majority of respondents, we conclude that a significant number
of children did not reach the developmental stage in which reading
becomes a means of learning., Uvod. Čitanje je složena jezička i kognitivna sposobnost, koja se stiče učenjem. Deca tipičnog razvoja
u prve četiri godine školovanja u potpunosti ovladavaju veštinom čitanja. Međutim, kod neke
dece mogu da se ispolje teškoće u učenju čitanja uprkos očuvanim intelektualnim sposobnostima i
adekvatnoj obuci. Cilj ovog rada je utvrđivanje sposobnosti čitanja i identifikovanje smetnji u čitanju
kod dece mlađeg školskog uzrasta.
Metode. Uzorak su činila 123 učenika trećeg, četvrtog i petog razreda osnovne škole. U istraživanju
je korišćen Trodimenzionalni test čitanja – tekst „Jedan snežni dan“. Procenjivani su brzina čitanja,
tačnost u čitanju i razumevanje pročitanog.
Rezultati. Sporo čitanje identifikovano je kod 35,3% učenika trećeg i 22,2% učenika četvrtog razreda.
Odstupanja u tačnosti čitanja uočena su kod 8,8% učenika trećeg razreda. Kašnjenje u razvoju
razumevanja pročitanog identifikovano je kod većine ispitanih učenika. U celini gledano, nisu utvrđene
značajne razlike u sposobnosti čitanja između dečaka i devojčica.
Zaključak. Na osnovu rezultata istraživanja može se zaključiti da značajan broj dece kasni u savladavanju
tehnike čitanja. S obzirom da se brzina čitanja sa uzrastom značajno povećava, a broj grešaka
smanjuje, očekujemo da će veći broj učenika koji su sporo čitali dostići brzinu čitanja koja odgovara
njihovom uzrastu, kao i da će određen broj dece koja su ispoljila neočekivan broj grešaka ovladati
tačnim dekodiranjem reči. Budući da su smetnje razumevanja identifikovane kod većine ispitanika,
možemo zaključiti da znatan broj dece nakon četvorogodišnje obuke nije dostigao fazu u razvoju u
kojoj čitanje postaje sredstvo učenja.",
publisher = "Univerzitet u Istočnom Sarajevu - Medicinski fakultet Foča, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina",
journal = "Biomedicinska istraživanja",
title = "Reading ability of young school-age children, Sposobnost čitanja kod dece mlađeg školskog uzrasta",
pages = "36-27",
number = "1",
volume = "13",
doi = "10.5937/BII2201027V"
}

Vuković, M., Reljić Trivković, R.,& Ćalasan, S.. (2022). Reading ability of young school-age children. in Biomedicinska istraživanja
Univerzitet u Istočnom Sarajevu - Medicinski fakultet Foča, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina., 13(1), 27-36.
https://doi.org/10.5937/BII2201027V

Vuković M, Reljić Trivković R, Ćalasan S. Reading ability of young school-age children. in Biomedicinska istraživanja. 2022;13(1):27-36.
doi:10.5937/BII2201027V .

Vuković, Mile, Reljić Trivković, Rada, Ćalasan, Slađana, "Reading ability of young school-age children" in Biomedicinska istraživanja, 13, no. 1 (2022):27-36,
https://doi.org/10.5937/BII2201027V . .

TY  - JOUR
AU  - Ćalasan, Slađana
AU  - Drljan, Bojana
PY  - 2022
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/4626
AB  - Adaptivno ponašanje definiše se kao skup konceptualnih, socijal- nih i praktičnih veština koje ljudi uče i koriste u svakodnevnom životu. Procena adaptivnog ponašanja neizostavan je deo u identifikaciji i klasifikaciji inte- lektualne ometenosti, ali i važan pokazatelj razvoja dece sa drugim razvojnim po- remećajima i dece tipičnog razvoja. U ovoj studiji ukupan uzorak činilo je 153 dece oba pola, uzrasta od četiri do 14 godina. Uzorak je podeljen u tri grupe: deca sa spe- cifičnim jezičkim poremećajem (SJP), deca sa lakom intelektualnom ometenošću (LIO) i deca tipičnog razvoja (TR). Za procenu adaptivnih veština korišćena je Dijagnostička skala za procenu adaptivnog ponašanja (Adaptive Behaviour Diagnostic Scale – ABDS; Pearson, Patton, Mruzek 2016). Ciljevi istraživanja bili su poređe- nje nivoa ovladanosti adaptivnim veštinama kod dece sa SJP, LIO i TR dece, kao i ispitivanje uticaja svakog od pojedinačnih domena (konceptualnog, socijalnog i praktičnog) na ukupan skor adaptivnog ponašanja. Rezultati istraživanja pokazali su da deca sa SJP i LIO imaju značajno lošija postignuća u poređenju sa TR decom. Međutim, iako deca sa SJP imaju loša postignuća, rezultati su pokazali da su adap- tivne veštine ove dece značajno bolje u odnosu na decu sa LIO. Analiza predikcije je pokazala da su konceptualne veštine najbolji prediktor adaptivog ponašanja kod TR dece, dok su socijalne veštine najbolji prediktor adaptivnog ponašanja i dece sa SJP i dece sa LIO.
AB  - Adaptive behaviour is defined as a set of conceptual, social and practical skills that are learned and used in everyday life. Assessment of adaptive behaviour is an indispensable part in the identification and classification of intellectual disabilities, but also an important indicator of the development of children with other developmental disorders and children of typical development. The sample was divided into three groups: children with specific language impairment (SLI), children with mild intellectual disability (MID) and children with typical development (TD). The Adaptive Behaviour Diagnostic Scale (ABDS; Pearson, Patton, Mruzek 2016) was used to assess adaptive skills. The objectives of the study were to compare the levels of mastery of adaptive skills in children with SLI, MID and TD children, as well as to examine the impact of each of the individual domains (conceptual, social and practical) on the overall score of adaptive behaviour. The research results showed that children with SLI and MID have significantly poorer achievements compared to TD children. However, although children with SLI have poor performance, the results showed that adaptive skills of these children are significantly better compared to children with MID. Regresion analysis showed that conceptual skills are the best predictor of adaptive behaviour in TD children, while social skills are the best predictor of adaptive behaviour in both children with SLI and children with MID.
PB  - Institut za srpsku kulturu Priština, Leposavić
T2  - Baština
T1  - Adaptivno ponašanje kod dece sa razvojnim poremećajima
T1  - Adaptive behaviour in children with developmental disorders
EP  - 511
IS  - 56
SP  - 495
VL  - 32
DO  - https://doi.org/10.5937/bastina32-36083
ER  - 

@article{
author = "Ćalasan, Slađana and Drljan, Bojana",
year = "2022",
abstract = "Adaptivno ponašanje definiše se kao skup konceptualnih, socijal- nih i praktičnih veština koje ljudi uče i koriste u svakodnevnom životu. Procena adaptivnog ponašanja neizostavan je deo u identifikaciji i klasifikaciji inte- lektualne ometenosti, ali i važan pokazatelj razvoja dece sa drugim razvojnim po- remećajima i dece tipičnog razvoja. U ovoj studiji ukupan uzorak činilo je 153 dece oba pola, uzrasta od četiri do 14 godina. Uzorak je podeljen u tri grupe: deca sa spe- cifičnim jezičkim poremećajem (SJP), deca sa lakom intelektualnom ometenošću (LIO) i deca tipičnog razvoja (TR). Za procenu adaptivnih veština korišćena je Dijagnostička skala za procenu adaptivnog ponašanja (Adaptive Behaviour Diagnostic Scale – ABDS; Pearson, Patton, Mruzek 2016). Ciljevi istraživanja bili su poređe- nje nivoa ovladanosti adaptivnim veštinama kod dece sa SJP, LIO i TR dece, kao i ispitivanje uticaja svakog od pojedinačnih domena (konceptualnog, socijalnog i praktičnog) na ukupan skor adaptivnog ponašanja. Rezultati istraživanja pokazali su da deca sa SJP i LIO imaju značajno lošija postignuća u poređenju sa TR decom. Međutim, iako deca sa SJP imaju loša postignuća, rezultati su pokazali da su adap- tivne veštine ove dece značajno bolje u odnosu na decu sa LIO. Analiza predikcije je pokazala da su konceptualne veštine najbolji prediktor adaptivog ponašanja kod TR dece, dok su socijalne veštine najbolji prediktor adaptivnog ponašanja i dece sa SJP i dece sa LIO., Adaptive behaviour is defined as a set of conceptual, social and practical skills that are learned and used in everyday life. Assessment of adaptive behaviour is an indispensable part in the identification and classification of intellectual disabilities, but also an important indicator of the development of children with other developmental disorders and children of typical development. The sample was divided into three groups: children with specific language impairment (SLI), children with mild intellectual disability (MID) and children with typical development (TD). The Adaptive Behaviour Diagnostic Scale (ABDS; Pearson, Patton, Mruzek 2016) was used to assess adaptive skills. The objectives of the study were to compare the levels of mastery of adaptive skills in children with SLI, MID and TD children, as well as to examine the impact of each of the individual domains (conceptual, social and practical) on the overall score of adaptive behaviour. The research results showed that children with SLI and MID have significantly poorer achievements compared to TD children. However, although children with SLI have poor performance, the results showed that adaptive skills of these children are significantly better compared to children with MID. Regresion analysis showed that conceptual skills are the best predictor of adaptive behaviour in TD children, while social skills are the best predictor of adaptive behaviour in both children with SLI and children with MID.",
publisher = "Institut za srpsku kulturu Priština, Leposavić",
journal = "Baština",
title = "Adaptivno ponašanje kod dece sa razvojnim poremećajima, Adaptive behaviour in children with developmental disorders",
pages = "511-495",
number = "56",
volume = "32",
doi = "https://doi.org/10.5937/bastina32-36083"
}

Ćalasan, S.,& Drljan, B.. (2022). Adaptivno ponašanje kod dece sa razvojnim poremećajima. in Baština
Institut za srpsku kulturu Priština, Leposavić., 32(56), 495-511.
https://doi.org/https://doi.org/10.5937/bastina32-36083

Ćalasan S, Drljan B. Adaptivno ponašanje kod dece sa razvojnim poremećajima. in Baština. 2022;32(56):495-511.
doi:https://doi.org/10.5937/bastina32-36083 .

Ćalasan, Slađana, Drljan, Bojana, "Adaptivno ponašanje kod dece sa razvojnim poremećajima" in Baština, 32, no. 56 (2022):495-511,
https://doi.org/https://doi.org/10.5937/bastina32-36083 . .

TY  - JOUR
AU  - Ćalasan, Slađana
AU  - Vuković, Mile
AU  - Arsić, Radomir
PY  - 2021
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/1329
AB  - Empirijski podaci pokazuju da deca sa razvojnom disgrafijom mogu ispoljavati različite smetnje u oblasti jezičke strukture. Međutim, još uvek nije utvrđeno da li jezičke smetnje doprinose teškoćama u ovladavanju veštinom pisanja ili je reč o njihovom udruženom ispoljavanju. Cilj ovog rada je da utvrđivanjem leksičko-semantičkih sposobnosti kod dece sa disgrafijom doprinesemo sagledavanju odnosa razvoja leksičko-semantičke građe i sposobnosti pisanja. Uzorak je obuhvatio 84 učenika, 42 učenika sa razvojnom disgrafijom i 42 učenika bez smetnji u pisanju. Leksičko-semantičke sposobnosti su procenjivane Semantičkim testom i Testom za ispitivanje govorne razvijenosti. Istraživanje je sprovedeno u tri osnovne škole u Istočnoj Hercegovini, školske 2016/2017. godine. Rezultati istraživanja su pokazali da deca sa disgrafijom postižu značajno lošije rezultate na Semantičkom testu u poređenju sa decom bez smetnji u pisanju. Niža postignuća kod dece sa razvojnom disgrafijom uočena su na svim ispitivanim leksičkim kategorijama, kao i na ukupnom skoru Semantičkog testa. Rezultati Testa za ispitivanje govorne razvijenosti pokazuju da deca sa disgrafijom znatno lošije definišu zadate pojmove u poređenju sa svojim vršnjacima tipičnog razvoja. Zaključeno je da deca sa disgrafijom imaju značajno slabije razvijene leksičko-semantičke sposobnosti od dece tipičnog razvoja. Ovi nalazi ukazuju na potrebu pružanja dodatne podrške u razvoju leksikona i bogaćenju rečnika kod dece sa smetnjama u pisanju
AB  - .Empirical data indicate that children with developmental dysgraphia may exhibit various disorders in the field of linguistic structure. However, it has not yet been determined whether linguistic impairment contributes to difficulties in mastering writing skills or whether they are a joint expression. The aim of this paper is to contribute to the understanding of the relation between the development of lexical-semantic structure and the ability to write by identifying lexical-semantic abilities in children with dysgraphia. The sample included 84 students, 42 students with developmental dysgraphia, and 42 students without disabilities. The lexical-semantic abilities were assessed by means of the Semantic Test and the Test for Speech Development. The survey was conducted in three primary schools in 2016-17 in Eastern Herzegovina. The results of the study showed that children with dysgraphia achieved significantly worse results on the Semantic Test compared to children without disabilities. Lower achievement in children with developmental dysgraphia was observed in all lexical categories examined, as well as in the overall score of the Semantic Test. The results of the Speech Development Test show that children with dysgraphia have significantly lower definitions of given terms compared to their peers of typical development. It was concluded that children with dysgraphia have significantly less developed lexical-semantic abilities than children of typical development. These findings highlight the need for additional support for vocabulary development and vocabulary enhancement in children with disabilities.
PB  - Univerzitet u Prištini - Filozofski fakultet, Kosovska Mitrovica
T2  - Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Prištini
T1  - Leksičko-semantičke sposobnosti kod dece sa razvojnom disgrafijom
T1  - Lexical-semantic abilities in children with developmental dysgraphia
EP  - 124
IS  - 1
SP  - 101
VL  - 51
DO  - 10.5937/ZRFFP51-28926
ER  - 

@article{
author = "Ćalasan, Slađana and Vuković, Mile and Arsić, Radomir",
year = "2021",
abstract = "Empirijski podaci pokazuju da deca sa razvojnom disgrafijom mogu ispoljavati različite smetnje u oblasti jezičke strukture. Međutim, još uvek nije utvrđeno da li jezičke smetnje doprinose teškoćama u ovladavanju veštinom pisanja ili je reč o njihovom udruženom ispoljavanju. Cilj ovog rada je da utvrđivanjem leksičko-semantičkih sposobnosti kod dece sa disgrafijom doprinesemo sagledavanju odnosa razvoja leksičko-semantičke građe i sposobnosti pisanja. Uzorak je obuhvatio 84 učenika, 42 učenika sa razvojnom disgrafijom i 42 učenika bez smetnji u pisanju. Leksičko-semantičke sposobnosti su procenjivane Semantičkim testom i Testom za ispitivanje govorne razvijenosti. Istraživanje je sprovedeno u tri osnovne škole u Istočnoj Hercegovini, školske 2016/2017. godine. Rezultati istraživanja su pokazali da deca sa disgrafijom postižu značajno lošije rezultate na Semantičkom testu u poređenju sa decom bez smetnji u pisanju. Niža postignuća kod dece sa razvojnom disgrafijom uočena su na svim ispitivanim leksičkim kategorijama, kao i na ukupnom skoru Semantičkog testa. Rezultati Testa za ispitivanje govorne razvijenosti pokazuju da deca sa disgrafijom znatno lošije definišu zadate pojmove u poređenju sa svojim vršnjacima tipičnog razvoja. Zaključeno je da deca sa disgrafijom imaju značajno slabije razvijene leksičko-semantičke sposobnosti od dece tipičnog razvoja. Ovi nalazi ukazuju na potrebu pružanja dodatne podrške u razvoju leksikona i bogaćenju rečnika kod dece sa smetnjama u pisanju, .Empirical data indicate that children with developmental dysgraphia may exhibit various disorders in the field of linguistic structure. However, it has not yet been determined whether linguistic impairment contributes to difficulties in mastering writing skills or whether they are a joint expression. The aim of this paper is to contribute to the understanding of the relation between the development of lexical-semantic structure and the ability to write by identifying lexical-semantic abilities in children with dysgraphia. The sample included 84 students, 42 students with developmental dysgraphia, and 42 students without disabilities. The lexical-semantic abilities were assessed by means of the Semantic Test and the Test for Speech Development. The survey was conducted in three primary schools in 2016-17 in Eastern Herzegovina. The results of the study showed that children with dysgraphia achieved significantly worse results on the Semantic Test compared to children without disabilities. Lower achievement in children with developmental dysgraphia was observed in all lexical categories examined, as well as in the overall score of the Semantic Test. The results of the Speech Development Test show that children with dysgraphia have significantly lower definitions of given terms compared to their peers of typical development. It was concluded that children with dysgraphia have significantly less developed lexical-semantic abilities than children of typical development. These findings highlight the need for additional support for vocabulary development and vocabulary enhancement in children with disabilities.",
publisher = "Univerzitet u Prištini - Filozofski fakultet, Kosovska Mitrovica",
journal = "Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Prištini",
title = "Leksičko-semantičke sposobnosti kod dece sa razvojnom disgrafijom, Lexical-semantic abilities in children with developmental dysgraphia",
pages = "124-101",
number = "1",
volume = "51",
doi = "10.5937/ZRFFP51-28926"
}

Ćalasan, S., Vuković, M.,& Arsić, R.. (2021). Leksičko-semantičke sposobnosti kod dece sa razvojnom disgrafijom. in Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Prištini
Univerzitet u Prištini - Filozofski fakultet, Kosovska Mitrovica., 51(1), 101-124.
https://doi.org/10.5937/ZRFFP51-28926

Ćalasan S, Vuković M, Arsić R. Leksičko-semantičke sposobnosti kod dece sa razvojnom disgrafijom. in Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Prištini. 2021;51(1):101-124.
doi:10.5937/ZRFFP51-28926 .

Ćalasan, Slađana, Vuković, Mile, Arsić, Radomir, "Leksičko-semantičke sposobnosti kod dece sa razvojnom disgrafijom" in Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Prištini, 51, no. 1 (2021):101-124,
https://doi.org/10.5937/ZRFFP51-28926 . .

TY  - JOUR
AU  - Ćalasan, Slađana
AU  - Petrović-Lazić, Mirjana
AU  - Jovanović-Simić, Nadica
AU  - Babac, Snežana
PY  - 2019
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/1229
AB  - Introduction.Voice is the result of vocal cord vibrations and resonance effects of the vocal tract, therefore, the instrumental monitoring of the vibrations themselves is one of the essential aspects of objective instrumental assessment of voice. Inadequate height and volume, as well as increased nasality, represent the basic characteristics of voice in hearing-impaired persons. The aim of the study was to perform a detailed analysis of the acoustic structure of vowel /a/ in the hearing-impaired persons and in those with normal hearing and voice. Methods. The sample comprised 40 participants, aged 17 to 20 years (18.50 ±1.13), both sexes (50% males), divided into two groups. The first group consisted of 20 participants with moderately-severe hearing loss (56-70 dB), while the second group included 20 normal-hearing participants. Members of both groups were equal to each other in sex and age (± 3 months). The research was conducted in secondary schools, the Faculty of Medicine in Foča, as well as in Special School with a Student's Dormitory "Bubanj" in Niš during May 2018. Results. A statistically significant difference between hearing-impaired and normal-hearing speakers was found in 11 out of 14 tested acoustic parameters of vowel /a/: Standard Deviation of Fundamental Frequency (STD), Absolute Jitter (Jitta), Percentage of Jitter (Jitt), Relative Average Perturbation (RAP), Fundamental Frequency Variation (vFo), Shimmer (Shdb), Percentage of Shimmer (Shim), Amplitude Perturbation Quotient (APQ), Noise-to-Harmonic Ratio (NHR), Soft Phonation Index (SPI) and Frequency Tremor Intensity Index (FTRI) whereby the hearing-impaired participants showed higher values of the above-mentioned parameters. Conclusion: The obtained results show pathological changes in the voice of hearing-impaired persons, as well as the need for voice rehabilitation.
AB  - Uvod. Glas je produkt vibratornog kretanja glasnica i rezonantnih efekata vokalnog trakta, stoga je instrumentalno praćenje samog vibratornog procesa jedan od bitnih aspekata objektivnog instrumentalnog ispitivanja glasa. Neodgovarajuća visina i neprimjerena glasnost, kao i pojačana nazalnost, predstavljaju osnovne karakteristike glasa kod osoba sa oštećenim sluhom. Cilj istraživanja je bio da se uradi detaljna analiza i poređenje akustičke strukture vokala A kod ispitanika sa oštećenim sluhom i ispitanika sa urednim sluhom i normalnim glasom. Metode. Ukupan uzorak je činilo 40 ispitanika, uzrasta od 17 do 20 godina (18,50 ± 1,13), oba pola (50% muškog), koji su podijeljeni u dvije grupe. Prvu grupu je činilo 20 ispitanika sa umjereno teškim oštećenjem sluha (56-70 dB), dok je druga grupa obuhvatila 20 ispitanika bez oštećenja sluha. Ispitanici obje grupe su međusobno ujednačeni po polu i uzrastu (± 3 mjeseca). Istraživanje je realizovano tokom maja 2018. godine u srednjim školama i Medicinskom fakultetu u Foči, i specijalnoj školi sa domom učenika ,,Bubanj" u Nišu. Rezultati. Statistički značajna razlika između ispitanika sa urednim i oštećenim sluhom utvrđena je za 11 od 14 ispitivanih akustičkih parametara vokala A: standardna devijacija osnovne frekvencije (STD), ukupan jitter (Jitta), jitter procenat (Jitt), relativna srednja vrijednost perturbacije (RAP), koeficijent varijacije osnovne frekvencije (vFo), shimmer (Shdb), shimmer procenat (Shim), koeficijent perturbacije amplitude (APQ), odnos šuma i harmonika (NHR), indeks prigušene fonacije (SPI) i indeks intenziteta osnovne frekvencije i tremora (FTRI), pri čemu ispitanici sa oštećenim sluhom ostvaruju veće vrijednosti navednih parametara. Zaključak. Prikazani rezultati ukazuju na patološke promjene u glasu kod ispitanika sa oštećenim sluhom i potrebu za rehabilitacijom glasa ovih ispitanika.
PB  - University of East Sarajevo
T2  - Biomedicinska istraživanja
T1  - Acoustic characteristics of voice in examinees with moderately-severe hearing loss
T1  - Akustička struktura glasa kod ispitanika sa umjereno teškim oštećenjem sluha
EP  - 29
IS  - 1
SP  - 24
VL  - 10
DO  - 10.7251/BII1901024C
ER  - 

@article{
author = "Ćalasan, Slađana and Petrović-Lazić, Mirjana and Jovanović-Simić, Nadica and Babac, Snežana",
year = "2019",
abstract = "Introduction.Voice is the result of vocal cord vibrations and resonance effects of the vocal tract, therefore, the instrumental monitoring of the vibrations themselves is one of the essential aspects of objective instrumental assessment of voice. Inadequate height and volume, as well as increased nasality, represent the basic characteristics of voice in hearing-impaired persons. The aim of the study was to perform a detailed analysis of the acoustic structure of vowel /a/ in the hearing-impaired persons and in those with normal hearing and voice. Methods. The sample comprised 40 participants, aged 17 to 20 years (18.50 ±1.13), both sexes (50% males), divided into two groups. The first group consisted of 20 participants with moderately-severe hearing loss (56-70 dB), while the second group included 20 normal-hearing participants. Members of both groups were equal to each other in sex and age (± 3 months). The research was conducted in secondary schools, the Faculty of Medicine in Foča, as well as in Special School with a Student's Dormitory "Bubanj" in Niš during May 2018. Results. A statistically significant difference between hearing-impaired and normal-hearing speakers was found in 11 out of 14 tested acoustic parameters of vowel /a/: Standard Deviation of Fundamental Frequency (STD), Absolute Jitter (Jitta), Percentage of Jitter (Jitt), Relative Average Perturbation (RAP), Fundamental Frequency Variation (vFo), Shimmer (Shdb), Percentage of Shimmer (Shim), Amplitude Perturbation Quotient (APQ), Noise-to-Harmonic Ratio (NHR), Soft Phonation Index (SPI) and Frequency Tremor Intensity Index (FTRI) whereby the hearing-impaired participants showed higher values of the above-mentioned parameters. Conclusion: The obtained results show pathological changes in the voice of hearing-impaired persons, as well as the need for voice rehabilitation., Uvod. Glas je produkt vibratornog kretanja glasnica i rezonantnih efekata vokalnog trakta, stoga je instrumentalno praćenje samog vibratornog procesa jedan od bitnih aspekata objektivnog instrumentalnog ispitivanja glasa. Neodgovarajuća visina i neprimjerena glasnost, kao i pojačana nazalnost, predstavljaju osnovne karakteristike glasa kod osoba sa oštećenim sluhom. Cilj istraživanja je bio da se uradi detaljna analiza i poređenje akustičke strukture vokala A kod ispitanika sa oštećenim sluhom i ispitanika sa urednim sluhom i normalnim glasom. Metode. Ukupan uzorak je činilo 40 ispitanika, uzrasta od 17 do 20 godina (18,50 ± 1,13), oba pola (50% muškog), koji su podijeljeni u dvije grupe. Prvu grupu je činilo 20 ispitanika sa umjereno teškim oštećenjem sluha (56-70 dB), dok je druga grupa obuhvatila 20 ispitanika bez oštećenja sluha. Ispitanici obje grupe su međusobno ujednačeni po polu i uzrastu (± 3 mjeseca). Istraživanje je realizovano tokom maja 2018. godine u srednjim školama i Medicinskom fakultetu u Foči, i specijalnoj školi sa domom učenika ,,Bubanj" u Nišu. Rezultati. Statistički značajna razlika između ispitanika sa urednim i oštećenim sluhom utvrđena je za 11 od 14 ispitivanih akustičkih parametara vokala A: standardna devijacija osnovne frekvencije (STD), ukupan jitter (Jitta), jitter procenat (Jitt), relativna srednja vrijednost perturbacije (RAP), koeficijent varijacije osnovne frekvencije (vFo), shimmer (Shdb), shimmer procenat (Shim), koeficijent perturbacije amplitude (APQ), odnos šuma i harmonika (NHR), indeks prigušene fonacije (SPI) i indeks intenziteta osnovne frekvencije i tremora (FTRI), pri čemu ispitanici sa oštećenim sluhom ostvaruju veće vrijednosti navednih parametara. Zaključak. Prikazani rezultati ukazuju na patološke promjene u glasu kod ispitanika sa oštećenim sluhom i potrebu za rehabilitacijom glasa ovih ispitanika.",
publisher = "University of East Sarajevo",
journal = "Biomedicinska istraživanja",
title = "Acoustic characteristics of voice in examinees with moderately-severe hearing loss, Akustička struktura glasa kod ispitanika sa umjereno teškim oštećenjem sluha",
pages = "29-24",
number = "1",
volume = "10",
doi = "10.7251/BII1901024C"
}

Ćalasan, S., Petrović-Lazić, M., Jovanović-Simić, N.,& Babac, S.. (2019). Acoustic characteristics of voice in examinees with moderately-severe hearing loss. in Biomedicinska istraživanja
University of East Sarajevo., 10(1), 24-29.
https://doi.org/10.7251/BII1901024C

Ćalasan S, Petrović-Lazić M, Jovanović-Simić N, Babac S. Acoustic characteristics of voice in examinees with moderately-severe hearing loss. in Biomedicinska istraživanja. 2019;10(1):24-29.
doi:10.7251/BII1901024C .

Ćalasan, Slađana, Petrović-Lazić, Mirjana, Jovanović-Simić, Nadica, Babac, Snežana, "Acoustic characteristics of voice in examinees with moderately-severe hearing loss" in Biomedicinska istraživanja, 10, no. 1 (2019):24-29,
https://doi.org/10.7251/BII1901024C . .

TY  - CONF
AU  - Ćalasan, Slađana
AU  - Petrović-Lazić, Mirjana
AU  - Jovanović-Simić, Nadica
PY  - 2019
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3256
C3  - Unapređenje kvalitete života djece i mladih 'Improving the quality of life of children and youth”. Tematski zbornik/Conference proceedings II deo
T1  - Komunikacioni profil djece sa specifičnim jezičkim poremećajem i djece sa poremećajem iz spektra autizma
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3256
ER  - 

@conference{
author = "Ćalasan, Slađana and Petrović-Lazić, Mirjana and Jovanović-Simić, Nadica",
year = "2019",
journal = "Unapređenje kvalitete života djece i mladih 'Improving the quality of life of children and youth”. Tematski zbornik/Conference proceedings II deo",
title = "Komunikacioni profil djece sa specifičnim jezičkim poremećajem i djece sa poremećajem iz spektra autizma",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3256"
}

Ćalasan, S., Petrović-Lazić, M.,& Jovanović-Simić, N.. (2019). Komunikacioni profil djece sa specifičnim jezičkim poremećajem i djece sa poremećajem iz spektra autizma. in Unapređenje kvalitete života djece i mladih 'Improving the quality of life of children and youth”. Tematski zbornik/Conference proceedings II deo.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3256

Ćalasan S, Petrović-Lazić M, Jovanović-Simić N. Komunikacioni profil djece sa specifičnim jezičkim poremećajem i djece sa poremećajem iz spektra autizma. in Unapređenje kvalitete života djece i mladih 'Improving the quality of life of children and youth”. Tematski zbornik/Conference proceedings II deo. 2019;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3256 .

Ćalasan, Slađana, Petrović-Lazić, Mirjana, Jovanović-Simić, Nadica, "Komunikacioni profil djece sa specifičnim jezičkim poremećajem i djece sa poremećajem iz spektra autizma" in Unapređenje kvalitete života djece i mladih 'Improving the quality of life of children and youth”. Tematski zbornik/Conference proceedings II deo (2019),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3256 .

TY  - CONF
AU  - Ćalasan, Slađana
AU  - Vuković, Mile
PY  - 2018
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2996
AB  - Fonološko procesiranje je višedimenzionalna sposobnost koja obuhvata sljedeće tri
komponente: fonološku svjesnost, fonološku memoriju i brzo/automatsko imenovanje.
Empirijski podaci ukazuju na značajnu povezanost između sposobnosti fonološkog procesiranja
i uspješnosti u čitanju kod djece. U cilju sagledavanja strukture poremećaja čitanja, deficiti
fonološkog procesiranja postaju centralna tema savremenih istraživanja o disleksiji. Rezultati
ovih istraživanja nedvosmisleno pokazuju da djeca sa razvojnom disleksijom imaju deficite u
oblasti fonološkog procesiranja. To je rezultiralo stavom da se pojam disleksije sve više
razmatra sa kognitivnog aspekta. S'obzirom da se disleksija, kao jezički poremećaj, u
određenom procentu javlja u svim jezicima, kroslingvističke studije disleksije daju značajan
doprinos sagledavanju njene kognitivne osnove. Imajući u vidu brojne empirijske podatke koji
ukazuju na važnost fonološkog procesiranja za razvoj vještine čitanja, kao i na činjenicu da
djeca sa disleksijom ispoljavaju deficite različitih komponenti fonološkog procesiranja, cilj
onam je da na osnovu pregleda i analize dostupne literature pružimo uvid u savremena saznanja
o fonološkoj svjesnosti, fonološkoj memoriji i automatskom/brzom imenovanju kod djece sa
razvojnom disleksijom.
AB  - Phonological processing is a multi-dimensional ability that includes the following three
components: phonological awareness, phonological memory and fast / automatic naming.
Empirical data indicate a significant correlation between the ability of phonological processing
and reading performance in children. In order to examine the structure of reading disorders, the
deficits of phonological processing become a central topic of contemporary dyslexia research.
The results of these studies undoubtedly show that children with developmental dyslexia have
deficits in phonological processing. This resulted in the view that the notion of dyslexia is
increasingly considered from the cognitive aspect. If dyslexia, as a linguistic disorder, appears
in a certain percentage in all languages, croslingist dyslexia studies make a significant
contribution to the observation of its cognitive base. Bearing in mind the numerous empirical
data that indicate the importance of phonological processing for the development of reading
skills, as well as the fact that children with dyslexia exhibit deficits of various components of
phonology, the aim is to provide insight into contemporary knowledge about phonological
awareness, phonological memory and automatic/rapid naming in children with developmental
dyslexia
PB  - Udruženje za podršku i kreativni razvoj djece i mladih
PB  - Univerzitet u Tuzli Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet
C3  - IX Međunarodna naučno-stručna konfrenecija
„Unapređenje kvalitete života djece i mladih“
22. - 24. 06. 2018. godine, Harkanj, Mađarska
T1  - Sposobnost fonološkog procesiranja kod djece sa disleksijom
T1  - Ability of phonogical processing in children
With dyslexia
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2996
ER  - 

@conference{
author = "Ćalasan, Slađana and Vuković, Mile",
year = "2018",
abstract = "Fonološko procesiranje je višedimenzionalna sposobnost koja obuhvata sljedeće tri
komponente: fonološku svjesnost, fonološku memoriju i brzo/automatsko imenovanje.
Empirijski podaci ukazuju na značajnu povezanost između sposobnosti fonološkog procesiranja
i uspješnosti u čitanju kod djece. U cilju sagledavanja strukture poremećaja čitanja, deficiti
fonološkog procesiranja postaju centralna tema savremenih istraživanja o disleksiji. Rezultati
ovih istraživanja nedvosmisleno pokazuju da djeca sa razvojnom disleksijom imaju deficite u
oblasti fonološkog procesiranja. To je rezultiralo stavom da se pojam disleksije sve više
razmatra sa kognitivnog aspekta. S'obzirom da se disleksija, kao jezički poremećaj, u
određenom procentu javlja u svim jezicima, kroslingvističke studije disleksije daju značajan
doprinos sagledavanju njene kognitivne osnove. Imajući u vidu brojne empirijske podatke koji
ukazuju na važnost fonološkog procesiranja za razvoj vještine čitanja, kao i na činjenicu da
djeca sa disleksijom ispoljavaju deficite različitih komponenti fonološkog procesiranja, cilj
onam je da na osnovu pregleda i analize dostupne literature pružimo uvid u savremena saznanja
o fonološkoj svjesnosti, fonološkoj memoriji i automatskom/brzom imenovanju kod djece sa
razvojnom disleksijom., Phonological processing is a multi-dimensional ability that includes the following three
components: phonological awareness, phonological memory and fast / automatic naming.
Empirical data indicate a significant correlation between the ability of phonological processing
and reading performance in children. In order to examine the structure of reading disorders, the
deficits of phonological processing become a central topic of contemporary dyslexia research.
The results of these studies undoubtedly show that children with developmental dyslexia have
deficits in phonological processing. This resulted in the view that the notion of dyslexia is
increasingly considered from the cognitive aspect. If dyslexia, as a linguistic disorder, appears
in a certain percentage in all languages, croslingist dyslexia studies make a significant
contribution to the observation of its cognitive base. Bearing in mind the numerous empirical
data that indicate the importance of phonological processing for the development of reading
skills, as well as the fact that children with dyslexia exhibit deficits of various components of
phonology, the aim is to provide insight into contemporary knowledge about phonological
awareness, phonological memory and automatic/rapid naming in children with developmental
dyslexia",
publisher = "Udruženje za podršku i kreativni razvoj djece i mladih, Univerzitet u Tuzli Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet",
journal = "IX Međunarodna naučno-stručna konfrenecija
„Unapređenje kvalitete života djece i mladih“
22. - 24. 06. 2018. godine, Harkanj, Mađarska",
title = "Sposobnost fonološkog procesiranja kod djece sa disleksijom, Ability of phonogical processing in children
With dyslexia",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2996"
}

Ćalasan, S.,& Vuković, M.. (2018). Sposobnost fonološkog procesiranja kod djece sa disleksijom. in IX Međunarodna naučno-stručna konfrenecija
„Unapređenje kvalitete života djece i mladih“
22. - 24. 06. 2018. godine, Harkanj, Mađarska
Udruženje za podršku i kreativni razvoj djece i mladih..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2996

Ćalasan S, Vuković M. Sposobnost fonološkog procesiranja kod djece sa disleksijom. in IX Međunarodna naučno-stručna konfrenecija
„Unapređenje kvalitete života djece i mladih“
22. - 24. 06. 2018. godine, Harkanj, Mađarska. 2018;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2996 .

Ćalasan, Slađana, Vuković, Mile, "Sposobnost fonološkog procesiranja kod djece sa disleksijom" in IX Međunarodna naučno-stručna konfrenecija
„Unapređenje kvalitete života djece i mladih“
22. - 24. 06. 2018. godine, Harkanj, Mađarska (2018),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2996 .

TY  - JOUR
AU  - Drakul, Jelena
AU  - Ćalasan, Slađana
AU  - Vuković, Mile
PY  - 2018
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2904
T2  - Obrazovna tehnologija
T1  - Greške u čitanju kod djece mlađeg školskog uzrasta
EP  - 182
SP  - 175
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2904
ER  - 

@article{
author = "Drakul, Jelena and Ćalasan, Slađana and Vuković, Mile",
year = "2018",
journal = "Obrazovna tehnologija",
title = "Greške u čitanju kod djece mlađeg školskog uzrasta",
pages = "182-175",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2904"
}

Drakul, J., Ćalasan, S.,& Vuković, M.. (2018). Greške u čitanju kod djece mlađeg školskog uzrasta. in Obrazovna tehnologija, 175-182.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2904

Drakul J, Ćalasan S, Vuković M. Greške u čitanju kod djece mlađeg školskog uzrasta. in Obrazovna tehnologija. 2018;:175-182.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2904 .

Drakul, Jelena, Ćalasan, Slađana, Vuković, Mile, "Greške u čitanju kod djece mlađeg školskog uzrasta" in Obrazovna tehnologija (2018):175-182,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2904 .

TY  - JOUR
AU  - Ćalasan, Slađana
AU  - Jovanović, Nadica
PY  - 2018
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/1173
AB  - Communication can generally be defined as an exchange of messages between the sender and recipients. When analyzing the characteristics of communication, the classification into verbal and non-verbal communication is often referred to in literature. Typical child development includes the stages of pre-intentional, intentional pre-symbolic and intentional symbolic communication. Every child goes through the same phases of communication development, but the time at which he or she enters certain stage as well as its duration is not always the same for each and every child. Some children exhibit atypical development of communication. Due to this, some periods of communication development last longer compared to those children going through the stages of typical development. Communication disorders represent a serious and common problem faced by the child, parents and the wider community where the child grows up, because if there are communication difficulties at an early age, additional problems concerning insufficiently adopted speech-language system may appear. Speech and language delays recorded at an early age often appear throughout the developmental period and have negative consequences for academic achievements in school, as well as for the overall communication and social functioning of children in older age.
AB  - Komunikacija se može definisati kao razmjena poruka između pošiljaoca i primaoca. Kada se analiziraju obilježja komunikacije, u literaturi se najčešće spominje podjela na verbalnu i neverbalnu komunikaciju. Djeca tipičnog razvoja prolaze kroz faze preintencionalne, intencionalne presimboličke i intencionalne simboličke komunikacije. Svako dijete prolazi kroz iste faze razvoja komunikacije, samo što vrijeme ulaska i vrijeme ostajanja u određenoj fazi nije uvijek i za svako dijete isto. Neka djeca ispoljavaju atipičan razvoj komunikacije pa pojedini periodi komunikacionog razvoja kod njih traju duže u poređenju sa djecom tipičnog razvoja. Poremećaji komunikacije su ozbiljan i čest problem sa kojim se suočava dijete, roditelji i šira društvena zajednica u kojoj dijete odrasta, jer ako kod djeteta postoje komunikacione teškoće u ranom uzrastu, na njih se najčešće nadovezuju problemi nedovoljno usvojenog govorno-jezičkog sistema. Govorno-jezička kašnjenja evidentirana u ranom uzrastu najčešće se protežu tokom cijelog razvojnog perioda i kasnije se odražavaju na akademska postignuća u školi, kao i na cjelokupno komunikaciono i socijalno funkcionisanje djece u starijem uzrastu.
PB  - University of East Sarajevo
T2  - Biomedicinska istraživanja
T1  - Contemporary knowledge of typical and atypical development of verbal communication
T1  - Savremena saznanja o tipičnom i atipičnom razvoju verbalne komunikacije
EP  - 216
IS  - 2
SP  - 207
VL  - 9
DO  - 10.7251/BII1802207C
ER  - 

@article{
author = "Ćalasan, Slađana and Jovanović, Nadica",
year = "2018",
abstract = "Communication can generally be defined as an exchange of messages between the sender and recipients. When analyzing the characteristics of communication, the classification into verbal and non-verbal communication is often referred to in literature. Typical child development includes the stages of pre-intentional, intentional pre-symbolic and intentional symbolic communication. Every child goes through the same phases of communication development, but the time at which he or she enters certain stage as well as its duration is not always the same for each and every child. Some children exhibit atypical development of communication. Due to this, some periods of communication development last longer compared to those children going through the stages of typical development. Communication disorders represent a serious and common problem faced by the child, parents and the wider community where the child grows up, because if there are communication difficulties at an early age, additional problems concerning insufficiently adopted speech-language system may appear. Speech and language delays recorded at an early age often appear throughout the developmental period and have negative consequences for academic achievements in school, as well as for the overall communication and social functioning of children in older age., Komunikacija se može definisati kao razmjena poruka između pošiljaoca i primaoca. Kada se analiziraju obilježja komunikacije, u literaturi se najčešće spominje podjela na verbalnu i neverbalnu komunikaciju. Djeca tipičnog razvoja prolaze kroz faze preintencionalne, intencionalne presimboličke i intencionalne simboličke komunikacije. Svako dijete prolazi kroz iste faze razvoja komunikacije, samo što vrijeme ulaska i vrijeme ostajanja u određenoj fazi nije uvijek i za svako dijete isto. Neka djeca ispoljavaju atipičan razvoj komunikacije pa pojedini periodi komunikacionog razvoja kod njih traju duže u poređenju sa djecom tipičnog razvoja. Poremećaji komunikacije su ozbiljan i čest problem sa kojim se suočava dijete, roditelji i šira društvena zajednica u kojoj dijete odrasta, jer ako kod djeteta postoje komunikacione teškoće u ranom uzrastu, na njih se najčešće nadovezuju problemi nedovoljno usvojenog govorno-jezičkog sistema. Govorno-jezička kašnjenja evidentirana u ranom uzrastu najčešće se protežu tokom cijelog razvojnog perioda i kasnije se odražavaju na akademska postignuća u školi, kao i na cjelokupno komunikaciono i socijalno funkcionisanje djece u starijem uzrastu.",
publisher = "University of East Sarajevo",
journal = "Biomedicinska istraživanja",
title = "Contemporary knowledge of typical and atypical development of verbal communication, Savremena saznanja o tipičnom i atipičnom razvoju verbalne komunikacije",
pages = "216-207",
number = "2",
volume = "9",
doi = "10.7251/BII1802207C"
}

Ćalasan, S.,& Jovanović, N.. (2018). Contemporary knowledge of typical and atypical development of verbal communication. in Biomedicinska istraživanja
University of East Sarajevo., 9(2), 207-216.
https://doi.org/10.7251/BII1802207C

Ćalasan S, Jovanović N. Contemporary knowledge of typical and atypical development of verbal communication. in Biomedicinska istraživanja. 2018;9(2):207-216.
doi:10.7251/BII1802207C .

Ćalasan, Slađana, Jovanović, Nadica, "Contemporary knowledge of typical and atypical development of verbal communication" in Biomedicinska istraživanja, 9, no. 2 (2018):207-216,
https://doi.org/10.7251/BII1802207C . .

TY  - CONF
AU  - Vuković, Bojana
AU  - Vuković, Mile
AU  - Ćalasan, Slađana
PY  - 2017
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2763
AB  - Uvod: Razvoj rječnika je dinamičan proces, koji se sa uzrastom mijenja,
kako po kvanitietu, tako i po kvalitetu. Pored uzrasta, na dinamiku razvoja
rječnika mogu da utiču i drugi faktori kao što su: okruženje, intelektulane
sposobnosti, obrazovanje roditelja i dr. Cilj ovog rada je utvrđivanje uticaja
uzrasta na razvoj rječnika kod djece sa poremećajem u govorno jezičkom
razvoju i djece tipičnog jezičkog razvoja.
Metodologija: Uzorak se sastojao od 362 djece, oba pola, uzrasta od 5 do
7 godina. Trijažnim artikulacionim testom i testom Strip priča izdvojen je
poduzorak od 32 ispitanika sa govorno-jezičkim poremećajem, koji je činio
eksperimentalnu
grupu.
Kontrolnu
grupu
činilo
je
32
djece
ujednačenih

prema
polu
i
uzrastu
sa
ispitanicima
eksperimentalne
grupe.
Ispitanici
su
podijeljeni u tri uzrasne kategorije. Razvijenost leksikona je procjenjivana 
Semantičkim testom i Test rječnikom. Istraživanje je obavljeno u predškolskoj
ustanovi i
školama u
Foči,
tokom
2016.
godine.
Rezultati:
Kada
je
u
pitanju
ukupan
skor,
na
semantičkom
testu
u
eksperimentalnoj

grupi nije uočena statistički značajna razlika između grupa
ispitanika različitog uzrasta. Međutim, poređenjem ukupnog skora na Test
rječniku, jednofaktorskom analizom varijanse (ANOVA) utvrđene su visoko
statistički značajne razlike između ispitanika uzrasta pet (54,50±3,50) i šest
godina (72,23±3,26) (p=0,001), šest i sedam godina (88,00±4,35) (p=0,001),
i pet i sedam godina (p=0,001), pri čemu su ispitanici starijeg uzrasta pokazali
značajno
više
vrijednosti
u
odnosu
na
mlađe
ispitanike.
S
druge
strane,

u
kontrolnoj
grupi
ispitanika
nisu
uočene
statistički
značajne
razlike
u
srednjim

vrijednostima skora na Semantičkom, niti na Test rječniku između
ispitanika različitih uzrasnih kategorija.Zaključak: Primjenom Test rječnika, utvrđeno je da uzrast statistički značajno
utiče
na
razvoj
leksikona
kod
djece
sa
poremećajem
u
govorno-jezičkom

razvoju,
dok
u
kontrolnoj
grupi
ispitanika
takav
efekat
nije
utvrđen.
Dobijeni

rezultati
ukazuju
na
potrebu
ispitivanja
razvoja
leksikona
na
većem
uzorku

ispitanika.
AB  - Introduction: Vocabulary development is a dynamic process that changwith age, both in quantity and quality. In addition to age, the dynamics of tvocabulary may be afected by other factors such as the environment, intellectuabilities and parents education. he aim of this paper was to determine the efeof age on the vocabulary development in children with the disorder of speech alanguage development and children with typical language development.
Methods: he sample consisted of 362 children of both sexes, aged 5 to 7 yeaUsing Articulation Screening Test and the Test strip tale, we isolated sub-sampof 32 children with speech and language disorders, who made the experimengroup. According to this, control group comprised 32 children matched by age asex. Examinees were divided into three age categories. Vocabulary developmeis estimated by Semantic test and Vocabulary test. he research was conducted kindergarten and schools in Foca in 2016.
Results: When it comes to the total score, there was not statistically signiicadiference between the diferent age groups on the Semantic test in texperimental group. However, comparison of the total score in the Vocabulatest, using ANOVA showed signiicant diferences between the examinees i(54.50 ± 3.50) and six years (72.23 ± 3.26) (p = 0.001), six and seven years (88.0± 4.35) (p = 0.001), and ive to seven years of age (p = 0.001), where elder acategories showed signiicantly higher value in compared to younger categoriOn the other hand, in the control group there is no statistically signiicadiference in total score on the Semantic, or on the Vocabulary test, betwediferent age groups.
Conclusion: Using Vocabulary test, it was found that age signiicantly afects tdevelopment of the vocabulary in children with disorders of speech and languadevelopment, while in the control group that efect has not been established. h
results suggest the need to examine the development of the vocabulary on a larg
sample within age categories.
PB  - University of Belgrade, Faculty of Special Education and Rehabilitation, Serbia /
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju
C3  - Proceedings- Eurlyaid
Conference 2017 „ Early Childhood Intervention:
For meeting sustainable
development goals of the
new millennium “, Beograd, Srbija, 06–08. 10.2017.
T1  - Razvoj vokabulara kod djece sa govorno-jezičkim poremećajima i djece tipičnog jezičkog razvoja: preliminarno ispitivanje
T1  - Vocabulary development in children with speech and language
disorders and children with tipical language development:
preliminary examination
EP  - 174
SP  - 167
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2763
ER  - 

@conference{
author = "Vuković, Bojana and Vuković, Mile and Ćalasan, Slađana",
year = "2017",
abstract = "Uvod: Razvoj rječnika je dinamičan proces, koji se sa uzrastom mijenja,
kako po kvanitietu, tako i po kvalitetu. Pored uzrasta, na dinamiku razvoja
rječnika mogu da utiču i drugi faktori kao što su: okruženje, intelektulane
sposobnosti, obrazovanje roditelja i dr. Cilj ovog rada je utvrđivanje uticaja
uzrasta na razvoj rječnika kod djece sa poremećajem u govorno jezičkom
razvoju i djece tipičnog jezičkog razvoja.
Metodologija: Uzorak se sastojao od 362 djece, oba pola, uzrasta od 5 do
7 godina. Trijažnim artikulacionim testom i testom Strip priča izdvojen je
poduzorak od 32 ispitanika sa govorno-jezičkim poremećajem, koji je činio
eksperimentalnu
grupu.
Kontrolnu
grupu
činilo
je
32
djece
ujednačenih

prema
polu
i
uzrastu
sa
ispitanicima
eksperimentalne
grupe.
Ispitanici
su
podijeljeni u tri uzrasne kategorije. Razvijenost leksikona je procjenjivana 
Semantičkim testom i Test rječnikom. Istraživanje je obavljeno u predškolskoj
ustanovi i
školama u
Foči,
tokom
2016.
godine.
Rezultati:
Kada
je
u
pitanju
ukupan
skor,
na
semantičkom
testu
u
eksperimentalnoj

grupi nije uočena statistički značajna razlika između grupa
ispitanika različitog uzrasta. Međutim, poređenjem ukupnog skora na Test
rječniku, jednofaktorskom analizom varijanse (ANOVA) utvrđene su visoko
statistički značajne razlike između ispitanika uzrasta pet (54,50±3,50) i šest
godina (72,23±3,26) (p=0,001), šest i sedam godina (88,00±4,35) (p=0,001),
i pet i sedam godina (p=0,001), pri čemu su ispitanici starijeg uzrasta pokazali
značajno
više
vrijednosti
u
odnosu
na
mlađe
ispitanike.
S
druge
strane,

u
kontrolnoj
grupi
ispitanika
nisu
uočene
statistički
značajne
razlike
u
srednjim

vrijednostima skora na Semantičkom, niti na Test rječniku između
ispitanika različitih uzrasnih kategorija.Zaključak: Primjenom Test rječnika, utvrđeno je da uzrast statistički značajno
utiče
na
razvoj
leksikona
kod
djece
sa
poremećajem
u
govorno-jezičkom

razvoju,
dok
u
kontrolnoj
grupi
ispitanika
takav
efekat
nije
utvrđen.
Dobijeni

rezultati
ukazuju
na
potrebu
ispitivanja
razvoja
leksikona
na
većem
uzorku

ispitanika., Introduction: Vocabulary development is a dynamic process that changwith age, both in quantity and quality. In addition to age, the dynamics of tvocabulary may be afected by other factors such as the environment, intellectuabilities and parents education. he aim of this paper was to determine the efeof age on the vocabulary development in children with the disorder of speech alanguage development and children with typical language development.
Methods: he sample consisted of 362 children of both sexes, aged 5 to 7 yeaUsing Articulation Screening Test and the Test strip tale, we isolated sub-sampof 32 children with speech and language disorders, who made the experimengroup. According to this, control group comprised 32 children matched by age asex. Examinees were divided into three age categories. Vocabulary developmeis estimated by Semantic test and Vocabulary test. he research was conducted kindergarten and schools in Foca in 2016.
Results: When it comes to the total score, there was not statistically signiicadiference between the diferent age groups on the Semantic test in texperimental group. However, comparison of the total score in the Vocabulatest, using ANOVA showed signiicant diferences between the examinees i(54.50 ± 3.50) and six years (72.23 ± 3.26) (p = 0.001), six and seven years (88.0± 4.35) (p = 0.001), and ive to seven years of age (p = 0.001), where elder acategories showed signiicantly higher value in compared to younger categoriOn the other hand, in the control group there is no statistically signiicadiference in total score on the Semantic, or on the Vocabulary test, betwediferent age groups.
Conclusion: Using Vocabulary test, it was found that age signiicantly afects tdevelopment of the vocabulary in children with disorders of speech and languadevelopment, while in the control group that efect has not been established. h
results suggest the need to examine the development of the vocabulary on a larg
sample within age categories.",
publisher = "University of Belgrade, Faculty of Special Education and Rehabilitation, Serbia /
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju",
journal = "Proceedings- Eurlyaid
Conference 2017 „ Early Childhood Intervention:
For meeting sustainable
development goals of the
new millennium “, Beograd, Srbija, 06–08. 10.2017.",
title = "Razvoj vokabulara kod djece sa govorno-jezičkim poremećajima i djece tipičnog jezičkog razvoja: preliminarno ispitivanje, Vocabulary development in children with speech and language
disorders and children with tipical language development:
preliminary examination",
pages = "174-167",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2763"
}

Vuković, B., Vuković, M.,& Ćalasan, S.. (2017). Razvoj vokabulara kod djece sa govorno-jezičkim poremećajima i djece tipičnog jezičkog razvoja: preliminarno ispitivanje. in Proceedings- Eurlyaid
Conference 2017 „ Early Childhood Intervention:
For meeting sustainable
development goals of the
new millennium “, Beograd, Srbija, 06–08. 10.2017.
University of Belgrade, Faculty of Special Education and Rehabilitation, Serbia /
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju., 167-174.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2763

Vuković B, Vuković M, Ćalasan S. Razvoj vokabulara kod djece sa govorno-jezičkim poremećajima i djece tipičnog jezičkog razvoja: preliminarno ispitivanje. in Proceedings- Eurlyaid
Conference 2017 „ Early Childhood Intervention:
For meeting sustainable
development goals of the
new millennium “, Beograd, Srbija, 06–08. 10.2017.. 2017;:167-174.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2763 .

Vuković, Bojana, Vuković, Mile, Ćalasan, Slađana, "Razvoj vokabulara kod djece sa govorno-jezičkim poremećajima i djece tipičnog jezičkog razvoja: preliminarno ispitivanje" in Proceedings- Eurlyaid
Conference 2017 „ Early Childhood Intervention:
For meeting sustainable
development goals of the
new millennium “, Beograd, Srbija, 06–08. 10.2017. (2017):167-174,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2763 .

TY  - JOUR
AU  - Ćalasan, Slađana
AU  - Vuković, Mile
AU  - Mastilo, Bojana
AU  - Vuković, Bojana
AU  - Bakoč, Andrijana
AU  - Zečević, Ivana
PY  - 2017
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/1078
AB  - Introduction. Dysgraphia is a term used for problems with transcription in children without intellectual disabilities, untouched eyesight and hearing, age-appropriate education and appropriate socioeconomic conditions. Writing disorder can be manifested by both handwriting deficiency and language stage deficiency. The aim of this study was to identify the influence of writing disorder type on school success of students with dysgraphia. Methods. The study sample consisted of 461 third-grade, fourth-grade and fifth-grade students from three city schools in the Republic of Srpska. Using the scale for the assessment of handwriting maturity, as well as the language analysis of each handwriting in turn, the subsample consisting of 42 male and female students with dysgraphia, aged 8 to 11, was isolated. The research was conducted in Foča from April to May 2015. Results. Out of a total of 461 examined students, 42 (9.1%) had dysgraphia that was more frequently present in boys (7.6%) than in girls (1.5%). There was no statistically significant difference in the degree of dysgraphia severity between the students of different sex and school age. Severe deviations/ delays in handwriting maturity with respect to chronological age were only found in respondents with dysgraphic handwriting. There was a considerably higher percentage of graphomotor dysgraphia (71.4%) compared to language dysgraphia (28.6%). School success, as well as grades in Serbian language, were considerably lower in students with language dysgraphia than in children with graphomotor dysgraphia. Conclusion. The results show a significant presence of dysgraphia in school-age children. It is found more frequently in boys than in girls. Graphomotor dysgraphia is found more frequently in schoolage students compared to language dysgraphia, while there is a greater negative effect of the latter on school success.
AB  - Uvod. Disgrafija je poremećaj u ovladavanju vještinom pisanja kod djece očuvanih intelektualnih sposobnosti, očuvanog vida i sluha, adekvatne obuke u školi i odgovarajućih socio-ekonomskih uslova. Poremećaj pisanja može da se manifestuje oštećenjem rukopisa i jezičkim deficitima. Cilj ispitivanja je bio da se utvrdi uticaj tipa poremećaja pisanja na školski uspjeh učenika sa disgrafijom. Metode. Uzorak se sastojao od 461 učenika trećih, četvrtih i petih razreda tri gradske škole na području Republike Srpske. Pomoću testa za procjenu disgrafičnosti rukopisa i na osnovu jezičke analize svakog pojedinačnog rukopisa, izdvojen je poduzorak od 42 ispitanika sa disgrafijom, uzrasta od 8 do 11 godina, oba pola. Istraživanje je realizovano u aprilu i maju 2015. godine. Rezultati. Među ispitanim učenicima 42 (9,1%) ima disgrafiju koja je u značajno većem procentu prisutna kod dječaka (7,6%) nego kod djevojčica (1,5%). Nije uočena statistički značajna razlika između ispitanika različitog pola i školskog uzrasta u pogledu stepena disgrafije. Teži stepen odstupanja/kašnjenja u zrelosti rukopisa u odnosu na hronološki uzrast prisutan je isključivo kod ispitanika sa izrazito disgrafičnim rukopisom. Pronađen je značajno veći procenat grafomotornih (71,4%) u odnosu na jezičke disgrafije (28,6%). Djeca sa jezičkom disgrafijom postižu značajno niži uspjeh u školi i nižu ocjenu iz srpskog jezika u poređenju sa djecom sa grafomotornom disgrafijom. Zaključak. Rezultati pokazuju prisustvo disgrafije kod djece školskog uzrasta koja se značajno češće javlja kod dječaka nego kod djevojčica. Grafomotorna disgrafija se statistički značajno više ispoljava kod djece školskog uzrasta od
PB  - University of East Sarajevo
T2  - Biomedicinska istraživanja
T1  - Influence of writing disorder type on school success of students with dysgraphia
T1  - Uticaj tipa poremećaja pisanja na školski uspjeh učenika sa disgrafijom
EP  - 143
IS  - 2
SP  - 136
VL  - 8
DO  - 10.7251/BII1702136C
ER  - 

@article{
author = "Ćalasan, Slađana and Vuković, Mile and Mastilo, Bojana and Vuković, Bojana and Bakoč, Andrijana and Zečević, Ivana",
year = "2017",
abstract = "Introduction. Dysgraphia is a term used for problems with transcription in children without intellectual disabilities, untouched eyesight and hearing, age-appropriate education and appropriate socioeconomic conditions. Writing disorder can be manifested by both handwriting deficiency and language stage deficiency. The aim of this study was to identify the influence of writing disorder type on school success of students with dysgraphia. Methods. The study sample consisted of 461 third-grade, fourth-grade and fifth-grade students from three city schools in the Republic of Srpska. Using the scale for the assessment of handwriting maturity, as well as the language analysis of each handwriting in turn, the subsample consisting of 42 male and female students with dysgraphia, aged 8 to 11, was isolated. The research was conducted in Foča from April to May 2015. Results. Out of a total of 461 examined students, 42 (9.1%) had dysgraphia that was more frequently present in boys (7.6%) than in girls (1.5%). There was no statistically significant difference in the degree of dysgraphia severity between the students of different sex and school age. Severe deviations/ delays in handwriting maturity with respect to chronological age were only found in respondents with dysgraphic handwriting. There was a considerably higher percentage of graphomotor dysgraphia (71.4%) compared to language dysgraphia (28.6%). School success, as well as grades in Serbian language, were considerably lower in students with language dysgraphia than in children with graphomotor dysgraphia. Conclusion. The results show a significant presence of dysgraphia in school-age children. It is found more frequently in boys than in girls. Graphomotor dysgraphia is found more frequently in schoolage students compared to language dysgraphia, while there is a greater negative effect of the latter on school success., Uvod. Disgrafija je poremećaj u ovladavanju vještinom pisanja kod djece očuvanih intelektualnih sposobnosti, očuvanog vida i sluha, adekvatne obuke u školi i odgovarajućih socio-ekonomskih uslova. Poremećaj pisanja može da se manifestuje oštećenjem rukopisa i jezičkim deficitima. Cilj ispitivanja je bio da se utvrdi uticaj tipa poremećaja pisanja na školski uspjeh učenika sa disgrafijom. Metode. Uzorak se sastojao od 461 učenika trećih, četvrtih i petih razreda tri gradske škole na području Republike Srpske. Pomoću testa za procjenu disgrafičnosti rukopisa i na osnovu jezičke analize svakog pojedinačnog rukopisa, izdvojen je poduzorak od 42 ispitanika sa disgrafijom, uzrasta od 8 do 11 godina, oba pola. Istraživanje je realizovano u aprilu i maju 2015. godine. Rezultati. Među ispitanim učenicima 42 (9,1%) ima disgrafiju koja je u značajno većem procentu prisutna kod dječaka (7,6%) nego kod djevojčica (1,5%). Nije uočena statistički značajna razlika između ispitanika različitog pola i školskog uzrasta u pogledu stepena disgrafije. Teži stepen odstupanja/kašnjenja u zrelosti rukopisa u odnosu na hronološki uzrast prisutan je isključivo kod ispitanika sa izrazito disgrafičnim rukopisom. Pronađen je značajno veći procenat grafomotornih (71,4%) u odnosu na jezičke disgrafije (28,6%). Djeca sa jezičkom disgrafijom postižu značajno niži uspjeh u školi i nižu ocjenu iz srpskog jezika u poređenju sa djecom sa grafomotornom disgrafijom. Zaključak. Rezultati pokazuju prisustvo disgrafije kod djece školskog uzrasta koja se značajno češće javlja kod dječaka nego kod djevojčica. Grafomotorna disgrafija se statistički značajno više ispoljava kod djece školskog uzrasta od",
publisher = "University of East Sarajevo",
journal = "Biomedicinska istraživanja",
title = "Influence of writing disorder type on school success of students with dysgraphia, Uticaj tipa poremećaja pisanja na školski uspjeh učenika sa disgrafijom",
pages = "143-136",
number = "2",
volume = "8",
doi = "10.7251/BII1702136C"
}

Ćalasan, S., Vuković, M., Mastilo, B., Vuković, B., Bakoč, A.,& Zečević, I.. (2017). Influence of writing disorder type on school success of students with dysgraphia. in Biomedicinska istraživanja
University of East Sarajevo., 8(2), 136-143.
https://doi.org/10.7251/BII1702136C

Ćalasan S, Vuković M, Mastilo B, Vuković B, Bakoč A, Zečević I. Influence of writing disorder type on school success of students with dysgraphia. in Biomedicinska istraživanja. 2017;8(2):136-143.
doi:10.7251/BII1702136C .

Ćalasan, Slađana, Vuković, Mile, Mastilo, Bojana, Vuković, Bojana, Bakoč, Andrijana, Zečević, Ivana, "Influence of writing disorder type on school success of students with dysgraphia" in Biomedicinska istraživanja, 8, no. 2 (2017):136-143,
https://doi.org/10.7251/BII1702136C . .

TY  - CONF
AU  - Ćalasan, Slađana
AU  - Vuković, Mile
AU  - Vuković, Bojana
AU  - Bakoč, Andrijana
PY  - 2016
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2455
C3  - Beogradska defektološka škola
T1  - ScreenIng of artIculatory abIlItIes of preschool chIldren
EP  - 109
SP  - 108
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2455
ER  - 

@conference{
author = "Ćalasan, Slađana and Vuković, Mile and Vuković, Bojana and Bakoč, Andrijana",
year = "2016",
journal = "Beogradska defektološka škola",
title = "ScreenIng of artIculatory abIlItIes of preschool chIldren",
pages = "109-108",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2455"
}

Ćalasan, S., Vuković, M., Vuković, B.,& Bakoč, A.. (2016). ScreenIng of artIculatory abIlItIes of preschool chIldren. in Beogradska defektološka škola, 108-109.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2455

Ćalasan S, Vuković M, Vuković B, Bakoč A. ScreenIng of artIculatory abIlItIes of preschool chIldren. in Beogradska defektološka škola. 2016;:108-109.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2455 .

Ćalasan, Slađana, Vuković, Mile, Vuković, Bojana, Bakoč, Andrijana, "ScreenIng of artIculatory abIlItIes of preschool chIldren" in Beogradska defektološka škola (2016):108-109,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2455 .

TY  - JOUR
AU  - Petrović-Lazić, Mirjana
AU  - Jovanović-Simić, Nadica
AU  - Šehović, Ivana
AU  - Ćalasan, Slađana
PY  - 2016
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/964
AB  - Introduction. Voice problems in vocal professionals are connected with a continuous voice production and that leads to vocal fatigue. Vocal fatigue reflects on the acoustic characteristics of the voice and leads to the changes of acoustic quality during the voice production. The objective of this study was to examine the acoustic characteristics of the voice in vocal professionals. Methods. The research was carried out using a sample of 45 female examinees aged 27-62 years, who were teachers by profession. Acoustic parameters which were followed before and after vocal fatigue were: average fundamental frequency (Fo), variations in the height of the fundamental frequency (Jitt), variations in the amplitude of fundamental frequency (Shim), noise-harmonic ratio (NHR). Computerized Speech Laboratory for a voice analysis was used in the research. Statistical package SPSS 20.0 was used in data processing. Results. The obtained results showed that there was a statistically significant correlation between acoustic parameters Fo (p  lt 0.05), Jitt (p  lt 0.05) and NHR (p  lt 0.05) before vocal fatigue, and values of the same parameters recorded after vocal fatigue. There is no statistically significant difference in the values of the followed voice parameters at the beginning and the end of the working week. Conclusion. The research has shown that professional use of the voice in teachers can lead to an accumulation of vocal fatigue which threatens vocal performance from the beginning to the end of working week. Good vocal technique and correct classification of the voice are preconditions for optimal phonics and long vocal career.
AB  - Uvod. Problemi sa glasom kod vokalnih profesionalaca povezani su sa kontinuiranom vokalnom produkcijom, a to dovodi do vokalnog zamora. Vokalni zamor se odražava na akustičke karakteristike glasa i dovodi do promena akustičkog kvaliteta tokom vokalne produkcije. Cilj ovog rada bio je da se ispitaju akustičke karakteristike glasa kod vokalnih profesionalaca. Metode. Istraživanje je sprovedeno na uzorku od 45 ispitanica, koje su po zanimanju bile nastavnice, starosti 27-62 godine. Akustički parametri koji su praćeni pre i posle vokalnog zamora bili su: prosečna fundamentalna frekvencija (Fo), varijacije u visini fundamentalne frekvencije (Jitt), varijacije u amplitudi osnovnog laringealnog tona (Shim), parametar procene šuma i tremora (NHR). U istraživanju je korišćena Kompjuterska laboratorija za analizu glasa. U obradi podataka korišćen je statistički paket SPSS 20.0. Rezultati. Dobijeni rezultati su pokazali da postoji statistički značajna povezanost između akustičkih parametara Fo (p lt 0,05), Jitt (p lt 0,05) i NHR (p lt 0,05) pre vokalnog zamora i vrednosti istih parametara zabeleženih posle vokalnog zamora. Nije utvrđena statistički značajna razlika u vrednostima merenih parametara glasa na početku i na kraju radne nedelje. Zaključak. Istraživanje je pokazalo da profesionalno korišćenje glasa kod nastavnika može dovesti do kumulacije zamora koji ugrožava glasovnu performansu od početka do kraja radne nedelje. Dobra vokalna tehnika i pravilna klasifikacija glasa su preduslovi za optimalnu fonaciju i dugu vokalnu karijeru.
PB  - University of East Sarajevo
T2  - Biomedicinska istraživanja
T1  - Influence of vocal fatigue on acoustic characteristics of the voice in vocal professionals
T1  - Uticaj zamora na akustičke karakteristike glasa kod vokalnih profesionalaca
EP  - 10
IS  - 1
SP  - 6
VL  - 7
DO  - 10.7251/BII1601006P
ER  - 

@article{
author = "Petrović-Lazić, Mirjana and Jovanović-Simić, Nadica and Šehović, Ivana and Ćalasan, Slađana",
year = "2016",
abstract = "Introduction. Voice problems in vocal professionals are connected with a continuous voice production and that leads to vocal fatigue. Vocal fatigue reflects on the acoustic characteristics of the voice and leads to the changes of acoustic quality during the voice production. The objective of this study was to examine the acoustic characteristics of the voice in vocal professionals. Methods. The research was carried out using a sample of 45 female examinees aged 27-62 years, who were teachers by profession. Acoustic parameters which were followed before and after vocal fatigue were: average fundamental frequency (Fo), variations in the height of the fundamental frequency (Jitt), variations in the amplitude of fundamental frequency (Shim), noise-harmonic ratio (NHR). Computerized Speech Laboratory for a voice analysis was used in the research. Statistical package SPSS 20.0 was used in data processing. Results. The obtained results showed that there was a statistically significant correlation between acoustic parameters Fo (p  lt 0.05), Jitt (p  lt 0.05) and NHR (p  lt 0.05) before vocal fatigue, and values of the same parameters recorded after vocal fatigue. There is no statistically significant difference in the values of the followed voice parameters at the beginning and the end of the working week. Conclusion. The research has shown that professional use of the voice in teachers can lead to an accumulation of vocal fatigue which threatens vocal performance from the beginning to the end of working week. Good vocal technique and correct classification of the voice are preconditions for optimal phonics and long vocal career., Uvod. Problemi sa glasom kod vokalnih profesionalaca povezani su sa kontinuiranom vokalnom produkcijom, a to dovodi do vokalnog zamora. Vokalni zamor se odražava na akustičke karakteristike glasa i dovodi do promena akustičkog kvaliteta tokom vokalne produkcije. Cilj ovog rada bio je da se ispitaju akustičke karakteristike glasa kod vokalnih profesionalaca. Metode. Istraživanje je sprovedeno na uzorku od 45 ispitanica, koje su po zanimanju bile nastavnice, starosti 27-62 godine. Akustički parametri koji su praćeni pre i posle vokalnog zamora bili su: prosečna fundamentalna frekvencija (Fo), varijacije u visini fundamentalne frekvencije (Jitt), varijacije u amplitudi osnovnog laringealnog tona (Shim), parametar procene šuma i tremora (NHR). U istraživanju je korišćena Kompjuterska laboratorija za analizu glasa. U obradi podataka korišćen je statistički paket SPSS 20.0. Rezultati. Dobijeni rezultati su pokazali da postoji statistički značajna povezanost između akustičkih parametara Fo (p lt 0,05), Jitt (p lt 0,05) i NHR (p lt 0,05) pre vokalnog zamora i vrednosti istih parametara zabeleženih posle vokalnog zamora. Nije utvrđena statistički značajna razlika u vrednostima merenih parametara glasa na početku i na kraju radne nedelje. Zaključak. Istraživanje je pokazalo da profesionalno korišćenje glasa kod nastavnika može dovesti do kumulacije zamora koji ugrožava glasovnu performansu od početka do kraja radne nedelje. Dobra vokalna tehnika i pravilna klasifikacija glasa su preduslovi za optimalnu fonaciju i dugu vokalnu karijeru.",
publisher = "University of East Sarajevo",
journal = "Biomedicinska istraživanja",
title = "Influence of vocal fatigue on acoustic characteristics of the voice in vocal professionals, Uticaj zamora na akustičke karakteristike glasa kod vokalnih profesionalaca",
pages = "10-6",
number = "1",
volume = "7",
doi = "10.7251/BII1601006P"
}

Petrović-Lazić, M., Jovanović-Simić, N., Šehović, I.,& Ćalasan, S.. (2016). Influence of vocal fatigue on acoustic characteristics of the voice in vocal professionals. in Biomedicinska istraživanja
University of East Sarajevo., 7(1), 6-10.
https://doi.org/10.7251/BII1601006P

Petrović-Lazić M, Jovanović-Simić N, Šehović I, Ćalasan S. Influence of vocal fatigue on acoustic characteristics of the voice in vocal professionals. in Biomedicinska istraživanja. 2016;7(1):6-10.
doi:10.7251/BII1601006P .

Petrović-Lazić, Mirjana, Jovanović-Simić, Nadica, Šehović, Ivana, Ćalasan, Slađana, "Influence of vocal fatigue on acoustic characteristics of the voice in vocal professionals" in Biomedicinska istraživanja, 7, no. 1 (2016):6-10,
https://doi.org/10.7251/BII1601006P . .

TY  - JOUR
AU  - Ćalasan, Slađana
AU  - Vuković, Mile
AU  - Pavlović, Andrijana
AU  - Vuković, Bojana
AU  - Zečević, Ivana
PY  - 2015
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/883
AB  - Graphomotor skills, visual perception, differentiated use-handedness, represent important preconditions for writing skills. In this study, relation between graphomotor skills and handedness and ocular dominance in children of preschool age was examined, in order to isolate the children with elements indicating dysgraphia. The study sample consisted of 90 children of both sexes, aged 5 to 6 years, who are attended kindergarten 'Čika Jova Zmaj' in Foča in April and May 2014. Predictive Test for Dysgraphy (Budimirović & Vladisavljević, 1983 according to Kostić, Vladisavljević, & Popović, 1983) was used to estimate graphomotor capacity. The assessment of handedness was carried out by test from the Sovak's Battery of Tests (1979), while ocular dominance was evaluated by a test from the Practicum of General Diagnostic of Special Education and Rehabilitation (Povše Ivkić & Govedarica, 2000). Using Predictive Test for Dysgraphy, subsample of 28 children (20 boys and 8 girls) with elements indicating dysgraphia was isolated and they represent experimental group. In this group of children, relation between handedness and graphomotor skills was analyzed and compared to the same relation in children without the elements indicating dysgraphia who are represent a control group. The research results showed that a significant percentage of preschool children had the elements indicating dysgraphia (31.1%). These elements were more significantly present in male examinees. In examinees with elements indicating dysgraphia, mismatch of handedness and eyesight was found in a significantly higher percentage (28.6%), than in children in which these elements were not present (8.1%). In order to overcome these disadvantages by systematic exercises to children can go to school better prepared, early detection of children with visual-perceptual and graphomotor disabilities will help. In children with unmatched handedness upper limbs and sight, it is necessary to do exercises guidance, training and handedness.
AB  - Grafomotorna spretnost, vizuelna percepcija i izdiferencirana upotrebna lateralizovanost predstavljaju bitne preduslove za ovladavanje vještinom pisanja. U ovom radu je ispitivan odnos grafomotornih sposobnosti i lateralizovanosti gornjih ekstremiteta i vida kod djece predškolskog uzrasta, sa ciljem da se izdvoje djeca sa elementima suspektnim na disgrafiju. Uzorak istraživanja čini 90-oro djece oba pola, uzrasta od pet do šest godina, koja su tokom aprila i maja 2014. godine pohađala dječiji vrtić 'Čika Jova Zmaj' u Foči. Za procjenu grafomotornih sposobnosti korišćen je Predikcioni test za disgrafiju (Budimirović & Vladisavljević, 1983). Procjena dominantne lateralizovanosti gornjih ekstremiteta izvršena je testom iz Baterije testova po Sovaku (1979), dok je lateralizovanost vida procjenjivana testom iz Praktikuma opšte defektološke dijagnostike (Povše Ivkić & Govedarica, 2000). Od ukupnog uzorka je Predikcionim testom za disgrafiju izdvojeno 28 djece (20 dječaka i osam djevojčica), sa elementima suspektnim na disgrafiju, koji su činili eksperimentalnu grupu. U ovoj grupi djece analiziran je odnos lateralizovanosti i grafomotornih sposobnosti, i poređen sa istim odnosom kod djece bez elemenata suspektnih na disgrafiju, koji su činili kontrolnu grupu. Rezultati istraživanja pokazuju da značajan procenat djece predškolskog uzrasta ima elemente suspektne na disgrafiju (31,1%). Ovi elementi su značajno više prisutni kod ispitanika muškog pola. Kod ispitanika sa elementima suspektnim na disgrafiju neusklađenost lateralizovanosti gornjih ekstremiteta i vida je nađena u značajno većem procentu (28,6%), nego kod djece kod koje ovi elementi nisu prisutni (8,1%). Rano otkrivanje djece sa vizuelno-perceptivnim i grafomotornim teškoćama pomoći će da se ovi nedostaci prevaziđu sistematskim vježbama i da djeca krenu spremnija u školu. Kod djece sa neusklađenom lateralizovanošću gornjih ekstremiteta i čula vida, potrebno je raditi vježbe usmjeravanja, uvježbavanja i stabilizovanja lateralizovanosti.
PB  - Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd
T2  - Beogradska defektološka škola
T1  - The relation between graphomotor skills and handness in children of preschool age
T1  - Povezanost grafomotornih sposobnosti i lateralizovanosti kod djece predškolskog uzrasta
EP  - 37
IS  - 2
SP  - 25
VL  - 21
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_883
ER  - 

@article{
author = "Ćalasan, Slađana and Vuković, Mile and Pavlović, Andrijana and Vuković, Bojana and Zečević, Ivana",
year = "2015",
abstract = "Graphomotor skills, visual perception, differentiated use-handedness, represent important preconditions for writing skills. In this study, relation between graphomotor skills and handedness and ocular dominance in children of preschool age was examined, in order to isolate the children with elements indicating dysgraphia. The study sample consisted of 90 children of both sexes, aged 5 to 6 years, who are attended kindergarten 'Čika Jova Zmaj' in Foča in April and May 2014. Predictive Test for Dysgraphy (Budimirović & Vladisavljević, 1983 according to Kostić, Vladisavljević, & Popović, 1983) was used to estimate graphomotor capacity. The assessment of handedness was carried out by test from the Sovak's Battery of Tests (1979), while ocular dominance was evaluated by a test from the Practicum of General Diagnostic of Special Education and Rehabilitation (Povše Ivkić & Govedarica, 2000). Using Predictive Test for Dysgraphy, subsample of 28 children (20 boys and 8 girls) with elements indicating dysgraphia was isolated and they represent experimental group. In this group of children, relation between handedness and graphomotor skills was analyzed and compared to the same relation in children without the elements indicating dysgraphia who are represent a control group. The research results showed that a significant percentage of preschool children had the elements indicating dysgraphia (31.1%). These elements were more significantly present in male examinees. In examinees with elements indicating dysgraphia, mismatch of handedness and eyesight was found in a significantly higher percentage (28.6%), than in children in which these elements were not present (8.1%). In order to overcome these disadvantages by systematic exercises to children can go to school better prepared, early detection of children with visual-perceptual and graphomotor disabilities will help. In children with unmatched handedness upper limbs and sight, it is necessary to do exercises guidance, training and handedness., Grafomotorna spretnost, vizuelna percepcija i izdiferencirana upotrebna lateralizovanost predstavljaju bitne preduslove za ovladavanje vještinom pisanja. U ovom radu je ispitivan odnos grafomotornih sposobnosti i lateralizovanosti gornjih ekstremiteta i vida kod djece predškolskog uzrasta, sa ciljem da se izdvoje djeca sa elementima suspektnim na disgrafiju. Uzorak istraživanja čini 90-oro djece oba pola, uzrasta od pet do šest godina, koja su tokom aprila i maja 2014. godine pohađala dječiji vrtić 'Čika Jova Zmaj' u Foči. Za procjenu grafomotornih sposobnosti korišćen je Predikcioni test za disgrafiju (Budimirović & Vladisavljević, 1983). Procjena dominantne lateralizovanosti gornjih ekstremiteta izvršena je testom iz Baterije testova po Sovaku (1979), dok je lateralizovanost vida procjenjivana testom iz Praktikuma opšte defektološke dijagnostike (Povše Ivkić & Govedarica, 2000). Od ukupnog uzorka je Predikcionim testom za disgrafiju izdvojeno 28 djece (20 dječaka i osam djevojčica), sa elementima suspektnim na disgrafiju, koji su činili eksperimentalnu grupu. U ovoj grupi djece analiziran je odnos lateralizovanosti i grafomotornih sposobnosti, i poređen sa istim odnosom kod djece bez elemenata suspektnih na disgrafiju, koji su činili kontrolnu grupu. Rezultati istraživanja pokazuju da značajan procenat djece predškolskog uzrasta ima elemente suspektne na disgrafiju (31,1%). Ovi elementi su značajno više prisutni kod ispitanika muškog pola. Kod ispitanika sa elementima suspektnim na disgrafiju neusklađenost lateralizovanosti gornjih ekstremiteta i vida je nađena u značajno većem procentu (28,6%), nego kod djece kod koje ovi elementi nisu prisutni (8,1%). Rano otkrivanje djece sa vizuelno-perceptivnim i grafomotornim teškoćama pomoći će da se ovi nedostaci prevaziđu sistematskim vježbama i da djeca krenu spremnija u školu. Kod djece sa neusklađenom lateralizovanošću gornjih ekstremiteta i čula vida, potrebno je raditi vježbe usmjeravanja, uvježbavanja i stabilizovanja lateralizovanosti.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd",
journal = "Beogradska defektološka škola",
title = "The relation between graphomotor skills and handness in children of preschool age, Povezanost grafomotornih sposobnosti i lateralizovanosti kod djece predškolskog uzrasta",
pages = "37-25",
number = "2",
volume = "21",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_883"
}

Ćalasan, S., Vuković, M., Pavlović, A., Vuković, B.,& Zečević, I.. (2015). The relation between graphomotor skills and handness in children of preschool age. in Beogradska defektološka škola
Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd., 21(2), 25-37.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_883

Ćalasan S, Vuković M, Pavlović A, Vuković B, Zečević I. The relation between graphomotor skills and handness in children of preschool age. in Beogradska defektološka škola. 2015;21(2):25-37.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_883 .

Ćalasan, Slađana, Vuković, Mile, Pavlović, Andrijana, Vuković, Bojana, Zečević, Ivana, "The relation between graphomotor skills and handness in children of preschool age" in Beogradska defektološka škola, 21, no. 2 (2015):25-37,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_883 .

TY  - JOUR
AU  - Vuković, Mile
AU  - Ćalasan, Slađana
AU  - Jovanović-Simić, Nadica
AU  - Kulić, Milan
PY  - 2015
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/899
AB  - Introduction. Writing is a complex human ability and also a very complex form of language performance. The act of writing involves knowledge and skills of proper graphic design of letters. Disruption in acquiring writing skills means the term dysgraphia. Symptoms of dysgraphia are bad formatting letters, mixing letters, illegible handwriting and incorrect font size, unfinished and omitted words. Writing can be accessed through the fine motor and linguistic aspects. The focus of this study was to determine the fine motor aspects of writing. Our goal was to determine the occurrence of dysgraphia in young school children, based on the reviews of the maturity and the quality of handwriting. Methods. The evaluation of writing was performed by the scale for the assessment of the maturity of the manuscript and assessment scales handwriting dysgraphia. The survey covered 234 students of third and fourth grade of Sveti Sava Primary School and Veselin Masleša Primary School in Foča and 44 students who attend these schools branches in villages Miljevina and Brod. Handwriting samples were analyzed in three modalities (dictation, transcript, writing independently). On the basis of the obtained data maturity and quality of the manuscript were estimated. In the evaluation of the quality, manuscripts were classified into four categories: harmonious, discordant/hard to read, dysgraphic and extremely dysgraphic manuscript. Results. The results showed that 14.7 % of respondents had an infantile manuscript. Dysgraphia was identified in 12.2 % of respondents, while 8.3 % had a discordant manuscript. It was shown that dysgraphia was significantly more evident in boys than in girls. At the same time a significantly higher percentage of dysgraphia was established in respondents in rural than in urban areas. Conclusion. The research showed a significant influence of environment and gender on the occurrence of dysgraphia in young school children. The comparison of obtained results with other authors indicated an increasing number of developmental dysgraphia.
AB  - Uvod. Pisanje predstavlja kompleksnu ljudsku sposobnost i ujedno nasjloženiji oblik jezičke delatnosti. Sam čin pisanja obuhvata znanje i veštinu pravilnog grafičkog oblikovanja slova. Poremećaj u sticanju sposobnosti pisanja označava se terminom disgrafija. Osnovni simptomi disgrafije su loše oblikovana slova, nečitak rukopis, pogrešna veličina slova, nedovršene reči, izostavljene reči, izlomljeni redovi. Pisanje se može procenjivati sa grafomotornog i lingvističkog aspekta. U fokusu ove studije jeste procena pisanja sa grafomotornog aspekta. Cilj NAM je bio da na osnovu ocene zrelosti i kvaliteta rukopisa utvrdimo pojavu disgrafije kod dece mlađeg školskog uzrasta. Metode. Procena pisanja izvršena je pomoću: Skale za procenu zrelosti rukopisa i Skale za procenu disgrafičnosti rukopisa. Istraživanjem su obuhvaćena 234 učenika trećeg i četvrtog razreda osnovnih škola "Sveti Sava" i "Veselin Masleša" u Foči i 44 učenika koja pohađaju ogranke ovih škola u naseljima Miljevina i Brod. Analizirani su uzorci rukopisa u tri modaliteta (diktat, prepis, samostalno pisanje). Na osnovu dobijenih podataka ocenjivani su zrelost i kvalitet rukopisa. Kod ocene kvaliteta, rukopisi su svrstani u četiri kategorije: skladan, neskladan/teško čitljiv, disgrafičan i izrazito disgrafičan rukopis. Rezultati. Dobijeni rezultati su pokazali da 14,7% ispitanika ima infantilan rukopis. Disgrafija je identifikovana kod 12,2% ispitanika, dok je 8,3% ispitanika imalo neskladan rukopis. Pokazano je da se disgrafija značajno više ispoljava kod dečaka nego kod devojčica. Istovremeno je utvrđen značajno veći procenat disgrafija kod ispitanika ruralne nego urbane sredine. Zaključak.Ispitivanje je pokazalo značajan uticaj sredine i pola na pojavu disgrafije kod dece mlađeg školskog uzrasta. Poređenje dobijenih rezultata sa rezultatima drugih autora ukazuje da se poslednjih godina povećao broj razvojnih disgrafija.
PB  - University of East Sarajevo
T2  - Biomedicinska istraživanja
T1  - Assessment of dysgraphia in young school children
T1  - Procena disgrafije kod dece mlađeg školskog uzrasta
EP  - 17
IS  - 1
SP  - 11
VL  - 6
DO  - 10.7251/BII1501011V
ER  - 

@article{
author = "Vuković, Mile and Ćalasan, Slađana and Jovanović-Simić, Nadica and Kulić, Milan",
year = "2015",
abstract = "Introduction. Writing is a complex human ability and also a very complex form of language performance. The act of writing involves knowledge and skills of proper graphic design of letters. Disruption in acquiring writing skills means the term dysgraphia. Symptoms of dysgraphia are bad formatting letters, mixing letters, illegible handwriting and incorrect font size, unfinished and omitted words. Writing can be accessed through the fine motor and linguistic aspects. The focus of this study was to determine the fine motor aspects of writing. Our goal was to determine the occurrence of dysgraphia in young school children, based on the reviews of the maturity and the quality of handwriting. Methods. The evaluation of writing was performed by the scale for the assessment of the maturity of the manuscript and assessment scales handwriting dysgraphia. The survey covered 234 students of third and fourth grade of Sveti Sava Primary School and Veselin Masleša Primary School in Foča and 44 students who attend these schools branches in villages Miljevina and Brod. Handwriting samples were analyzed in three modalities (dictation, transcript, writing independently). On the basis of the obtained data maturity and quality of the manuscript were estimated. In the evaluation of the quality, manuscripts were classified into four categories: harmonious, discordant/hard to read, dysgraphic and extremely dysgraphic manuscript. Results. The results showed that 14.7 % of respondents had an infantile manuscript. Dysgraphia was identified in 12.2 % of respondents, while 8.3 % had a discordant manuscript. It was shown that dysgraphia was significantly more evident in boys than in girls. At the same time a significantly higher percentage of dysgraphia was established in respondents in rural than in urban areas. Conclusion. The research showed a significant influence of environment and gender on the occurrence of dysgraphia in young school children. The comparison of obtained results with other authors indicated an increasing number of developmental dysgraphia., Uvod. Pisanje predstavlja kompleksnu ljudsku sposobnost i ujedno nasjloženiji oblik jezičke delatnosti. Sam čin pisanja obuhvata znanje i veštinu pravilnog grafičkog oblikovanja slova. Poremećaj u sticanju sposobnosti pisanja označava se terminom disgrafija. Osnovni simptomi disgrafije su loše oblikovana slova, nečitak rukopis, pogrešna veličina slova, nedovršene reči, izostavljene reči, izlomljeni redovi. Pisanje se može procenjivati sa grafomotornog i lingvističkog aspekta. U fokusu ove studije jeste procena pisanja sa grafomotornog aspekta. Cilj NAM je bio da na osnovu ocene zrelosti i kvaliteta rukopisa utvrdimo pojavu disgrafije kod dece mlađeg školskog uzrasta. Metode. Procena pisanja izvršena je pomoću: Skale za procenu zrelosti rukopisa i Skale za procenu disgrafičnosti rukopisa. Istraživanjem su obuhvaćena 234 učenika trećeg i četvrtog razreda osnovnih škola "Sveti Sava" i "Veselin Masleša" u Foči i 44 učenika koja pohađaju ogranke ovih škola u naseljima Miljevina i Brod. Analizirani su uzorci rukopisa u tri modaliteta (diktat, prepis, samostalno pisanje). Na osnovu dobijenih podataka ocenjivani su zrelost i kvalitet rukopisa. Kod ocene kvaliteta, rukopisi su svrstani u četiri kategorije: skladan, neskladan/teško čitljiv, disgrafičan i izrazito disgrafičan rukopis. Rezultati. Dobijeni rezultati su pokazali da 14,7% ispitanika ima infantilan rukopis. Disgrafija je identifikovana kod 12,2% ispitanika, dok je 8,3% ispitanika imalo neskladan rukopis. Pokazano je da se disgrafija značajno više ispoljava kod dečaka nego kod devojčica. Istovremeno je utvrđen značajno veći procenat disgrafija kod ispitanika ruralne nego urbane sredine. Zaključak.Ispitivanje je pokazalo značajan uticaj sredine i pola na pojavu disgrafije kod dece mlađeg školskog uzrasta. Poređenje dobijenih rezultata sa rezultatima drugih autora ukazuje da se poslednjih godina povećao broj razvojnih disgrafija.",
publisher = "University of East Sarajevo",
journal = "Biomedicinska istraživanja",
title = "Assessment of dysgraphia in young school children, Procena disgrafije kod dece mlađeg školskog uzrasta",
pages = "17-11",
number = "1",
volume = "6",
doi = "10.7251/BII1501011V"
}

Vuković, M., Ćalasan, S., Jovanović-Simić, N.,& Kulić, M.. (2015). Assessment of dysgraphia in young school children. in Biomedicinska istraživanja
University of East Sarajevo., 6(1), 11-17.
https://doi.org/10.7251/BII1501011V

Vuković M, Ćalasan S, Jovanović-Simić N, Kulić M. Assessment of dysgraphia in young school children. in Biomedicinska istraživanja. 2015;6(1):11-17.
doi:10.7251/BII1501011V .

Vuković, Mile, Ćalasan, Slađana, Jovanović-Simić, Nadica, Kulić, Milan, "Assessment of dysgraphia in young school children" in Biomedicinska istraživanja, 6, no. 1 (2015):11-17,
https://doi.org/10.7251/BII1501011V . .